Connect with us

Domaće

Francuski predsednik traži državnu regulaciju kriptovaluta zbog bezbednosnih rizika

Makron upozorio na potrebu za kontrolom digitalnih valuta kako bi se sprečila zloupotreba u terorističke svrhe

Published

on

g39f60bd1f6c5d5a9ab83db7bae85520eee695e3046333d19192a7c7c1c321752ecb2f7d77d14e6dc1f352d300b1d8e8d2f3bbc01259b1ad7b83a96c14ecefb08_1280

Makron upozorio na potrebu za kontrolom digitalnih valuta kako bi se sprečila zloupotreba u terorističke svrhe

Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je 20. maja 2026. godine da je neophodna državna regulacija digitalnih valuta, s ciljem da se spreči njihova zloupotreba u terorističke svrhe i da se izbegne formiranje finansijskog “divljeg zapada”. Prema njegovim rečima, nedostatak regulacije može dovesti do toga da vlasti širom sveta postanu saučesnici u aktivnostima terorizma i organizovanog kriminala.

Makron je podsetio da je finansijski sektor ranije bio potpuno neregulisan, ali da je postepeno uvedena regulativa u oblasti održivosti, likvidnosti i transparentnosti, kako bi se pratile nelegalne finansijske transakcije i sprečilo finansiranje ilegalnih aktivnosti.

On je istakao da regulacija kriptovaluta treba da bude jedan od prioriteta u borbi protiv terorizma na finansijskom tržištu, zajedno sa “jasnom zajedničkom borbom” i finansijskom reintegracijom.

“Svaki put kada pobedimo terorističku grupu, ako ne usledi ekonomski razvoj i politička i administrativna normalizacija, terorističke grupe se vraćaju jer nude neformalne ekonomske mogućnosti”, naveo je Makron.

Izjave francuskog predsednika dolaze u trenutku kada rastu zabrinutosti o korišćenju digitalnih valuta za finansiranje nelegalnih aktivnosti, a međunarodne institucije pojačavaju napore u uspostavljanju zajedničkog regulatornog okvira.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Broj zaposlenih u Srbiji pao na 2.355.857, pad od 0,4 odsto u prvom kvartalu

Registrovanih radnih mesta manje za 9.037, najveći pad kod individualnih poljoprivrednika od 7,5 odsto

Published

on

By

Registrovanih radnih mesta manje za 9.037, najveći pad kod individualnih poljoprivrednika od 7,5 odsto

Zaposlenost u Srbiji zabeležila je pad tokom prva tri meseca 2026. godine, sa ukupno 2.355.857 registrovanih radnih mesta, što predstavlja smanjenje od 9.037 ili 0,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, izjavio je da je pad broja zaposlenih posledica povećanja zarada, naročito minimalca, zbog čega se deo stranih fabrika seli u Tunis ili Maroko. Vučić je istakao da je nivo nezaposlenosti nešto iznad evropskog proseka, ali da je stopa rasta BDP-a u Srbiji izraženo veća.

Najveći nominalni pad zabeležen je kod pravnih lica, gde je broj zaposlenih smanjen za 10.965 ili 0,6 odsto, pa je u toj kategoriji na kraju prvog kvartala bilo evidentirano 1.886.501 radnika. U okviru tog segmenta nalazi se i javni sektor sa 611.470 zaposlenih. U poređenju sa prošlom godinom, u istom periodu 2025. broj zaposlenih kod pravnih lica smanjen je za 1.428 (0,1 odsto), dok je 2024. u odnosu na 2023. zabeležen rast od 11.079 (0,6 odsto).

Javni sektor je u prvom tromesečju 2024. imao 614.522 zaposlenih, dok je u istom periodu 2025. taj broj smanjen na 612.586. U kategoriji preduzetnika, lica zaposlenih kod njih i samostalnih delatnosti, broj zaposlenih je povećan za 5.442 ili 1,3 odsto, ukupno na 425.737. Sličan rast zabeležen je i prošle godine – za 5.518 ili 1,3 odsto više nego 2024, dok je 2024. u odnosu na 2023. rast iznosio 8.239 ili 2,0 odsto.

Najveći procentualni pad registrovan je kod individualnih poljoprivrednika, gde ih je sada 43.619, što je za 3.514 ili 7,5 odsto manje nego na kraju prvog tromesečja prošle godine. Ovaj trend traje već duže vreme, a godišnje smanjenje registrovanih gazdinstava dostiže i 8 odsto. Pre deset godina, u prvom kvartalu 2016, bilo je 90.587 registrovanih individualnih poljoprivrednika.

Ekonomista Božo Drašković navodi da su uzroci opadanja broja zaposlenih višestruki, uključujući smanjenje projekata u informatičkom sektoru, protekcionističku globalnu ekonomsku politiku i povećanje carinskih stopa, što je uticalo na odnose između Evrope i SAD, kao i na Srbiju. “Smanjena potreba za radnicima posledica je i seljenja kapitala koji je kao investicija ušao u Srbiju pre 10 ili 15 godina. Do otpuštanja radnika došlo je i zbog krize u automobilskoj industriji, što je pogodilo i prateće industrije za izradu delova i opreme, pa dolazi do kontrakcije tržišta”, navodi Drašković.

On ističe i trend gašenja uslužnih delatnosti, gde preduzetnici zbog pada tražnje i konkurencije zatvaraju svoje radnje i prelaze na rad od kuće ili se prijavljuju kao nezaposleni. Drašković dodaje da se smanjenje broja zaposlenih poklapa i sa dugoročnim padom broja stanovnika, manjim priraštajem i odlaskom radne snage, posebno mladih, što uz smanjenje investicija dodatno utiče na tržište rada.

Pad broja individualnih poljoprivrednika, prema njegovim rečima, rezultat je urušavanja industrijske poljoprivredne proizvodnje i ukrupnjavanja poseda. “Danas je za preživljavanje potrebno imati 50 hektara zemlje, dok je pre nekoliko decenija za porodicu bilo dovoljno 20 hektara. Uništeno je stočarstvo, a monetarna politika koja je održavala kurs dinara favorizovala je uvoz i dovela domaće proizvođače u težak položaj. Ni politika subvencija nije dala dovoljno podsticaja za male i srednje proizvođače. Uz decenije depopulizacije ruralnih područja, mnoga sela u istočnoj i zapadnoj Srbiji i Vojvodini ostaju opustela”, zaključuje Drašković.

Pročitaj još

Domaće

Market+ povezuje više od 3.500 kompanija, ponuda od 50.000 proizvoda na B2B platformi

Nacionalna platforma, razvijena uz podršku Privredne komore Srbije, omogućava kompanijama efikasniju nabavku i digitalno poslovanje

Published

on

By

Nacionalna platforma, razvijena uz podršku Privredne komore Srbije, omogućava kompanijama efikasniju nabavku i digitalno poslovanje

Market+, nacionalna B2B platforma namenjena povezivanju domaće privrede, trenutno okuplja više od 3.500 registrovanih kompanija koje nude preko 50.000 proizvoda iz različitih sektora, uključujući proizvodnju, građevinarstvo, IT, logistiku i usluge. Platforma je razvijena uz podršku Privredne komore Srbije i u partnerstvu sa Institutom Mihajlo Pupin, sa ciljem da omogući povezivanje ponude i potražnje u realnom vremenu, bez posrednika i čekanja.

Market+ kompanijama pruža mogućnost pronalaska poslovnih partnera, razmene upita i pregleda konkretne tržišne ponude, čime olakšava svakodnevno poslovanje u Srbiji. Pristup platformi je dostupan putem sajta www.market-plus.com, a pametna pretraga zasnovana na veštačkoj inteligenciji analizira ključne reči, kategorije, opise i tehničke specifikacije kako bi povezala kompanije sa stvarnim poslovnim potrebama korisnika.

Prednosti korišćenja Market+ platforme uključuju bržu i efikasniju nabavku, jednostavnije kreiranje i slanje zahteva za ponudu, kao i lakše poređenje dobavljača. Platforma smanjuje administraciju i operativne troškove, optimizuje procese nabavke i povećava sigurnost poslovanja zahvaljujući većem broju dostupnih i verifikovanih partnera. Kompanije takođe mogu da predstave svoju ponudu na profesionalan način, bez dodatnih ulaganja u digitalne kanale.

Korišćenjem Market+ poslovne prilike više nisu ograničene na postojeće kontakte i preporuke, već je povezivanje organizovano, transparentno i dostupno svim učesnicima tržišta. Platforma je važan strateški projekat digitalnog povezivanja domaće privrede i doprinosi digitalizaciji tradicionalnih poslovnih procesa u Srbiji.

Za Privrednu komoru Srbije Market+ predstavlja značajan infrastrukturni projekat i nastavak digitalizacije servisa za podršku i povezivanje privrede. Omogućava 24/7 podršku kompanijama kako kroz događaje, tako i kroz svakodnevnu digitalnu komunikaciju, čime Komora jača svoju ulogu poslovnog haba i partnera domaće privrede.

Pročitaj još

Domaće

Kaspersky identifikovao četiri nova rizika za mentalnu privatnost zbog kognitivne AI

Fišing sada čini 15 odsto napada, dok napredne AI tehnologije povećavaju rizik od manipulacije i gubitka identiteta

Published

on

By

Fišing sada čini 15 odsto napada, dok napredne AI tehnologije povećavaju rizik od manipulacije i gubitka identiteta

Kompanija Kaspersky predstavila je na godišnjoj konferenciji Kaspersky HORIZONS u Rimu, održanoj 19. maja 2026. godine, nova saznanja o rizicima koje kognitivna veštačka inteligencija donosi po mentalnu privatnost i autonomiju pojedinaca. Prema analizama, veštačka inteligencija se ubrzano razvija u pravcu analize neuronskih signala, modelovanja ponašanja i predviđanja obrazaca donošenja odluka, što otvara niz novih bezbednosnih izazova.

Kaspersky GReAT identifikovao je četiri ključna rizika koji postaju sve izraženiji sa napretkom kognitivnih AI sistema. Prvi rizik je povećana složenost socijalnog inženjeringa uz pomoć velikih jezičkih modela (LLM-ova), koji omogućavaju napadačima da kreiraju znatno ubedljivije fišing poruke i prevare. Prema najnovijem Globalnom izveštaju Kaspersky Security Services, fišing čini oko 15% (jedan od sedam) najčešće korišćenih tehnika sajber napada, što pokazuje ozbiljnost ovog trenda.

Drugi rizik je masovna kognitivna manipulacija, gde AI omogućava operacije uticaja velikih razmera. Akteri kao što su haktivisti i grupe koje koriste napredne perzistentne pretnje (APT) mogu koristiti AI za eksploataciju kognitivnih pristrasnosti i emocionalnih okidača u populaciji. Time se produbljuje polarizacija i smanjuje poverenje u javne procese, dok mikro-targetiranje i algoritamski sistemi dodatno učvršćuju efekte “echo chamber” fenomena na društvenim mrežama.

Treći identifikovani rizik je napredno profilisanje, gde AI koristi objedinjene podatke sa društvenih mreža i digitalnog ponašanja kako bi izradila detaljne psihološke profile pojedinaca. Ovaj proces povećava rizik od doxxing-a i tehnološki posredovanog zlostavljanja, pri čemu su lične ranjivosti izložene i iskorišćene za ciljane napade. Prediktivni modeli AI takođe mogu dovesti do toga da pojedinci budu procenjivani i targetirani na osnovu pretpostavljenog, a ne stvarnog ponašanja.

Četvrti rizik odnosi se na razvoj interfejsa mozak–računar (BCI), koji su i dalje u eksperimentalnoj fazi, ali već omogućavaju pacijentima komunikaciju putem interpretacije neuronskih signala. Ovi sistemi se približavaju IoT okruženju, gde bi neuronski signali mogli upravljati pametnim uređajima i medicinskom opremom, stvarajući dodatne bezbednosne izazove za privatnost.

Ovi nalazi ukazuju da razvoj kognitivne veštačke inteligencije nosi nove slojevite pretnje kako za pojedince, tako i za institucije i društvo u celini. Prema analizama, fišing kao početna tačka za napade, ali i sofisticirane metode manipulacije, zahtevaju pojačanu pažnju i razvoj novih strategija za zaštitu mentalne privatnosti.

Pročitaj još

U Trendu