Connect with us

Domaće

Institut Vinča i FTN pokreću master program za nuklearne inženjere, Srbija u procesu energetske tranzicije

Oko 70 odsto struje Srbija danas dobija iz uglja, a nova generacija nuklearnih inženjera treba da bude spremna do 2040. godine

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Alexandra_Koch

Oko 70 odsto struje Srbija danas dobija iz uglja, a nova generacija nuklearnih inženjera treba da bude spremna do 2040. godine

Institut za nuklearne nauke ‘Vinča’ i Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu pokrenuli su master program ‘Nuklearni energetski sistemi’, sa ciljem formiranja baze stručnjaka za budući srpski nuklearni program. Memorandum o razumevanju potpisan je prošle sedmice u Beogradu, a direktor Instituta ‘Vinča’ Slavko Dimović istakao je da je ovaj korak od presudnog značaja za razvoj kadrova koji će raditi na nuklearnim reaktorima.

Dimović je naglasio da je kroz novi master program predviđena teorijska nastava, polaganje ispita, kao i praktična obuka na nuklearnim elektranama u inostranstvu. ‘Potrebni su nam svi stručnjaci koji su vezani za nuklearne energetske sisteme, a to su nuklearni inženjeri koje do sada nismo imali u dovoljnom broju’, rekao je Dimović. On je dodao da će Srbija za desetak godina imati formiranu bazu kadrova kako bi mogla da stane ‘rame uz rame’ sa najrazvijenijim nuklearnim silama sveta.

Prema podacima iz sektora energetike, Srbija danas oko 70 odsto električne energije dobija iz uglja, što je, kako je naveo Dimović, neodrživo zbog životne sredine i ograničenih resursa. ‘Ugalj mora da se napusti, a jedini odgovor za energetski suverenitet i zaštitu životne sredine leži u nuklearnoj energiji’, ocenio je Dimović. On je dodao da je ozbiljna stručna analiza svih opcija za korišćenje nuklearne energije već u toku i da će taj proces trajati godinu do godinu i po dana. ‘Na završetku tog procesa, Srbija će dobiti odgovor, ja mislim pozitivan, da joj je potrebna nuklearna energija’, izjavio je Dimović.

Dimović je naglasio da država treba da prati metodologiju Atomske agencije, jača naučno-stručni potencijal i formira bazu kadrova kako bi bila spremna za izgradnju prve nuklearne elektrane do 2040. godine. ‘Sama baza kadrova je počela da se sprema i zato je potpisan memorandum sa Fakultetom tehničkih nauka u Novom Sadu’, naveo je Dimović.

Dekan Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Boris Dumnić istakao je da je obrazovanje domaćeg stručnog kadra ključno za razvoj nuklearnog programa u Srbiji. ‘Master studije iz oblasti nuklearnih energetskih sistema treba da razvijaju takav kadar kod nas’, rekao je Dumnić. On je naglasio da pitanje nuklearne energije nije samo pitanje nuklearne fizike, već i elektrotehnike, mašinstva, zaštite životne sredine i drugih oblasti, zbog čega je saradnja dve institucije od velikog značaja.

Dumnić je dodao da je pred Srbijom proces donošenja informisane odluke, zasnovane na znanju, relevantnim podacima i objektivnim analizama. ‘Neophodno je da se pažljivo i odgovorno razmotre sve činjenice koje se tiču upotrebe nuklearne energije za proizvodnju energije’, istakao je on. Prema njegovim rečima, pre nego što država može da razmišlja o razvoju nuklearnog programa, potrebno je razvijati institucije, obrazovati domaći kadar i informisati javnost o svim aspektima ove teme.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Aman Sveti Stefan otvorio vrata posetiocima, ulaznica 25 evra, dva obilaska dnevno

Kompleks dostupan javnosti od 1. jula, pet besplatnih setova za meštane na svakoj plaži, obilazak traje 30-40 minuta

Published

on

By

Kompleks dostupan javnosti od 1. jula, pet besplatnih setova za meštane na svakoj plaži, obilazak traje 30-40 minuta

Kompanija Adriatic Properties, zakupac luksuznog rizorta Aman Sveti Stefan u Crnoj Gori, ponovo je otvorila ostrvo za posetioce od 1. jula, omogućivši organizovane obilaske dva puta dnevno po ceni od 25 evra za pojedinačnu ulaznicu. Prema zvaničnim informacijama, tura traje 30 do 40 minuta, a vodič predvodi grupu od oko deset odraslih osoba i četiri do petoro dece. Obilasci se održavaju svakog dana u 11.30 i 16.00 časova.

Kako je izjavio Ivan Matijašević, menadžer opštih poslova u Adriatic Properties, most koji povezuje kopno i ostrvo ostaje otvoren za posetioce, ali se broj ljudi na mostu kontroliše radi bezbednosti i nesmetanog prolaza gostiju hotela i posetilaca. Na levoj strani Svetog Stefana, 50 odsto svetostefanskog kupališta oslobođeno je plažnog mobilijara, a turisti mogu koristiti ovu zonu, dok je pet besplatnih setova namenjeno meštanima. Sa desne strane, na hotelskom kupalištu, takođe je obezbeđeno pet besplatnih setova za lokalno stanovništvo. Na Kraljevoj plaži postoji dodatnih pet besplatnih setova samo za meštane, dok su ostali setovi dostupni gostima hotela i onima koji žele da plate.

“Model da se obezbeđuju besplatni setovi za meštane na hotelskim plažama ne postoji ni na jednoj drugoj hotelskoj plaži u Crnoj Gori”, istakao je Matijašević. Van sezone, školske i predškolske ustanove imaju besplatan obilazak ostrva, dok svi zainteresovani mogu podneti zahtev za obilazak tokom sezone.

Adriatic Properties je organizovao i pet besplatnih parking mesta za meštane, a tokom sezone taj broj može biti uvećan. Matijašević je naglasio da su sve manifestacije mesne zajednice na Svetom Stefanu podržane po zahtevima lokalnog stanovništva.

Kompleks je delimično otvoren 22. juna, kada je počela sa radom Vila Miločer, dok je od 1. jula u funkciji i ostrvski deo rizorta. Menadžment ističe da su svi kapaciteti na Booking platformi trenutno popunjeni i da su najave poseta izuzetno dobre. “Nakon toliko godina nismo očekivali ovakav početak, ali interesovanje je neverovatno”, rekao je Matijašević.

Pročitaj još

Domaće

Evrostat beleži rast maloprodaje u evrozoni za 0,2 odsto u maju 2026.

Prodaja hrane, pića i duvana porasla 0,6 odsto, dok je ukupni godišnji rast maloprodaje iznosio 1,6 odsto

Published

on

By

Prodaja hrane, pića i duvana porasla 0,6 odsto, dok je ukupni godišnji rast maloprodaje iznosio 1,6 odsto

Sezonski prilagođeni obim maloprodaje u evrozoni zabeležio je rast od 0,2 odsto u maju 2026. godine, prema prvoj preliminarnoj proceni Evrostata. Ovaj rezultat dolazi nakon pada od 0,4 odsto u aprilu, što ukazuje na oporavak potrošnje u zemljama koje koriste evro.

Najveći doprinos rastu u maju došao je iz segmenta hrane, pića i duvana, gde je prodaja povećana za 0,6 odsto, dok je prodaja neprehrambenih proizvoda porasla za 0,1 odsto. Istovremeno, prodaja automobilskog goriva u specijalizovanim prodavnicama je zabeležila pad od 0,5 odsto na mesečnom nivou.

Među članicama Evropske unije koje su objavile podatke, Kipar je imao najveći mesečni rast maloprodaje od 3,7 odsto, Luksemburg 3,6 odsto, a Poljska 2,4 odsto. Najveći pad na mesečnom nivou registrovan je u Estoniji sa 2,2 odsto, Hrvatskoj sa dva odsto, dok su Belgija i Litvanija zabeležile pad od po 0,7 odsto.

Na godišnjem nivou, maloprodaja u evrozoni porasla je za 1,6 odsto u odnosu na maj 2025. godine. Prodaja hrane, pića i duvana u evrozoni povećana je za 2,4 odsto međugodišnje, dok je prodaja neprehrambenih proizvoda porasla za 2,3 odsto. Prodaja automobilskog goriva u specijalizovanim prodavnicama pala je za 4,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Najveći godišnji rast maloprodaje među članicama EU ostvaren je na Kipru, gde je iznosio 8,4 odsto, u Bugarskoj 7,9 odsto, a u Luksemburgu 7,8 odsto. Najveći godišnji pad zabeležen je u Rumuniji sa četiri odsto, Estoniji sa 0,5 odsto i Belgiji sa 0,4 odsto, navodi se u izveštaju Evrostata.

Pročitaj još

Domaće

Izvoz CBAM robe iz Srbije u EU dostigao 1,44 milijarde evra u 2025. godini

Srpske kompanije suočene sa CBAM troškom od 120 miliona evra i izvozom gvožđa i čelika od 930,8 miliona evra

Published

on

By

Srpske kompanije suočene sa CBAM troškom od 120 miliona evra i izvozom gvožđa i čelika od 930,8 miliona evra

Srpske kompanije koje izvoze industrijske proizvode obuhvaćene CBAM regulativom ostvarile su izvoz u vrednosti od 1,44 milijarde evra u Evropsku uniju tokom 2025. godine, prikazano je u izveštaju predstavljenom na konferenciji o zelenoj industrijskoj politici. Najveći deo ovog izvoza ostvaruje se u sektoru gvožđa i čelika sa 930,8 miliona evra, pratili su aluminijum sa 401,1 milion evra i đubriva sa 103,3 miliona evra. Ove brojke ukazuju na značajnu izloženost srpske privrede novim zahtevima evropskog tržišta, dok se čist trošak CBAM-a za 2026. godinu procenjuje na 120 miliona evra.

Evropska unija je od 2026. godine pooštrila primenu CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) režima, koji više nije samo izveštajna obaveza, već podrazumeva i finansijsku izloženost za proizvode iz sektora gvožđa i čelika, aluminijuma, đubriva, cementa, vodonika i električne energije. Formalna odgovornost ostaje na EU uvoznicima i CBAM deklarantima, ali srpske kompanije moraju da dostavljaju podatke o emisijama po proizvodu, metodologiju, verifikaciju i dokaz o plaćenoj ceni ugljenika, kako bi njihovi kupci mogli da ispune nove zahteve.

Prema proceni stručnjaka, ovim procesom pogođeno je između 500 i 2.000 kompanija iz Srbije, direktno ili kroz lance vrednosti. Učesnici konferencije istakli su da je kratkoročno najveći izazov verifikacija podataka koje kompanije šalju EU kupcima i deklarantima, dok dugoročno ostaje pitanje nedovoljno razvijene zelene industrijske politike i sporog tempa energetske tranzicije. Takođe, mogućnost uključivanja EPS-a u sistem ekvivalentan EU ETS-u predstavljena je kao značajna horizontalna pretnja za privredu, domaćinstva i javne finansije.

“Ovaj proces se neće zaustaviti zbog geopolitike. Ko god da trlja ruke i čeka da ovo prođe, vara se”, izjavio je Siniša Mitrović, savetnik predsednika Privredne komore Srbije i rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju. Miodrag Milosavljević, zamenik direktora Fondacije za otvoreno društvo – Zapadni Balkan, naveo je da CBAM treba shvatiti kao rano upozorenje i priliku za brže i koordinisanije delovanje. Stanislava Simić iz Asocijacije srpske energetski intenzivne industrije naglasila je potrebu za investicionim ambijentom, predvidivim regulatornim okvirom i vraćanjem sredstava iz taksi privredi kroz projekte dekarbonizacije. Ljubica Drake iz HBIS Serbia istakla je da administrativne prepreke i sporo izdavanje dozvola otežavaju dekarbonizaciju i velikim kompanijama.

CBAM je, prema rečima učesnika, mnogo više od običnog poreza i već menja poslovne odnose, jer EU kupci sve češće traže detaljne podatke o emisijama, verifikaciju i informacije o plaćenoj ceni ugljenika. Kompanije s nižim emisijama mogu izgubiti konkurentnost ako podaci nisu pravilno dokumentovani i verifikovani. Energetska tranzicija je predstavljena kao najveći sistemski izazov, a potrebna ulaganja javnog sektora i državnih energetskih preduzeća procenjuju se na više od 20 milijardi evra.

Pročitaj još

U Trendu