Connect with us

Domaće

Erste grupa povećala prognozu rasta BDP Srbije na 2,9 odsto u 2026.

Inflacija premašuje 4,5 odsto, evroobveznice od 2,9 milijardi evra unapred finansirale potrebe Srbije

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Stevepb

Inflacija premašuje 4,5 odsto, evroobveznice od 2,9 milijardi evra unapred finansirale potrebe Srbije

Austrijska finansijska institucija Erste grupa podigla je prognozu privrednog rasta Srbije za 2026. godinu na 2,9 odsto, što je za 0,3 procentna poena više u odnosu na prethodnu procenu iz marta. Prognoza rasta BDP za 2027. godinu ostala je nepromenjena i iznosi 4 odsto, navodi se u najnovijem izveštaju analitičara ove banke.

Kako se navodi, revizija naviše posledica je dobrih rezultata u prvom kvartalu 2026. godine, snažnog rasta zarada i zategnutog tržišta rada, što zajedno podstiče domaću potrošnju. Dodatni impuls daju infrastrukturni i građevinski projekti vezani za Ekspo 2027, kao i solidan izvoz zahvaljujući stabilnoj proizvodnji automobila u fabrici Stelantis. Analitičari očekuju i pozitivan preokret kod zaliha u drugoj polovini godine, kada se razreši kompleksna situacija oko kompanije NIS.

Erste grupa upozorava na izvesno ubrzanje inflacije, koju pogone rast cena energenata i produženi sukobi na Bliskom istoku, dok cene sirove nafte tipa Brent ostaju za trećinu iznad predratnog nivoa. Prosečna inflacija u Srbiji za ovu godinu procenjuje se na oko 4 odsto, ali se očekuje da u drugoj polovini 2026. godine privremeno pređe gornju granicu cilja Narodne banke Srbije, koja iznosi 4,5 odsto. Na skok inflacije uticaće i efekat niske baze iz prethodne jeseni, kada su državne uredbe ograničile marže na hranu. Prema procenama, inflacija će se od septembra kretati između pet i šest odsto i zadržaće se na tom nivou do sredine 2027.

Javne finansije Srbije trenutno su stabilne, a uspešno izdavanje evroobveznica u iznosu od 2,9 milijardi evra krajem aprila unapred je obezbedilo finansiranje spoljnih potreba za 2026. godinu. Ovim je izbegnut rizik od novog zaduživanja na međunarodnom tržištu u drugoj polovini godine, u periodu mogućih predizbornih rizika i rasta troškova zaduživanja.

U izveštaju se navodi da će prema baznom scenariju Narodna banka Srbije zadržati referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto sve do kraja 2027. godine, a da se prvo smanjenje očekuje tek 2028. godine, pod uslovom stabilizacije cena energenata. Budžetski deficit Srbije biće na nivou oko tri odsto BDP-a u 2026. i 2027. godini, uz stabilan javni dug, zaključuju analitičari Erste grupe.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Folksvagen, Stelantis i Reno zahtevaju da 70 odsto vrednosti vozila potiče iz EU

Tri proizvođača sa 60 odsto proizvodnje traže pravilo ‘Proizvedeno u Evropi’ zbog pritiska kineskih vozila

Published

on

By

Tri proizvođača sa 60 odsto proizvodnje traže pravilo ‘Proizvedeno u Evropi’ zbog pritiska kineskih vozila

Najveći evropski proizvođači automobila Folksvagen, Stelantis i Reno zajednički su zatražili od Evropske unije da uvede pravilo prema kojem bi najmanje 70 odsto ukupne vrednosti svakog vozila prodavanog u EU moralo da bude stvoreno unutar bloka. Kompanije koje zajedno učestvuju sa oko 60 odsto u evropskoj automobilskoj proizvodnji, uputile su pismo poslanicima Evropskog parlamenta sa zahtevom za uvođenje ovog jednostavnog pravila, navodeći da je to ključno za jačanje konkurentnosti evropske auto-industrije i smanjenje zavisnosti od uvoza, posebno u vreme kada je konkurencija kineskih proizvođača električnih automobila sve izraženija.

Proizvođači su istakli da predloženi model podrazumeva da najmanje 70 odsto vrednosti automobila bude ostvareno u Evropskoj uniji, uključujući sve faze – od razvoja i inženjeringa, do proizvodnje i sklapanja vozila. Prema njihovim navodima, evropska industrija trpi sve veće pritiske zbog visokih troškova poslovanja, stroge regulative i ubrzane tehnološke konkurencije iz drugih delova sveta.

Kako je navedeno u pismu, kompanije traže pojednostavljenje propisa, dodatnu podršku za proizvodnju baterija i mere koje bi omogućile razvoj pristupačnih električnih automobila proizvedenih u Evropi. Evropska komisija već razmatra okvir „Proizvedeno u Evropi“ u okviru Industrijskog akceleratorskog akta, čiji je cilj jačanje domaće proizvodnje u strateškim sektorima i podsticanje ulaganja u zelene tehnologije.

Predlog Folksvagena, Stelantisa i Rena dolazi u trenutku kada evropski proizvođači nastoje da odgovore na pojačano prisustvo kineskih automobilskih kompanija na tržištu EU i brzu transformaciju sektora ka električnim vozilima.

Pročitaj još

Domaće

Plitko disanje tokom rada na računaru povećava nivo stresa kod zaposlenih

Zadržavanje daha prilikom čitanja imejlova i obaveštenja može izazvati hroničnu napetost i anksioznost

Published

on

By

Zadržavanje daha prilikom čitanja imejlova i obaveštenja može izazvati hroničnu napetost i anksioznost

Zaposleni koji tokom rada na računaru ili telefonu nesvesno zadržavaju dah ili dišu plitko suočavaju se sa povećanim nivoom stresa, pokazuju najnovija zapažanja stručnjaka za mentalno zdravlje. Ova pojava, poznata kao „imejl apneja“, najčešća je kod ljudi koji se oslanjaju na elektronsku poštu za poslovnu komunikaciju, ali se javlja i tokom drugih aktivnosti na ekranu, poput slanja poruka ili pregledanja sadržaja, navode stručnjaci.

Fenomen „imejl apneje“ opisuje nesvesno zadržavanje daha ili plitko disanje tokom intenzivne koncentracije na ekranu, što je često praćeno stresom ili pritiskom zbog obaveza. Ovaj obrazac disanja nije vezan isključivo za elektronsku poštu, već se javlja i prilikom korišćenja drugih digitalnih servisa. Prema rečima kliničkih socijalnih radnika i trenera za anksioznost, ovakvo ponašanje često dovodi do toga da se telo nalazi u stanju „bori se ili beži“, što je tipičan fiziološki odgovor na stres.

Somatski terapeuti ističu da obaveštenja o novim imejlovima i porukama dodatno povećavaju osećaj iščekivanja i napetosti, što može pojačati plitko disanje. Osim toga, ubrzani rad srca, stezanje vilice i podizanje ramena su uobičajene telesne reakcije na ovaj oblik hroničnog stresa. Hronično zadržavanje daha može dovesti do umora, glavobolje i mišićne napetosti, kao i osećaja stalne tenzije.

Stručnjaci savetuju da zaposleni obrate pažnju na svoje disanje tokom provere elektronske pošte ili dobijanja obaveštenja na telefonu. Preporučuje se da pre otvaranja imejla izdahnu potpuno, spuste noge na pod i opuste vilicu, kako bi umanjili fiziološki odgovor na stres i omogućili telu povratak u normalan ritam disanja. Svesna pažnja i somatske vežbe preporučuju se kao efikasan način za prevazilaženje negativnih posledica „imejl apneje“, jer pomažu u smanjenju stresa i povećanju koncentracije na celokupno telo, a ne samo na trenutnu napetost.

Dugotrajno zanemarivanje ovih simptoma može dovesti do pogoršanja opšteg zdravstvenog stanja zaposlenih i smanjenja produktivnosti, upozoravaju stručnjaci za mentalno zdravlje.

Pročitaj još

Domaće

Pliva povećala prihode na 1,13 milijardi evra, dobit dostigla 148 miliona evra u 2025

Hrvatska farmaceutska kompanija ostvarila rast prihoda od 26 odsto, broj zaposlenih smanjen za 440 u prošloj godini

Published

on

By

Hrvatska farmaceutska kompanija ostvarila rast prihoda od 26 odsto, broj zaposlenih smanjen za 440 u prošloj godini

Farmaceutska kompanija Pliva Hrvatska, deo izraelske Teva grupe, ostvarila je tokom 2025. godine istorijski visoke prihode od 1,13 milijardi evra, što predstavlja rast od 26 odsto u poređenju sa 2024. godinom, pokazuju zvanični finansijski podaci. Neto dobit iznosila je 148 miliona evra, dok je dobit bez jednokratnih stavki bila veća za deset miliona evra u odnosu na prethodnu godinu. Kada se uključe jednokratne stavke, neto dobit je premašila 199 miliona evra, što je godišnji rast od 39 odsto.

Kompanija je tokom 2025. godine zapošljavala oko 2.490 radnika, što je za 440 zaposlenih manje nego u 2023. godini. Smanjenje broja zaposlenih posledica je otpuštanja i prelaska dela radne snage u novoosnovanu firmu TAPI Croatia, specijalizovanu za razvoj aktivnih farmaceutskih sastojaka. U istom periodu zatvoren je i Plivin istraživački institut u Zagrebu, koji je bio u funkciji od 1952. godine.

Prema dostupnim informacijama, u oktobru prošle godine Pliva je bez prethodne najave uručila otkaze za oko 100 zaposlenih u odeljenju ulaznih računa, koji su bili zaduženi za sve Tevine kompanije u Evropskoj uniji, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Ovaj segment poslovanja preseljen je u indijski grad Bangalore, što je uticalo na dalje smanjenje broja radnika u Hrvatskoj.

Za zaposlene koji su ostali u kompaniji, prosečna neto plata tokom 2025. godine iznosila je oko 2.300 evra, što je povećanje od približno 500 evra u odnosu na prethodnu godinu, prema statističkim podacima Finansijske agencije Hrvatske. Ovaj rast zarada dolazi u trenutku kada se kompanija suočava sa restrukturiranjem i značajnim promenama u organizaciji poslovanja.

Pliva je, kao deo globalne farmaceutske industrije, tokom 2025. godine bila izložena promenama na tržištu rada i restrukturiranju poslovnih procesa, što se reflektovalo kroz optimizaciju troškova i povećanje operativne efikasnosti. Kompanija nastavlja da investira u razvoj novih proizvoda kroz povezane firme, dok se deo istraživačkih kapaciteta preusmerava na globalni nivo u okviru grupacije.

Pročitaj još

U Trendu