Connect with us

Domaće

Hrvatska uvodi porez na prekomerne marže, prosečna plata 1.555 evra u martu

Vlada najavila moratorijum na cene i zamrzavanje potrošnje, neto plata dostigla 1.555 evra, medijalna 1.317 evra

Published

on

pexels-photo-30576160

Vlada najavila moratorijum na cene i zamrzavanje potrošnje, neto plata dostigla 1.555 evra, medijalna 1.317 evra

Vlada Republike Hrvatske predstavila je novi paket antiinflacionih mera sa ciljem usporavanja rasta cena i zaštite građana i privrede, saopšteno je nakon sednice na kojoj su prisustvovali predstavnici privrednih komora, penzionera i lokalnih zajednica. Ključne ekonomske mere uključuju uvođenje poreza na prekomerne trgovačke marže, povećanje poreza za preduzetnike i rentijere u turizmu, kao i zamrzavanje dela državne potrošnje.

Premijer Andrej Plenković istakao je da je prioritet Vlade očuvanje podrške građanima i privredi, posebno u segmentu troškova energenata poput električne energije, gasa i naftnih derivata, kao i nastavak primene sniženih stopa PDV-a. „Paketi pomoći koje smo do sada usvojili pomogli su Hrvatskoj da očuva socijalnu koheziju i da zajedno prođemo kroz ove različite krize i njihove posledice“, izjavio je Plenković, navodeći rusku agresiju na Ukrajinu, sukobe na Bliskom istoku i rast cena energenata kao glavne uzroke inflacije.

Nove mere predviđaju budžetsku disciplinu i usporavanje rasta državne potrošnje, kao i zadržavanje budžetskih prava do prvog tromesečja 2027. godine. Takođe, uveden je moratorijum na administrativne cene koje određuju državna tela i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu za tekuću godinu.

Poreske izmene obuhvataju porez na prekomerne profitne marže bruto dobiti, promene u paušalnom oporezivanju preduzetnika i sektora turizma, kao i ukidanje poreza na dohodak od penzija. Plenković je naglasio da su ove mere usmerene na zaštitu građana od posledica energetske krize i pravedniju raspodelu tereta.

Prema ekonomskim pokazateljima koje je izneo premijer, prosečna neto plata u Hrvatskoj u martu iznosila je 1.555 evra, dok je medijalna plata iznosila 1.317 evra. Ministar finansija Tomislav Ćorić upozorio je da je hrvatska ekonomija, usled snažnog rasta domaće potražnje i visoke privredne aktivnosti, posebno izložena inflacijskim pritiscima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Evropska unija uvodi zaštitne mere, trgovinski deficit sa Kinom milijardu evra dnevno

EU procenjuje da je 29 miliona radnih mesta ugroženo zbog kineske prekomerne proizvodnje, najavljene kvote i carine za čitave sektore

Published

on

By

EU procenjuje da je 29 miliona radnih mesta ugroženo zbog kineske prekomerne proizvodnje, najavljene kvote i carine za čitave sektore

Evropska unija planira proširenje zaštitnih trgovinskih mera za čitave industrijske sektore, kako bi odgovorila na, prema izrazu iz Brisela, ‘egzistencijalnu pretnju’ od uvoza iz Kine, izjavio je evropski komesar za industriju Stefan Sežurne. Ova odluka dolazi u trenutku kada je dnevni trgovinski deficit EU sa Kinom dostigao milijardu evra, a procene pokazuju da je čak 29 miliona radnih mesta ugroženo zbog kineske prekomerne proizvodnje.

Sežurne je za britanski ‘Fajnenšel tajms’ istakao da će EU sistematičnije koristiti uvozne kvote i carine, posebno za industrije poput hemijske, metalske i sektora čistih tehnologija, koje su, kako navodi, izložene riziku od uništenja zbog nelojalne konkurencije iz Kine. „Koristićemo zaštitne klauzule na širi način, za čitave sektore, a ne samo za pojedinačne kompanije ili određene sirovine“, objasnio je Sežurne.

Prema njegovim rečima, cilj je manje fragmentisan pristup, koji bi omogućio bržu reakciju i efikasniju zaštitu industrijskih grana, pošto istrage koje traju osam ili devet meseci često ne uspevaju da sačuvaju pogođene sektore. Sežurne je naglasio: „Naš cilj nije prekid odnosa sa Kinom, već stvarno uravnoteženje trgovinskih odnosa i konkretne mere koje će to omogućiti.“

Evropska komisija navodi da Kina nije zavisna od Evrope ni u jednom sektoru u meri u kojoj je EU zavisna od Kine, ali da Unija može iskoristiti privlačnost svog jedinstvenog tržišta kao pregovaračku prednost. Sežurne je upozorio da izostanak odlučnijeg odgovora Brisela na damping i državne subvencije može dovesti do toga da države članice samostalno uvode zaštitne mere i kontrole na granicama. „Za tri ili četiri godine zemlje bi mogle da kažu da ih Evropska unija nije zaštitila i da će same uvoditi zaštitne mere i kontrolu granica“, rekao je Sežurne, upozoravajući da bi to dovelo do fragmentacije jedinstvenog evropskog tržišta i oslabilo EU na međunarodnom planu.

Prema njegovim navodima, među članicama EU postoji saglasnost da je zavisnost od Kine prevelika, ali pojedine zemlje, poput Španije i Nemačke, oklevaju da pošalju negativne političke signale Pekingu. Sežurne je ocenio i da Svetska trgovinska organizacija trenutno nije u mogućnosti da kratkoročno zaštiti interese Evrope, navodeći da je potrebno zajedničko evropsko rešenje jer su bilateralni razgovori ograničenih mogućnosti.

Zaštitne mere EU podrazumevaju uvođenje kvota na uvoz i dodatnih carina na robu koja premaši dozvoljeni nivo, a o ovim merama biće reči na posebnom sastanku posvećenom Kini zakazanom za petak. Istovremeno, pet država članica EU, među kojima i Francuska, predložilo je razvoj posebnog ‘alata otpornosti’, kojim bi se mogle uvesti dodatne kvote ili carine za dobavljače čiji uvoz premaši određeni prag koncentracije.

Pročitaj još

Domaće

Orion telekom objedinjuje hosting i izradu sajta za korisnike bez programera

Korisnici mogu samostalno registrovati domen, aktivirati hosting i kreirati sajt bez dodatnih troškova i komplikacija

Published

on

By

Korisnici mogu samostalno registrovati domen, aktivirati hosting i kreirati sajt bez dodatnih troškova i komplikacija

Kompanija Orion telekom predstavila je ponudu koja korisnicima omogućava da samostalno pokrenu i upravljaju svojim sajtom, bez potrebe za angažovanjem developera ili tehničke podrške. Ova usluga, predstavljena 28. maja 2026. godine, objedinjuje registraciju domena, hosting i alat za izradu sajtova na jednoj platformi, što značajno pojednostavljuje proces za preduzetnike, mala preduzeća i pojedince.

U okviru nove ponude, korisnici mogu da izaberu željeni domen, aktiviraju hosting i koriste integrisani alat za izradu sajta bez programiranja. Ključne funkcionalnosti uključuju mogućnost samostalnog uređivanja sadržaja, čime se izbegava dodatni trošak za svaku izmenu ili dopunu. Fokus je stavljen na brzinu učitavanja, sigurnost i stabilnost sajta, kao i na dovoljno prostora za rast poslovanja i sadržaja.

Za mnoge korisnike, ovakav pristup znači smanjenje zavisnosti od eksternih resursa i skraćivanje vremena potrebnog za lansiranje sajta. Orion telekom ističe da rešenje omogućava korisnicima da izaberu paket prema sopstvenim potrebama i pokrenu sajt uz minimalne tehničke prepreke. Poseban akcenat stavljen je na sigurnost, kako bi sajtovi funkcionisali pouzdano i bezbedno.

Pored jednostavne registracije domena i hostinga, integrisani alat za izradu sajta omogućava korisnicima da lako izrade prvi nacrt sajta i kasnije ga dopunjuju ili menjaju. Takav model rada pruža veću fleksibilnost i bržu reakciju na promene u poslovanju ili ponudi korisnika. “Za sve koji žele da samostalno pokrenu ili unaprede svoj sajt, bez nepotrebnih komplikacija, ovakav pristup može da bude praktično i isplativo rešenje”, ističu iz kompanije.

Kombinovanjem hostinga, domena i alata za izradu sajta u jednoj ponudi, Orion telekom odgovara na potrebe tržišta gde je brzina, jednostavnost i sigurnost ključ za digitalnu prisutnost. Ova ponuda posebno je namenjena onima koji žele efikasan i samostalan pristup razvoju sopstvenog internet prostora.

Pročitaj još

Domaće

Zaposleni u Srbiji rade 40,6 sati nedeljno, najduže posle Turske u Evropi

Prosečna radna nedelja u EU iznosi 35,9 sati, dok su najduže radne nedelje zabeležene u Grčkoj sa 39,6 sati

Published

on

By

Prosečna radna nedelja u EU iznosi 35,9 sati, dok su najduže radne nedelje zabeležene u Grčkoj sa 39,6 sati

Prema podacima Evropske komisije, zaposleni u Srbiji rade u proseku 40,6 sati nedeljno, što je značajno iznad proseka Evropske unije od 35,9 sati. Duže radno vreme od Srbije zabeleženo je samo u Turskoj, a u analizu su uključeni građani uzrasta od 20 do 64 godine. Prosečna radna nedelja u EU smanjena je sa 36,9 sati u 2015. godini na 35,9 sati danas.

Turska i Srbija prednjače po broju sati provedenih na poslu, dok su u državama Evropske unije radne nedelje nešto kraće. U okviru EU, najduže radne nedelje imaju Grčka sa 39,6 sati, Bugarska i Poljska sa po 38,7 sati, kao i Litvanija sa 38,4 sata. Najkraću radnu nedelju beleži Holandija sa 31,9 sati, zatim Danska i Nemačka sa po 33,9 sati, dok u Austriji zaposleni rade 34,0 sata nedeljno.

U EU najduže radno vreme imaju zaposleni u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu sa 42,0 sata, potom menadžeri sa 40,6 sati i pripadnici oružanih snaga sa 39,4 sata. Najkraće radne nedelje imaju osnovna zanimanja sa 31,8 sati, administrativni radnici sa 34,0 sata i zaposleni u uslugama i prodaji sa 34,5 sati.

Uprkos dužem radnom vremenu, Srbija se ne nalazi među evropskim liderima po produktivnosti rada, što ukazuje na razliku između broja sati provedenih na poslu i ostvarene ekonomske vrednosti.

Pročitaj još

U Trendu