Connect with us

Domaće

Evropski parlament uvodi francuski Kvant kao podrazumevani pretraživač od 4. juna

Francuski internet pretraživač Kvant zamenjuje Gugl na Microsoft Edge i Mozilla Firefox platformama za poslanike i osoblje

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Methodshop

Francuski internet pretraživač Kvant zamenjuje Gugl na Microsoft Edge i Mozilla Firefox platformama za poslanike i osoblje

Evropski parlament je od 4. juna zvanično uveo francuski internet pretraživač Kvant (Qwant) kao podrazumevani servis za pretragu interneta na svim računarima koje koriste poslanici, njihovi saradnici i administrativno osoblje, saopšteno je iz ove institucije. Nova postavka se odnosi na pretraživače Microsoft Edge i Mozilla Firefox, dok korisnici i dalje imaju mogućnost da samostalno izaberu drugi servis za pretragu.

Ova odluka deo je šire strategije Evropske unije za jačanje tehnološkog suvereniteta i smanjenje zavisnosti od američkih digitalnih platformi, što je potvrdio i Evropski parlament. Navodi se da je cilj podsticanje korišćenja evropskih rešenja, posebno onih koja naglašavaju zaštitu privatnosti i bezbednost podataka.

Odluka dolazi u trenutku kada Evropska komisija prezentuje nove inicijative za razvoj evropske industrije poluprovodnika, računarstva u oblaku i veštačke inteligencije u okviru programa “Kupuj i koristi evropsko”. Ovim programom želi se povećati konkurentnost domaće tehnološke industrije i smanjiti strateška zavisnost od stranih dobavljača.

Poslednjih meseci u Briselu su intenzivirane rasprave na temu tehnološkog suvereniteta, s posebnim akcentom na ograničavanje upotrebe digitalnih alata američkih tehnoloških kompanija u oblastima kao što su klaud usluge, internet pretraga, veštačka inteligencija i satelitske komunikacije.

Kvant je francuski pretraživač pokrenut 2013. godine, poznat po politici zaštite privatnosti i tome što ne koristi profilisanje korisnika za potrebe oglašavanja. Evropska unija poslednjih godina sprovodi niz regulatornih inicijativa kako bi ojačala sopstveni digitalni ekosistem i podržala razvoj evropskih alternativa dominantnim američkim tehnološkim platformama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

EU odobrava 6 milijardi evra za Zapadni Balkan kroz ekonomske reforme i integracije

Plan od 6 milijardi evra predviđa investicije i reforme, Crna Gora kao predvodnik ulaska u EU, a samit u Tivtu donosi fokus na regionalnu saradnju

Published

on

By

Plan od 6 milijardi evra predviđa investicije i reforme, Crna Gora kao predvodnik ulaska u EU, a samit u Tivtu donosi fokus na regionalnu saradnju

Na devetom samitu EU i Zapadnog Balkana, koji se održava 5. juna 2026. godine u Tivtu, lideri država i vlada raspravljaće o ključnim ekonomskim temama za region. Glavna ekonomska inicijativa samita je implementacija plana vrednog 6 milijardi evra, koji obuhvata reforme, investicije i socijalno-ekonomsku konvergenciju država Zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji.

Crna Gora, kao domaćin samita, ističe ubrzanje procesa pristupanja EU, očekujući ulazak u Uniju u narednih godinu do dve, dok je za ostale zemlje regiona prioritet ekonomski napredak. Samit se održava pod motom „Zajedničko blagostanje i stabilnost EU i Zapadnog Balkana” i podeljen je na dva ključna dela – napredak integracije prema EU (EU Growth Plan) i jačanje regionalne stabilnosti i ekonomske otpornosti.

Za Srbiju, samit predstavlja priliku za poboljšanje odnosa sa Briselom i traženje balansa između odluka EU koje se odnose na Rusiju i Kinu i ekonomske realnosti. Na dnevnom redu su pitanja dalje integracije u jedinstveno tržište EU, a poseban fokus je na pristupanju SEPA sistemu plaćanja, ukidanju roaminga i unapređenju digitalne konektivnosti.

Dodatno, radi se na uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta, jačanju ekonomske saradnje, privlačenju investicija, infrastrukturnim projektima, kao i energetskoj i transportnoj povezanosti. Zelena tranzicija, unapređenje energetske efikasnosti i smanjenje zavisnosti od energenata iz Rusije predstavljaju posebne tačke ekonomskog dela samita.

Predsednik Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister izjavio je: „Možemo da pružimo podršku, možemo da pružimo ekonomsku podršku, možemo da damo finansijsku, političku podršku, ali na kraju neophodne reforme moraju da pripreme i usvoje vlade i nacionalni parlamenti. Mislim, dela govore, a ne reči, kao i uvek.”

Mekalister je istakao i važnost individualnog pristupa svakoj zemlji Zapadnog Balkana, navodeći primer Severne Makedonije, koja čeka početak pregovora zbog principa jednoglasnosti Saveta EU, kao i Albanije koja je izgubila vreme povezanošću sa Severnom Makedonijom. On je zaključio da je proširenje na Zapadni Balkan investicija u mir, bezbednost i stabilnost Evrope.

Ovo je drugi put da se samit održava van granica EU, posle Tirane 2022. godine, što mu daje dodatni simbolički značaj i regionalnu vidljivost. U dosadašnjoj praksi, samiti izvan Brisela doneli su manje formalnosti i više bilateralnih sastanaka, a među prethodnim samitima izdvajaju se Sofija 2018. sa usvajanjem Sofijske deklaracije, Zagreb 2020. kao jedini virtuelni samit tokom pandemije COVID-19 i Brdo kod Kranja 2021. sa snažnim naglaskom na evropsku perspektivu regiona.

Pročitaj još

Domaće

Temperatura u beogradskim blokovima porasla 5°C od 1985. godine zbog gubitka zelenila

Simulacija mikroklime u Bloku 61, Bloku 11c i Zemun Polju pokazuje rast toplotnog stresa i pogoršanje termalnog komfora stanovnika

Published

on

By

Simulacija mikroklime u Bloku 61, Bloku 11c i Zemun Polju pokazuje rast toplotnog stresa i pogoršanje termalnog komfora stanovnika

U periodu od 1985. do danas, temperatura u pojedinim novobeogradskim blokovima porasla je za 5 °C, usled povećanja broja zgrada i smanjenja zelenih površina, pokazuje istraživanje arhitektice Milene Ristić. Analiza je sprovedena na Bloku 61, Bloku 11c i delu naselja Zemun Polje, uz simulaciju mikroklimatskih uslova pre i posle morfoloških transformacija ovih blokova. Za poređenje su korišćeni scenariji iz 1985. godine i 2024. godine, dok su podaci o klimatskim karakteristikama uzeti za najtopliji dan 2024. – 16. jul.

U istraživanju, sprovedenom ENVI-met modelom, posmatrano je pet karakterističnih vremenskih tačaka (02h, 06h, 12h, 16h i 22h) i analizirani su parametri kao što su potencijalna temperatura vazduha, termalni komfor (UTCI indeks) i temperatura površina. Rezultati su pokazali da su temperature porasle u svim blokovima, ali su najizraženiji negativni efekti uočeni u večernjim časovima kada površine emituju akumuliranu toplotu, što dovodi do lošeg termičkog oporavka prostora.

Blok 61, sa većim udelom slobodnih površina i otvorenom strukturom, najbrže se rashlađuje, dok je Blok 11c zabeležio smanjenu cirkulaciju vazduha i slabije noćno hlađenje, što je povećalo subjektivni osećaj toplotnog stresa. Naselje Zemun Polje, sa nižom gustinom izgrađenosti i više prirodnog tla, imalo je najniže temperature i najstabilniji termalni profil tokom dana, a manje intervencije u prostoru nisu značajno uticale na njegovu mikroklimu.

Istraživanje je pokazalo da u Bloku 61 u šest sati ujutru, toplotni stres u osenčenim delovima iznosi oko 24 °C, dok na otvorenim asfaltiranim površinama dostiže i do 30 °C, što je kategorija umerenog toplotnog stresa već u ranim jutarnjim satima. Ovi rezultati potvrđuju presudnu ulogu zelenih površina i orijentacije objekata u regulisanju termalnog komfora.

Nova gradnja dovela je i do pojave novih senki, pa su u nekim trenucima temperature vazduha u 2024. godini bile niže zahvaljujući hladu objekata. Međutim, detaljna analiza pokazuje da je zamena prirodnih površina veštačkim materijalima uticala na porast temperature površina i nižih slojeva atmosfere, što je dodatno pogoršalo uslove u blokovima sa većom gustinom izgrađenosti.

Pročitaj još

Domaće

Prosečna cena obradivog zemljišta u Srbiji porasla na 9.583 evra po hektaru u 2025.

Najviša cena u Beogradu iznosi 14.274 evra, trajni pašnjaci beleže rast od 48,8 odsto u južnoj i istočnoj Srbiji

Published

on

By

Najviša cena u Beogradu iznosi 14.274 evra, trajni pašnjaci beleže rast od 48,8 odsto u južnoj i istočnoj Srbiji

Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je da je prosečna cena prometovanog obradivog zemljišta u Srbiji u 2025. godini iznosila 9.583 evra po hektaru, dok je prosečna cena prometovanih trajnih pašnjaka dostigla 9.235 evra po hektaru. Ovi podaci predstavljaju prvi zvanični statistički indikator o vrednosti poljoprivrednog zemljišta u Srbiji, izrađen prema metodologiji Evropske unije i odnose se na period od 2023. do 2025. godine.

Prema izveštaju RGZ-a, najviša prosečna cena obradivog zemljišta zabeležena je u regionu grada Beograda i iznosila je 14.274 evra po hektaru. Vojvodina sledi sa prosekom od 12.023 evra po hektaru, dok su u Šumadiji i zapadnoj Srbiji cene dostigle 7.172 evra po hektaru. U južnoj i istočnoj Srbiji prosečna cena bila je 4.419 evra po hektaru.

RGZ je naglasio da je Vojvodina najstabilnije i najkonzistentnije tržište poljoprivrednog zemljišta u zemlji, pri čemu kontinuirani rast vrednosti i povezanost cene sa poljoprivrednom produktivnošću potvrđuju njen značaj za razvoj agrarnog sektora.

Tržište trajnih pašnjaka pokazuje znatno dinamičnija kretanja, a najveći rast cena zabeležen je u južnoj i istočnoj Srbiji, gde su cene u 2025. godini porasle za 48,8 odsto u odnosu na 2024. godinu. Ovaj trend ukazuje na sve veće interesovanje i promene u strukturi potražnje na ovom segmentu tržišta.

Podaci RGZ-a pokazuju da je segment obradivog poljoprivrednog zemljišta i dalje najstabilniji deo tržišta nepokretnosti u Srbiji. Tokom 2025. godine promene cena po regionima bile su minimalne i kretale su se u rasponu od pada od 1,3 odsto do rasta od 1,2 odsto, što potvrđuje dugoročnu sigurnost i otpornost ovog ulaganja.

Prosečna cena poljoprivrednog zemljišta u Srbiji ostaje oko 37 odsto niža od proseka Evropske unije, ali podaci pokazuju da se tržište polako približava nivou zemalja centralne i istočne Evrope. Ova razlika ukazuje na konkurentnost domaćeg zemljišta i potencijal za dalji rast i razvoj.

RGZ ističe da su poljoprivrednici, investitori i donosioci odluka prvi put dobili međunarodno uporediv pregled kretanja vrednosti poljoprivrednog zemljišta u Srbiji, što može doprineti kvalitetnijem planiranju razvoja agrara, efikasnijem upravljanju resursima i jačanju investicionog potencijala.

Pročitaj još

U Trendu