Connect with us

Domaće

Institucije upozoravaju na 10 ključnih futurističkih rizika za globalnu ekonomiju

Klimatske migracije, kvantna bezbednost i megagradovi sa 20 do 30 miliona stanovnika predstavljaju najveće izazove za osiguravače

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Pexels

Klimatske migracije, kvantna bezbednost i megagradovi sa 20 do 30 miliona stanovnika predstavljaju najveće izazove za osiguravače

Analize i scenariji razvoja vodećih institucija kao što su World Economic Forum, Swiss Re Institute i OECD upozoravaju da će u narednim decenijama globalna ekonomija biti izložena deset ključnih rizika, od kojih mnogi danas još nemaju jasnu granicu odgovornosti. Masovne klimatske migracije, koje mogu obuhvatiti milione ljudi zbog toplote, suše ili podizanja nivoa mora, direktno utiču na vrednost imovine, tržište rada i političku stabilnost. U ovom kontekstu, osiguravači će se suočiti sa izazovom šta uopšte može biti predmet osiguranja.

Autonomni sistemi, uključujući vozila, dronove i industrijske algoritme, već donose odluke bez ljudske kontrole, zbog čega odgovornost prelazi sa ljudskog faktora na sistemsku AI logiku. To otvara pitanje ko će snositi odgovornost – proizvođač, vlasnik, softver ili niko.

Kolaps digitalnog poverenja usled lažnih snimaka, identiteta i dokaza može dovesti do spornosti ugovora i otežati procenu štete. Kvantni slom digitalne bezbednosti predstavlja dodatni problem – razvoj kvantnih računara može učiniti sadašnje metode šifrovanja neefikasnim, čime banke, države i osiguravači postaju ranjivi. Taktika „sačuvaj sada, dešifruj kasnije“ omogućava da akteri pretnji prikupe enkriptovane podatke danas i dešifruju ih kada kvantna tehnologija napreduje, brišući granicu između trenutka krađe i nastanka štete.

Biotehnološki incidenti, od uređivanja gena do personalizovane medicine, nose rizik čije posledice mogu biti vidljive tek decenijama kasnije, dok odgovornost i uzroci ostaju teško dokazivi. Nedostatak vode postaje ekonomski i bezbednosni rizik – industrije i veliki gradovi mogu biti suočeni s prekidima rada i problemima snabdevanja, dok voda prelazi u strateški i geopolitički faktor.

Megagradovi sa 20 do 30 miliona stanovnika predstavljaju složen rizik zbog ekstremne gustine, zavisnosti od energije, vode i digitalne infrastrukture, kao i izraženog socijalnog jaza. Jedan incident može prouzrokovati ogromnu koncentraciju šteta, dovodeći u pitanje podnošljivost gubitaka za osiguravače.

Razvoj neurotehnologija koje povezuju mozak i računare otvara dileme u vezi sa privatnošću i odgovornošću, dok jasni pravni okviri još nisu uspostavljeni. Svemirski rizici su sve izraženiji jer savremeno društvo zavisi od satelita za komunikaciju, navigaciju i finansijske sisteme, a povećanje broja satelita i otpada u orbiti povećava rizik od lančanih kvarova i dugotrajnih poremećaja.

Na kraju, egzistencijalni psihološki rizik, uzrokovan dugotrajnom izloženošću krizama i gubitkom kontrole, dovodi do osećaja besmisla, društvenih podela i pada poverenja u institucije. Za osiguravače, to postavlja pitanje kako osigurati društvo u kojem stabilnost postaje upitna.

Prema ekonomskim analizama, ovi rizici zahtevaju redefinisanje strategija i regulativa, posebno u sektoru osiguranja, gde će granice odgovornosti i procena štete biti podložne velikim promenama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Gitex AI Europe privukao 50 srpskih kompanija, nemačke firme dobijaju pokrivanje 80 odsto troškova

Srbija strateški partner sajma u Berlinu, Beograd 2027. prvi put domaćin GITEX Global, veliki investitori pokazuju interesovanje

Published

on

By

Srbija strateški partner sajma u Berlinu, Beograd 2027. prvi put domaćin GITEX Global, veliki investitori pokazuju interesovanje

Na sajmu Gitex AI Europe 2026, koji se održava u Berlinu od 30. juna do 1. jula, učestvuje 50 kompanija iz Srbije, uključujući vodeće IT i AI firme, kao i domaće startapove. Srbija je ove godine strateški partner događaja, dok će Beograd naredne godine po prvi put biti domaćin GITEX Global, najveće svetske tehnološke platforme za startapove i inovacije, saopštio je Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije.

Prema Čadežu, posebna pažnja na sajmu posvećena je povezivanju srpskih i nemačkih inovacionih kompanija, uz najavu posebnog programa namenjenog nemačkim partnerima. “Nemačko udruženje malih i srednjih firmi (BVMW) omogućava inovativnim nemačkim kompanijama pokrivanje do 80 odsto troškova učešća na GITEX u Beogradu, što je značajna prilika za jačanje partnerstava sa srpskim MSP i IT kompanijama”, naveo je Čadež.

Investitori su na ovogodišnjem sajmu pokazali veliko interesovanje za srpske kompanije, a prema rečima predsednika PKS, najveću pažnju privukao je jedan startap iz Srbije koji se bavi inovativnim rešenjima u oblasti elektromotora. Detalji o ovom startapu biće saopšteni naknadno.

Gitex Europe 2026 se održava drugi put u Evropi, a pokrenut je od strane GITEX Global-a sa ciljem povezivanja globalnih tehnoloških lidera, investitora, vlada i kompanija koje oblikuju nova tržišta digitalne ekonomije. Nastup Srbije potvrđuje status domaće privrede kao regionalnog centra za inovacije, veštačku inteligenciju i razvoj startapova, kao i pripreme za veliki tehnološki događaj u Beogradu sledeće godine.

U okviru sajma organizovane su radionice i B2B sastanci u saradnji Privredne komore Srbije i kosovske Privredne komore, a predstavnici IKT udruženja predstavili su mogućnosti za saradnju i aktuelne trendove. Najavljen je i GITEX Srbija za narednu godinu.

Pročitaj još

Domaće

Eurostat beleži pad broja svinja na 131,5 miliona i ovaca na 55,3 miliona u EU tokom 2025.

Populacija svinja smanjena za 0,5 odsto, ovaca za 2,2 odsto, dok je broj koza pao na 10,2 miliona u 2025.

Published

on

By

Populacija svinja smanjena za 0,5 odsto, ovaca za 2,2 odsto, dok je broj koza pao na 10,2 miliona u 2025.

Prema podacima Evropske kancelarije za statistiku, u Evropskoj uniji je tokom 2025. godine registrovano 131,5 miliona svinja, 71,6 miliona goveda, 55,3 miliona ovaca i 10,2 miliona koza. Sve kategorije stoke zabeležile su pad u odnosu na prethodnu godinu – broj svinja smanjen je za 0,5 odsto, goveda za 0,4 odsto, ovaca za 2,2 odsto, a koza za 2,5 odsto.

Ovi podaci predstavljaju nastavak dugoročnog negativnog trenda u stočarstvu Evropske unije. U poređenju sa 2015. godinom, broj svinja u 2025. bio je niži za 8,9 odsto, broj goveda za 9,7 odsto, ovaca za 12,2 odsto, dok je broj koza opao za 17,5 odsto.

Izveštaj navodi da su svi segmenti stočarske proizvodnje u EU u padu, što dodatno potvrđuje izazove sa kojima se suočava ovaj sektor. Nema navedenih komentara ili projekcija o planovima za naredni period u objavljenim podacima.

Pročitaj još

Domaće

Evropska unija ukida carine na većinu proizvoda iz SAD, sporazum važi do 2029.

Carine na industrijske i poljoprivredne proizvode iz SAD se ukidaju, američke tarife na robu iz EU ograničene na 15 odsto

Published

on

By

Carine na industrijske i poljoprivredne proizvode iz SAD se ukidaju, američke tarife na robu iz EU ograničene na 15 odsto

Evropska komisija sutra ukida carine na većinu industrijskih i poljoprivrednih proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država, u skladu sa trgovinskim sporazumom postignutim prošle godine sa Vašingtonom. Ova odluka je objavljena u Službenom listu Evropske unije i stupa na snagu u sredu, saopštila je Evropska komisija.

Portparol Evropske komisije za trgovinu, Olof Gil, izjavio je da je Evropska unija ispunila obećanje dato trgovinskim sporazumom i ocenio da je to ‘dobra vest za transatlantske odnose’. Ukidanje carina predstavlja glavnu obavezu koju je EU preuzela prošlog leta tokom pregovora u Turnberiju u Škotskoj, a zauzvrat su američke carine na uvoz robe iz EU ograničene na 15 odsto.

Američki predsednik Donald Tramp ranije je kritikovao spor proces ratifikacije u Evropskoj uniji i tražio da sporazum bude sproveden do 4. jula, kada se u SAD obeležava 250 godina od proglašenja nezavisnosti. U maju je postignut kompromis sa državama članicama EU, pa je u trgovinski sporazum uneta posebna klauzula prema kojoj sporazum automatski prestaje da važi krajem 2029. godine, po isteku mandata Donalda Trampa, osim ako ne bude doneta odluka o produženju.

Evropska komisija zadržava mogućnost da suspenduje primenu sporazuma ukoliko Tramp do kraja godine ne ukine dodatne carine od 50 odsto na stotine proizvoda koji sadrže čelik i aluminijum. Olof Gil je naglasio da se razgovori sa američkom administracijom nastavljaju i dodao: ‘Konstruktivni razgovori nastavljaju se na tehničkom i političkom nivou’, ističući da će Evropska komisija nastaviti saradnju sa SAD kako bi sve obaveze preuzete prošlog avgusta bile sprovedene u dobroj veri.

Vest o ukidanju carina dolazi samo nekoliko dana nakon što je predsednik SAD, Donald Tramp, zapretio uvođenjem carina od 100 odsto na uvoz iz svih zemalja koje uvedu porez na digitalne usluge američkih tehnoloških kompanija, prvenstveno misleći na EU. Evropska komisija je odgovorila da je porez jednak za sve i da suvereno uređuje ekonomsku aktivnost na svojoj teritoriji, uz napomenu da bi u slučaju jednostranih mera SAD EU brzo i odlučno reagovala radi zaštite svojih interesa i regulatorne autonomije.

Pročitaj još

U Trendu