Connect with us

Svet

Izborna komisija Viskonsina istražuje navode o mogućem kršenju izbornog zakona

Komisija potvrdila da je upućen slučaj protiv Ilona Maska lokalnom tužilaštvu zbog navodne ponude novčanih nagrada biračima

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / khezez | خزاز

Komisija potvrdila da je upućen slučaj protiv Ilona Maska lokalnom tužilaštvu zbog navodne ponude novčanih nagrada biračima

Izborna komisija države Viskonsin saopštila je da je milijarder Ilon Mask predmet istrage zbog moguće povrede zakona o izbornom podmićivanju. Prema saopštenju komisije, Mask je tokom izbora za Vrhovni sud Viskonsina ponudio novčane nagrade biračima, što je izazvalo pokretanje zvanične procedure.

Komisija, čiji članovi su ravnomerno podeljeni između dve velike američke stranke, glasala je sa većinom od 5 prema 1 da dva prigovora, koje su podneli birači, budu prosleđena okružnom tužilaštvu u okrugu Braun. Ovu informaciju potvrdila je portparolka komisije, Emili Miklas.

Prema izveštaju komisije, komisija je utvrdila „osnovanu sumnju” da je Mask prekršio državni zakon koji zabranjuje nuđenje bilo kakve materijalne koristi sa ciljem podsticanja na glasanje. Zakon predviđa da je nedozvoljeno nuditi „bilo šta od vrednosti” u zamenu za izlazak na izbore.

Još uvek nije poznato da li će okružni tužilac, Dejvid Lasi, pokrenuti krivični postupak protiv Maska. Prema dostupnim informacijama, ni Mask ni okružni tužilac nisu javno komentarisali slučaj do trenutka pisanja ovog izveštaja.

Predmet prijave odnosi se na Maskovu praksu organizovanja novčanih nagrada biračima koji su potpisali peticije njegove političke grupe. Ova praksa započela je tokom Maskove podrške predsedničkoj kampanji Donalda Trampa 2024. godine i nastavljena je tokom sudskih izbora u Viskonsinu u aprilu 2025.

Prema navodima iz prijave, politička organizacija pod Maskovim pokroviteljstvom dodelila je po milion dolara trojici birača koji su potpisali peticiju protiv „aktivističkih sudija”. Tokom tog izbornog ciklusa, Mask i njegov politički komitet uložili su značajna sredstva u podršku kandidatu za sudiju Brad Šimelu, koji je imao podršku Republikanske stranke.

Do ovog trenutka nije bilo zvaničnog odgovora od strane Maskovog tima ili navedenih političkih grupa. Slučaj ostaje otvoren dok se čeka odluka tužilaštva o eventualnom pokretanju krivičnog postupka.

Ovo pitanje privuklo je pažnju javnosti zbog zakonskih ograničenja koja regulišu ponašanje tokom izbornog procesa u Sjedinjenim Američkim Državama. Izborna komisija u Viskonsinu izrazila je nameru da se postupak vodi u skladu sa važećim zakonima i procedurama.

Pročitaj još

Svet

Sigurnosne kamere zabeležile trenutke nakon smrtonosnog incidenta sa ICE u Biddefordu

Američke vlasti potvrdile događaj, istraga u toku, očevidac opisao postupanje agenata na mestu incidenta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američke vlasti potvrdile događaj, istraga u toku, očevidac opisao postupanje agenata na mestu incidenta

Sigurnosna kamera na privatnoj kući u Biddefordu, savezna država Mejn, zabeležila je zvuke pet pucnjeva u ponedeljak ujutru oko 7:17 časova, kada je 25-godišnji Johan Sebastián Durán Guerrero, državljanin Kolumbije, smrtno stradao nakon što je u njega pucao agent američke Službe za imigraciju i carinu (ICE). Incident se dogodio dok se Guerrero nalazio u belom putničkom automobilu. Fotografije sa mesta događaja prikazuju vozilo sa više rupa od metaka na vetrobranskom staklu.

Prema snimcima sa sigurnosnih kamera, svega nekoliko trenutaka nakon pucnjave, vozilo u kojem se nalazio Guerrero počelo je da usporava, dok su mu sa obe strane prilazili pripadnici ICE. Kako se vidi na snimku, automobil je zatim počeo da pravi krugove oko sebe u trajanju od oko jednog minuta. U 7:19 časova, jedan od agenata ICE, koristeći belo terensko vozilo, blokirao je Guerrero-v automobil, nakon čega je povređeni izvučen na asfalt.

Očevici navode da je nakon toga Guerrero bio svestan i da je pokušao da komunicira sa agentima. „Čuo sam ga kako kaže: ‘Pokušao sam da stanem.’ Bio je pri svesti jer su mu agenti govorili da se smiri“, izjavio je Daniel Bušer, koji je čuo pucnje i video deo događaja. Bušer je dodao da mu je ovaj prizor ostao urezan u sećanju, kao i ponašanje agenata tokom intervencije.

Snimak sa kućnog zvona prikazuje kako su na lice mesta stigli pripadnici hitne pomoći i pokušali da pruže medicinsku pomoć Guerrero-u. Prema dostupnim informacijama, Guerrero, koji je bio oženjen i imao malu ćerku, radio je kao dostavljač hrane i preminuo je na mestu događaja.

Američko Ministarstvo za unutrašnju bezbednost saopštilo je da je ICE sprovodio operaciju u skladu sa svojim nadležnostima. Zvanična istraga je u toku i očekuje se više informacija nakon njenog završetka. Nije objavljeno više detalja o okolnostima koje su dovele do upotrebe vatrenog oružja.

Incident u Biddefordu izazvao je pažnju javnosti na postupke federalnih agencija, dok lokalne vlasti i dalje proveravaju sve okolnosti slučaja. Do zaključenja ovog izveštaja, nije bilo dodatnih informacija o eventualnim posledicama za uključene agente ili druge učesnike.

Pročitaj još

Svet

Više eksplozija na jugu Irana, pogođena područja oko Bandar Abasa i Ahvaza

Lokalne vlasti istražuju uzrok eksplozija, zvanični izvori navode napade na više lokacija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Lokalne vlasti istražuju uzrok eksplozija, zvanični izvori navode napade na više lokacija

Više eksplozija odjeknulo je večeras na jugu Irana, uključujući oblasti u blizini grada Bandar Abas, Ahvaza i ostrva Kešm, kako je saopšteno iz zvaničnih izvora. Prema informacijama, napadnuta su područja zapadno od Bandar Abasa, kao i između sela Taheruji i grada Sirika.

Iranska državna televizija prenela je da se čulo šest eksplozija zapadno od grada Bandar Abasa. Takođe, eksplozije su zabeležene i u okolini Ahvaza na jugozapadu zemlje, dok su lokalne vlasti potvrdile da su tri lokacije u toj oblasti bile pogođene.

Zvaničnik provincije Huzestan izjavio je da su mete bile tri mesta u blizini grada Ahvaza. Eksplozije su zabeležene i na ostrvu Kešm, prema izveštajima sa terena.

Istraga o uzrocima i posledicama eksplozija je u toku, a nadležne institucije prikupljaju informacije sa pogođenih lokacija. Nema zvaničnih podataka o žrtvama ili materijalnoj šteti.

„Istraga je u toku“, saopštili su iz lokalnih vlasti.

Prema dosadašnjim saznanjima, situacija se pažljivo prati, a javnost će biti obaveštena o novim detaljima čim budu dostupni.

Pročitaj još

Svet

Predlog zakona o trajnom letnjem računanju vremena usvojen u Predstavničkom domu SAD

Predstavnički dom izglasao zakon o stalnom letnjem vremenu, prema zvaničnim informacijama, dalji koraci u Senatu neizvesni

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predstavnički dom izglasao zakon o stalnom letnjem vremenu, prema zvaničnim informacijama, dalji koraci u Senatu neizvesni

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država izglasao je 14. jula 2026. godine zakon koji predviđa ukidanje sezonskog pomeranja časovnika i uspostavljanje stalnog letnjeg računanja vremena na teritoriji čitave zemlje. Inicijativa, poznata kao Zakon o zaštiti sunčevog svetla, dobila je podršku većine članova predstavničkog doma, dok je deo poslanika bio protiv ovog predloga.

Prema usvojenom zakonu, satovi bi ostali pomereni jedan sat unapred tokom cele godine, što je dosadašnja praksa u prolećnim mesecima. Zakon takođe predviđa mogućnost da savezne države koje su pre usvajanja ovog akta već koristile standardno vreme tokom cele godine zadrže tu praksu. Trenutno, Havaji i većina teritorije Arizone koriste standardno vreme tokom cele godine, dok ostale savezne države prelaze sa letnjeg na zimsko vreme i obrnuto, dva puta godišnje.

Tokom razmatranja zakona, pojedini poslanici su izneli stavove u prilog ukidanja sezonskog pomeranja časovnika, navodeći da česte promene vremena remete rasporede građana. „Ne znam nikoga ko još želi da menja satove“, izjavio je demokratski poslanik iz Nju Džersija Frank Palon tokom rasprave u Odboru za pravila dan pre glasanja. Sa druge strane, republikanski predstavnik iz Floride Vern Bjukanan, koji je i predlagač zakona, naglasio je da promene vremena utiču na dnevne aktivnosti bez jasnog razloga.

Zagovornici trajnog letnjeg vremena navode da bi ova promena, prema njihovim procenama, mogla povoljno uticati na san, zdravlje i ekonomsku aktivnost, kao i omogućiti građanima više dnevnog svetla u večernjim satima. Protivnici ukazuju na moguće negativne posledice, posebno tokom zimskih meseci, kada bi jutarnji sati ostali duže u mraku, što bi, prema njihovom mišljenju, moglo da utiče na zdravlje i bezbednost.

Nakon usvajanja u Predstavničkom domu, predlog zakona upućen je Senatu na dalju razmatranje. Sudbina zakona u Senatu za sada nije poznata. Sličan predlog već je ranije usvojen u Senatu 2022. godine, ali tada nije bio predmet glasanja u Predstavničkom domu. Demokratska senatorka iz države Vašington, Peti Maraj, koja je ranije zagovarala ovakvu izmenu u gornjem domu Kongresa, pozvala je lidera većine u Senatu da što pre stavi predlog na glasanje.

Stav bivšeg predsednika Donalda Trampa o ovom pitanju tokom godina se menjao, budući da je u različitim navratima podržavao i ukidanje letnjeg računanja vremena i njegovo trajno uvođenje. Dalji tok ovog zakonodavnog procesa zavisiće od narednih koraka u Senatu i eventualnog stava izvršne vlasti.

Pročitaj još

U Trendu