Connect with us

Domaće

Federalne rezerve prognoziraju inflaciju od 3,4 odsto u Sjedinjenim Državama

Očekivanja potrošača za cene benzina skočila na 9,4 odsto, dok se rast cena hrane predviđa na šest odsto

Published

on

g39d5d2c073e74910467bc88809d943fe41fac83e46cedcd59f9d101714795b2b6b4e0024af46860ba51e018f5fa220d7a46ed433ff8177ee26ec3f049b50c895_1280

Očekivanja potrošača za cene benzina skočila na 9,4 odsto, dok se rast cena hrane predviđa na šest odsto

Prema podacima njujorških Federalnih rezervi, medijalna inflaciona očekivanja za narednu godinu u Sjedinjenim Američkim Državama porasla su u martu na 3,4 odsto, što predstavlja najviši nivo ove godine. Ovo je povećanje u odnosu na prethodni mesec kada je projekcija iznosila tri odsto.

Očekivanja potrošača u vezi sa rastom cena benzina dostigla su 9,4 odsto, najviši nivo od marta 2022. godine, što je značajan skok sa 4,1 odsto koliko je izmereno u februaru. Analitičari ističu da je glavni razlog ovog rasta izbijanje rata na Bliskom istoku, koji je doveo do skoka referentnih cena energije na svetskim tržištima.

Inflaciona očekivanja za hranu su takođe porasla i sada iznose oko šest odsto, dok su u februaru bila na nivou od 5,3 odsto. Kada je u pitanju kirija, predviđa se međugodišnji rast cena od 7,1 odsto, što je više u odnosu na ranijih 5,9 odsto.

Svi navedeni podaci ukazuju na pojačane inflatorne pritiske u ključnim segmentima potrošnje, a Federalne rezerve nastavljaju pažljivo da prate razvoj ekonomske situacije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Poljoprivrednici u BiH upozoravaju na skok cena hrane do 70 odsto zbog rasta troškova

Mineralna đubriva poskupela i do 50 odsto, gorivo i đubrivo čine polovinu troškova proizvodnje, moguća nestašica osnovnih namirnica

Published

on

By

Mineralna đubriva poskupela i do 50 odsto, gorivo i đubrivo čine polovinu troškova proizvodnje, moguća nestašica osnovnih namirnica

Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini procenjuju da bi cene osnovnih prehrambenih proizvoda mogle da porastu i do 70 odsto do žetve, upozoravajući na posledice trenutne situacije na tržištu inputa i globalne poremećaje u snabdevanju. Prema njihovim rečima, aktuelno dvonedeljno primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana nije ublažilo već nastalu štetu, naročito zbog rasta cena i nestašica ključnih inputa za proizvodnju hrane.

Predsednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo izjavio je da su mineralna đubriva poskupela i do 50 odsto, dok je njihova dostupnost dodatno otežana usled zabrana izvoza iz Kine i Rusije. “Sada smo više uložili, a mora nešto i da se zaradi. Kad se podvuče crta, to je veliko poskupljenje. Možda će ove godine čak biti i veće zasađene površine, ali će rod biti manji zbog manjka đubriva i njegove visoke cene. Strahujem da će poskupljenja ići do 70 odsto, pod uslovom da nas zaobiđu suše i poplave”, rekao je Bićo.

Uslovi prolećne setve dodatno su otežani rastom cena goriva, semena i zaštitnih sredstava, pri čemu đubrivo i gorivo čine gotovo polovinu ukupnih troškova. Poljoprivrednici ističu i da akcize nisu ukinute, subvencionisano gorivo za poljoprivrednike ne postoji, a izostala je i intervencija gorivom iz robnih rezervi.

Dugogodišnji predsednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mlekara Republike Srpske Vladimir Usorac ocenio je da je krah poljoprivrede u BiH neizbežan: “Sve je poskupelo, a nikakvih mera nema. Kolege iz Federacije su čak i optimistične kada prognoziraju samo poskupljenja. Plašim se da će doći do potpunih nestašica.”

Poljoprivrednici u BiH napominju da cene hrane prate globalne trendove, a aktuelna energetska kriza dodatno podstiče rast cena na tržištu. U takvim okolnostima, proizvođači očekuju da će krajnji proizvodi biti značajno skuplji, dok istovremeno postoji rizik od smanjenog roda i mogućih nestašica osnovnih namirnica.

Pročitaj još

Domaće

Cena nafte pala 15 odsto na 95 dolara po barelu posle dogovora SAD i Irana

Otvaranje Ormuskog moreuza dovelo do pada cene gasa u Evropi za 20 odsto

Published

on

By

Otvaranje Ormuskog moreuza dovelo do pada cene gasa u Evropi za 20 odsto

Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su primirje sat vremena pre isteka ultimatuma o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, što je dovelo do značajnog pada cena energenata na svetskom tržištu. Cena nafte pala je za oko 15 odsto, sa 110 dolara po barelu na približno 95 dolara, dok je u Evropi cena gasa zabeležila pad od 20 odsto. Primirje podrazumeva dvonedeljni prekid direktnih napada i pregovore u Islamabadu o mogućem trajnom miru, a za to vreme iranska vojska koordinira prolazak brodova kroz Ormunski moreuz.

Obe strane, i SAD i Iran, proglasile su dogovor o prekidu vatre svojom pobedom, dok je Izrael naveo da sporazum ne važi za njega niti za Liban i nastavio je sa napadima na ovu zemlju. Ormunski moreuz, kroz koji prolazi petina svetske nafte, ponovo je otvoren za plovidbu, što je trenutno stabilizovalo tržište energenata.

Tržišta su reagovala brzo – cena nafte je u jednom danu pala za oko 15 odsto, sa 110 dolara po barelu na približno 95 dolara, dok je evropski gas pojeftinio čak 20 odsto. Međutim, prema oceni Kirila Dmitrijeva, šefa Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF) i specijalnog predstavnika ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom, globalnim energetskim tržištima biće potrebni meseci da se u potpunosti oporave čak i uz otvaranje Ormuskog moreuza.

Američki predsednik je prethodno izazvao zabrinutost dramatičnim izjavama o mogućem smaku sveta i potpunoj promeni režima, napominjući da 47 godina iznude, korupcije i smrti treba da prestanu. Ipak, noć je donela smirivanje tenzija i privremenu stabilizaciju situacije na Bliskom istoku, a tržišta su reagovala odgovarajućim korekcijama cena.

Pročitaj još

Domaće

Američki dolar pao 0,97 odsto nakon primirja SAD i Irana u Persijskom zalivu

Evro porastao na 1,1709 dolara, nafta ispod 94 dolara, zlato palo na 4.700 dolara po unci

Published

on

By

Evro porastao na 1,1709 dolara, nafta ispod 94 dolara, zlato palo na 4.700 dolara po unci

Američki dolar oslabio je prema svim glavnim svetskim valutama nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli sporazum o dvonedeljnom primirju u novom sukobu u Persijskom zalivu, čime je smanjena potražnja za sigurnim utočištima i zabeležen pad cena nafte. Prema podacima Blumberga, indeks dolara zabeležio je pad od 0,97 odsto, dostigavši najniži nivo u poslednje četiri nedelje, čime je izbrisano više od polovine dobitaka koje je američka valuta ostvarila od početka sukoba krajem februara.

Cene nafte su takođe u padu i sada su ispod 94 dolara, dok se cena zlata stabilizovala ispod 4.700 dolara za finu uncu, nakon što je početkom marta dostizala 5.300 dolara. Istovremeno, prinosi na američke državne obveznice su opali, što je dodatno uticalo na slabljenje dolara, dok su investitori kapital preusmerili ka rizičnijim valutama. Najveći rast zabeležile su valute osetljive na rizik, kao što su južnoafrički rand i švedska kruna, koje su ojačale za oko dva odsto.

Evro je porastao za gotovo jedan odsto, na 1,1709 dolara, što je najviši nivo u više od mesec dana, dok je kineski juan prema dolaru dosegao najviši nivo u poslednje tri godine, uz podršku Narodne banke Kine. Na tržištu opcija, investitori ubrzano zatvaraju pozicije koje su bile otvorene na jačanje dolara, iako američka valuta i dalje zadržava blagu prednost u dugoročnim očekivanjima.

Sporazum o primirju predviđa da Iran obezbedi bezbedan prolaz brodovima kroz Ormuski moreuz tokom naredne dve nedelje, čime se stabilizuje snabdevanje naftom i drugim sirovinama na globalnom tržištu. Ova vest je uticala na stabilizaciju tržišta i smanjenje volatilnosti cena ključnih sirovina.

Pročitaj još

U Trendu