Connect with us

Domaće

Evropska unija ukida carine na američku robu, SAD ograničavaju carine na 15 odsto

Dogovorom postignutim posle pet sati pregovora, SAD zadržavaju carine na 15%, dok EU potpuno ukida carine na industrijsku robu

Published

on

pexels-photo-6949993

Dogovorom postignutim posle pet sati pregovora, SAD zadržavaju carine na 15%, dok EU potpuno ukida carine na industrijsku robu

Evropska unija je rano jutros donela odluku da sprovede trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama, nakon što su pregovarači iz Evropskog parlamenta, Saveta EU i Evropske komisije postigli kompromis tokom više od pet sati razgovora. Prema ovom sporazumu, EU će ukinuti carine na američku industrijsku robu i određene poljoprivredne proizvode, dok će SAD ograničiti carine na većinu evropskog izvoza na 15 procenata.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da “sporazum je sporazum, a EU poštuje svoje obaveze”, i pozdravila postignuti kompromis o smanjenju carina za industrijski izvoz SAD u EU. Istakla je da će EU uskoro ispuniti svoj deo Zajedničke izjave sa SAD, kao što je i obećano. Fon der Lajen je pozvala sve nadležne strane da brzo završe proces kako bi se osigurala “stabilna, predvidljiva, uravnotežena i obostrano korisna transatlantska trgovina”.

Sporazum je postignut nakon što je američki predsednik Donald Tramp u januaru zapretio aneksijom Grenlanda, a potom u februaru kada je Vrhovni sud SAD poništio veliki deo prethodno uvedenih carina. Prethodne nedelje, Tramp je najavio mogućnost uvođenja carina od 25% na evropske automobile od 4. jula, što je dodatno ubrzalo pregovore u EU.

Prema konačnom tekstu kompromisa, Evropska komisija može suspendovati trgovinski sporazum ukoliko SAD do kraja 2026. godine ne smanje carine na evropski čelik i aluminijum, koje sada iznose i do 50%. Komisija će do kraja godine izvestiti Parlament i Savet o američkim carinama na čelik, a u slučaju nepoštovanja sporazuma, odlučivaće o mogućoj suspenziji dogovora. Takođe, u sporazum je uključena klauzula o prestanku važenja, prema kojoj bi sporazum istekao u decembru 2029. godine.

Šef EU za trgovinu Maroš Šefčovič izjavio je posle pregovora: „EU je još jednom pokazala da smo prilično pouzdan trgovinski partner koji poštuje svoje obaveze.“ Sporazum sadrži i zaštitne mere koje obavezuju Komisiju da istraži, na sopstvenu inicijativu ili na zahtev tri države članice EU, da li uvoz predstavlja ozbiljnu pretnju domaćoj industriji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cena nafte brent pala na 110 dolara, WTI na 103,7 dolara zbog smanjenja geopolitičkih tenzija

Gas na TTF tržištu 45,4 EUR/MWh, evropski indeksi u padu do 0,3 odsto, zlato na 2.390 dolara po unci

Published

on

By

Gas na TTF tržištu 45,4 EUR/MWh, evropski indeksi u padu do 0,3 odsto, zlato na 2.390 dolara po unci

Cena nafte brent iznosi oko 110 dolara za barel, dok je cena sirove nafte (WTI) 103,7 dolara, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodni dan, prema berzanskim podacima od 20. maja 2026. godine. Pad cena nafte povezuje se sa smanjenjem geopolitičke napetosti nakon što je predsednik SAD Donald Tramp izjavio da će rat sa Iranom biti okončan ‘veoma brzo’, iako investitori ostaju oprezni zbog nastavljenih poremećaja u snabdevanju sa Bliskog istoka.

Cene gasa na TTF tržištu kreću se oko 45,4 EUR/MWh, što je približno 470 evra za 1.000 kubnih metara i predstavlja pad od 0,5 odsto u odnosu na prethodni dan. Na berzama u Evropi, indeksi su u blagom padu: Euro Stoxx 50 je na oko 5.890 poena (−0,2 odsto), nemački DAX na oko 24.400 poena (−0,2 odsto), francuski CAC 40 na oko 7.980 poena (−0,3 odsto), a italijanski FTSE MIB na oko 48.100 poena (−0,2 odsto).

Na američkom tržištu, indeks S&P 500 pao je za 0,7 odsto i iznosi oko 7.353 poena, dok je Nasdaq u minusu od 0,9 odsto i trenutno je na oko 23.350 poena. Cena zlata kreće se oko 2.390 dolara po unci, dok je kurs evra prema dolaru na nivou od oko 1,08 dolara za jedan evro.

Pšenica se danas prodaje po ceni od 666,26 dolara po bušelu (27,2 kg), što je pad od 0,15 odsto u odnosu na utorak.

Prema ekonomskim analizama, najnovija kretanja na globalnim tržištima reflektuju uticaj geopolitičkih događaja i nastavak volatilnosti u energetskom sektoru.

Pročitaj još

Domaće

Market+ povezuje više od 3.500 kompanija, ponuda od 50.000 proizvoda na B2B platformi

Nacionalna platforma, razvijena uz podršku Privredne komore Srbije, omogućava kompanijama efikasniju nabavku i digitalno poslovanje

Published

on

By

Nacionalna platforma, razvijena uz podršku Privredne komore Srbije, omogućava kompanijama efikasniju nabavku i digitalno poslovanje

Market+, nacionalna B2B platforma namenjena povezivanju domaće privrede, trenutno okuplja više od 3.500 registrovanih kompanija koje nude preko 50.000 proizvoda iz različitih sektora, uključujući proizvodnju, građevinarstvo, IT, logistiku i usluge. Platforma je razvijena uz podršku Privredne komore Srbije i u partnerstvu sa Institutom Mihajlo Pupin, sa ciljem da omogući povezivanje ponude i potražnje u realnom vremenu, bez posrednika i čekanja.

Market+ kompanijama pruža mogućnost pronalaska poslovnih partnera, razmene upita i pregleda konkretne tržišne ponude, čime olakšava svakodnevno poslovanje u Srbiji. Pristup platformi je dostupan putem sajta www.market-plus.com, a pametna pretraga zasnovana na veštačkoj inteligenciji analizira ključne reči, kategorije, opise i tehničke specifikacije kako bi povezala kompanije sa stvarnim poslovnim potrebama korisnika.

Prednosti korišćenja Market+ platforme uključuju bržu i efikasniju nabavku, jednostavnije kreiranje i slanje zahteva za ponudu, kao i lakše poređenje dobavljača. Platforma smanjuje administraciju i operativne troškove, optimizuje procese nabavke i povećava sigurnost poslovanja zahvaljujući većem broju dostupnih i verifikovanih partnera. Kompanije takođe mogu da predstave svoju ponudu na profesionalan način, bez dodatnih ulaganja u digitalne kanale.

Korišćenjem Market+ poslovne prilike više nisu ograničene na postojeće kontakte i preporuke, već je povezivanje organizovano, transparentno i dostupno svim učesnicima tržišta. Platforma je važan strateški projekat digitalnog povezivanja domaće privrede i doprinosi digitalizaciji tradicionalnih poslovnih procesa u Srbiji.

Za Privrednu komoru Srbije Market+ predstavlja značajan infrastrukturni projekat i nastavak digitalizacije servisa za podršku i povezivanje privrede. Omogućava 24/7 podršku kompanijama kako kroz događaje, tako i kroz svakodnevnu digitalnu komunikaciju, čime Komora jača svoju ulogu poslovnog haba i partnera domaće privrede.

Pročitaj još

Domaće

Kaspersky identifikovao četiri nova rizika za mentalnu privatnost zbog kognitivne AI

Fišing sada čini 15 odsto napada, dok napredne AI tehnologije povećavaju rizik od manipulacije i gubitka identiteta

Published

on

By

Fišing sada čini 15 odsto napada, dok napredne AI tehnologije povećavaju rizik od manipulacije i gubitka identiteta

Kompanija Kaspersky predstavila je na godišnjoj konferenciji Kaspersky HORIZONS u Rimu, održanoj 19. maja 2026. godine, nova saznanja o rizicima koje kognitivna veštačka inteligencija donosi po mentalnu privatnost i autonomiju pojedinaca. Prema analizama, veštačka inteligencija se ubrzano razvija u pravcu analize neuronskih signala, modelovanja ponašanja i predviđanja obrazaca donošenja odluka, što otvara niz novih bezbednosnih izazova.

Kaspersky GReAT identifikovao je četiri ključna rizika koji postaju sve izraženiji sa napretkom kognitivnih AI sistema. Prvi rizik je povećana složenost socijalnog inženjeringa uz pomoć velikih jezičkih modela (LLM-ova), koji omogućavaju napadačima da kreiraju znatno ubedljivije fišing poruke i prevare. Prema najnovijem Globalnom izveštaju Kaspersky Security Services, fišing čini oko 15% (jedan od sedam) najčešće korišćenih tehnika sajber napada, što pokazuje ozbiljnost ovog trenda.

Drugi rizik je masovna kognitivna manipulacija, gde AI omogućava operacije uticaja velikih razmera. Akteri kao što su haktivisti i grupe koje koriste napredne perzistentne pretnje (APT) mogu koristiti AI za eksploataciju kognitivnih pristrasnosti i emocionalnih okidača u populaciji. Time se produbljuje polarizacija i smanjuje poverenje u javne procese, dok mikro-targetiranje i algoritamski sistemi dodatno učvršćuju efekte “echo chamber” fenomena na društvenim mrežama.

Treći identifikovani rizik je napredno profilisanje, gde AI koristi objedinjene podatke sa društvenih mreža i digitalnog ponašanja kako bi izradila detaljne psihološke profile pojedinaca. Ovaj proces povećava rizik od doxxing-a i tehnološki posredovanog zlostavljanja, pri čemu su lične ranjivosti izložene i iskorišćene za ciljane napade. Prediktivni modeli AI takođe mogu dovesti do toga da pojedinci budu procenjivani i targetirani na osnovu pretpostavljenog, a ne stvarnog ponašanja.

Četvrti rizik odnosi se na razvoj interfejsa mozak–računar (BCI), koji su i dalje u eksperimentalnoj fazi, ali već omogućavaju pacijentima komunikaciju putem interpretacije neuronskih signala. Ovi sistemi se približavaju IoT okruženju, gde bi neuronski signali mogli upravljati pametnim uređajima i medicinskom opremom, stvarajući dodatne bezbednosne izazove za privatnost.

Ovi nalazi ukazuju da razvoj kognitivne veštačke inteligencije nosi nove slojevite pretnje kako za pojedince, tako i za institucije i društvo u celini. Prema analizama, fišing kao početna tačka za napade, ali i sofisticirane metode manipulacije, zahtevaju pojačanu pažnju i razvoj novih strategija za zaštitu mentalne privatnosti.

Pročitaj još

U Trendu