Connect with us

Svet

Iranske vlasti obnovile pristup internetu nakon višemesečnog isključenja

Pristup internetu delimično vraćen, ali ograničenja i dalje na snazi prema izjavama korisnika

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Pristup internetu delimično vraćen, ali ograničenja i dalje na snazi prema izjavama korisnika

Pristup internetu u Iranu obnovljen je nakon višemesečnog isključenja, koje je započelo tokom masovnih protesta u januaru, potvrdili su zvanični izvori. Iako su korisnici počeli da se ponovo povezuju na mrežu, izveštavaju da je veza spora i nefunkcionalna u pojedinim oblastima, dok su aplikacije poput Jutjuba i Instagrama ostale ograničene u odnosu na period pre isključenja.

Vlasti su isključenje interneta pravdale bezbednosnim zahtevima nakon napada Sjedinjenih Država i Izraela na Iran 28.02.2026. Odluka o delimičnom ukidanju ograničenja doneta je ove nedelje, u trenutku kada su pregovori između Irana i SAD doveli do približavanja mogućem primirju. Ipak, brojni građani strahuju da bi pristup internetu mogao ponovo biti obustavljen u bilo kom trenutku.

Prema izveštaju kompanije Netblocks, kapacitet povezivanja na internet u Iranu sada iznosi oko 86% u odnosu na stanje pre isključenja. Firma Kentik saopštila je da je internet saobraćaj trenutno na 40% prethodnog obima. Analitičar sajber-bezbednosti Amir Rašidi izjavio je da su i dalje prisutni brojni prekidi i da je prerano reći da je obustava u potpunosti završena.

Tokom većeg dela 2026. godine, oko 90 miliona stanovnika Irana bilo je odsečeno od globalne mreže, što se smatra jednim od najdužih i najstrožih isključenja interneta na svetu. U tom periodu, mladi sa onlajn karijerama ostajali su bez prihoda, a ekonomski troškovi rata dodatno su porasli zbog gubitaka radnih mesta i zatvaranja onlajn preduzeća. Cene interneta su tokom blokade porasle, a pojedini građani u Teheranu su za jedan gigabajt plaćali i do 7,50 dolara. Nakon ukidanja ograničenja, cene su se vratile na oko 2,25 dolara za 30 gigabajta, što je približno pređašnjem nivou.

Iran je i pre blokade strogo kontrolisao pristup popularnim društvenim mrežama, zbog čega su mnogi korisnici koristili virtuelne privatne mreže (VPN). Cena ovih servisa značajno je porasla tokom prekida interneta, čineći ih nedostupnim za deo stanovništva. Kompanije i pojedinci počeli su da se ponovo pojavljuju na mreži, koristeći platforme kao što su Instagram i Telegram.

Prema procenama, prekid interneta koštao je Iran između 30 i 40 miliona dolara dnevno, dok su indirektni gubici procenjeni na dvostruko veći iznos. Oko 10 miliona ljudi u Iranu zavisi od internet konekcije za posao, navodi ministar komunikacija Satar Hašemi. Tokom blokade, građani su imali pristup domaćoj mreži, ali je ona bila ograničenog dometa i podložna snažnoj cenzuri. Visoki državni zvaničnici raspolagali su specijalnim SIM karticama koje obezbeđuju pristup globalnom internetu, a tokom blokade taj pristup je proširen na određene profesije.

„Pristup internetu je obnovljen, ali je i dalje ograničen i podložan prekidima“, izjavio je analitičar Amir Rašidi.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

Američke vlasti razmatraju uticaj socijalne pomoći na odobravanje zelene karte

Zvaničnici potvrdili da bi korišćenje državne pomoći moglo uticati na imigracione odluke, novi pravilnik u pripremi

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američke vlasti razmatraju uticaj socijalne pomoći na odobravanje zelene karte

Zvaničnici potvrdili da bi korišćenje državne pomoći moglo uticati na imigracione odluke, novi pravilnik u pripremi

Američko Ministarstvo za unutrašnju bezbednost (DHS) najavilo je da bi upotreba državnih programa kao što su Medicaid, pomoć za hranu i stanovanje mogla postati faktor pri odlučivanju o zahtevu za stalni boravak, odnosno zelenu kartu. Prema informacijama iz Službe za državljanstvo i imigraciju SAD, promena pravilnika bi omogućila imigracionim službenicima da razmotre da li su kandidati koristili državnu pomoć pri oceni njihove podobnosti.

Na osnovu postojećeg zakona, neki podnosioci zahteva za vizu ili stalni boravak prolaze kroz takozvani „public charge“ test, kojim se procenjuje verovatnoća da će osoba postati zavisna od državne podrške. Prethodna pravila iz 2022. godine, uvedena tokom administracije predsednika Džozefa Bajdena, sužavala su kriterijume primene ovog testa, ali najavljene izmene predviđaju šire tumačenje koristi koje se uzimaju u obzir.

Zvaničnici Službe za državljanstvo i imigraciju naveli su da nova pravila mogu uticati na stotine hiljada osoba koje svake godine iz SAD podnose zahtev za zelenu kartu. Prema njihovim navodima, očekuje se da će širi obuhvat koristi, uključujući zdravstvenu, prehrambenu i stambenu pomoć, povećati broj aplikacija pod dodatnom proverom.

Najavljene promene su još u fazi izrade i za sada nije precizirano kada će novi pravilnik stupiti na snagu. Zvaničnici navode da je cilj izmena povratak na šire tumačenje „public charge“ testa, kakvo je postojalo pre 2022. godine.

Organizacije koje se bave imigracionom politikom izražavaju zabrinutost da bi širenje kriterijuma moglo uticati na odluke imigranata da koriste pomoć na koju su trenutno zakonski ostvarili pravo, uključujući i slučajeve kada su deca državljani SAD. Prema navodima ovih organizacija, moguće je da će deo porodica izbegavati korišćenje potrebnih usluga iz straha da to može negativno uticati na njihov imigracioni status.

Zvaničnici ističu da se promena odnosi na kandidate koji podnose zahtev za stalni boravak iz SAD, dok oni koji apliciraju iz inostranstva već podležu sličnim proverama. Nije najavljeno da će biti promena u vezi sa vrstama pomoći koje su izuzete iz ovog postupka.

Služba za državljanstvo i imigraciju naglašava da će svaki slučaj biti razmatran pojedinačno, uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti i zakonodavni okvir. Očekuje se da će javna rasprava o predloženim izmenama biti otvorena pre konačnog usvajanja novih pravila.

Ova najava dolazi u trenutku kada se u Sjedinjenim Američkim Državama vodi šira debata o reformi imigracionog sistema i načinu na koji se državna pomoć koristi među imigrantskom populacijom.

Pročitaj još

Svet

Savetnica i ćerka ranjene, suprug ubijen u oružanom napadu kod granice SAD-Meksiko

Meksičke vlasti potvrdile incident, istraga u toku, povređene prebačene na lečenje u SAD

Objavljeno pre

,

Objavio:

Savetnica i ćerka ranjene, suprug ubijen u oružanom napadu kod granice SAD-Meksiko – oružani napad u Tekateu

Meksičke vlasti potvrdile incident, istraga u toku, povređene prebačene na lečenje u SAD

U oružanom napadu koji se dogodio u opštini Tekate, u blizini granice Meksika i Sjedinjenih Američkih Država, poginuo je suprug lokalne savetnice, dok su ona i njena ćerka ranjene, saopštile su meksičke vlasti u sredu. Prema izveštaju ministarstva bezbednosti Meksika, napad se dogodio u utorak popodne dok je savetnica Marija de Hesus Kihada putovala u vozilu sa svojom porodicom.

Savetnica i njena ćerka, prema navodima medija, bile su na putu ka školskom događaju kada su napadnute. Suprug je izgubio život na licu mesta, dok su povređene prebačene u bolnicu u Sjedinjenim Državama, potvrđeno je iz ministarstva bezbednosti. Otac savetnice izjavio je za medije da su njegova ćerka i unuka van životne opasnosti.

Ministarstvo je u zvaničnom saopštenju navelo da „neće biti nekažnjivosti“, ali nisu objavljeni detalji o mogućim motivima napada. Takođe je istaknuto da se istraga sprovodi u saradnji sa lokalnim organima, a pronađeno je i vozilo za koje se veruje da su ga napadači koristili, spaljeno nedaleko od mesta incidenta.

Dan pre napada, savetnica je na društvenim mrežama objavila da je posetila lokalnu zajednicu i razgovarala sa stanovnicima, navodeći da joj je cilj jačanje odnosa sa građanima.

Zvaničnih informacija o identitetu napadača i razlozima incidenta za sada nema. Vlasti apeluju na građane da pomognu istrazi ukoliko poseduju relevantne informacije. Prema rečima predstavnika sigurnosnih službi, oružani napadi na lokalne funkcionere i njihove porodice nisu retkost u pograničnim oblastima.

Tekate se nalazi u blizini granice sa SAD i poznat je po složenoj bezbednosnoj situaciji. U poslednjih nekoliko godina u tom regionu zabeležen je porast nasilnih incidenata koji uključuju napade na političke predstavnike i njihove porodice.

Istraga o napadu u kojem su savetnica i njena ćerka ranjene, a suprug izgubio život, još uvek traje. Nadležni organi saopštili su da će javnost biti blagovremeno obaveštena o svim novim saznanjima tokom istrage.

Pročitaj još

Svet

Najveći momenti Svetskog prvenstva 2026: od isključenja Baloguna do uspeha Zelenortskih Ostrva

Zvaničnici FIFA potvrdili ključne odluke tokom turnira, finale između Španije i Argentine zakazano za nedelju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Najveći momenti Svetskog prvenstva 2026: od isključenja Baloguna do uspeha Zelenortskih Ostrva

Zvaničnici FIFA potvrdili ključne odluke tokom turnira, finale između Španije i Argentine zakazano za nedelju

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026. godine, najavljeno kao najveće u istoriji sa 48 reprezentacija i 104 utakmice, privodi se kraju nakon 39 dana takmičenja širom Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Meksika. Finale će biti odigrano u nedelju na stadionu MetLife, gde će se sastati Španija i Argentina, čime se završava niz značajnih događaja poznatih kao najveći momenti Svetskog prvenstva 2026. godine.

Španija nastoji da osvoji titulu prvi put posle 16 godina, nakon što je u polufinalu savladala Francusku rezultatom 2:0. S druge strane, Argentina ulazi u finale sa ambicijom da odbrani titulu, posle preokreta u završnici protiv Engleske i pobede od 2:1. Utakmica za treće mesto između Francuske i Engleske zakazana je za subotu u Majamiju.

Turnir je obeležen brojnim neočekivanim rezultatima, uključujući zapažen uspeh reprezentacije Zelenortskih Ostrva, kao i političkim intervencijama, među kojima se izdvaja zahtev bivšeg predsednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa za reviziju crvenog kartona izdatog američkom napadaču Folarinu Balogunu. Balogun je isključen u utakmici osmine finala protiv Bosne i Hercegovine 1. jula, zbog prekršaja nad protivničkim igračem. Ova odluka izazvala je reakcije u javnosti, a Tramp je kontaktirao predsednika FIFA Đanija Infantina sa zahtevom da se odluka razmotri.

Organizatori turnira navode da je prvenstvo u Severnoj Americi započeto u atmosferi velikog uzbuđenja, sa navijačima koji su se okupljali na stadionima, u barovima i na javnim gledanjima širom kontinenata. Pored sportskih dešavanja, ovogodišnji turnir je pratio i neizvesnu trku za Zlatnu kopačku, kao i niz iznenađenja u grupnoj fazi i eliminacijama.

Zvaničnici FIFA ističu da su sve ključne sudijske odluke tokom prvenstva donete u skladu sa važećim pravilima igre, uključujući i slučaj Baloguna. Sa druge strane, pojedini predstavnici američke selekcije izrazili su nadu da bi, u slučaju promene odluke, napadač mogao ponovo zaigrati, ali do sada nije došlo do promene zvaničnog stava.

Uspeh Zelenortskih Ostrva, koja su ostvarila neočekivano dobar plasman, privukao je značajnu pažnju fudbalske javnosti. Njihov nastup ocenjen je kao jedno od najvećih iznenađenja prvenstva, a stručnjaci navode da je ovakav rezultat potvrda rastućeg kvaliteta fudbala u manjim državama.

Finale između Španije i Argentine privući će pažnju milionske publike, dok će se konačni plasman ostalih selekcija odlučiti tokom vikenda. Očekuje se da će ovogodišnje Svetsko prvenstvo biti upamćeno po brojnim sportskim i vanterenskim momentima, koji su uticali na tok takmičenja i privukli globalnu pažnju.

Pročitaj još

U Trendu