Connect with us

Svet

Eksplozija u rudniku Las Kintas u Kolumbiji usmrtila četiri radnika

Vlasti sprovode istragu okolnosti nesreće, tela rudara pronađena nakon višesatne potrage

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Vlasti sprovode istragu okolnosti nesreće, tela rudara pronađena nakon višesatne potrage

Četiri rudara poginula su u eksploziji koja se dogodila 22.6.2024. godine u rudniku uglja “Las Kintas”, oko 76 kilometara severno od Bogote, saopštile su kolumbijske vlasti. Prema zvaničnim informacijama, radnici su ostali zarobljeni u ruševinama nakon što je došlo do detonacije, za koju se sumnja da je izazvana nakupljanjem gasa.

Tela rudara Jamira Ramosa, Vajldera Gerera, Manula Delgadilja i Jormana Snajdera pronađena su danas tokom operacije spasavanja, saopštila je Kancelarija za upravljanje rizicima. Guverner Kundinamarka Horhe Emilio Rej izjavio je da je rudnik posedovao validne rudarske i ekološke dozvole izdate prošle godine, dok je u toku istraga o tome da li je ulaz u rudnik bio unutar dozvoljenih granica.

Incident se dogodio nedelju dana posle slične nesreće u drugom rudniku u okrugu Sutatausa, gde je devet rudara izgubilo život, a šestoro spašeno. Prema podacima Sekretarijata za energetiku i rudnike, tokom 2024. godine u eksplozijama rudnika u Kundinamarki poginulo je ukupno 17 rudara.

Nacionalna agencija za rudarstvo navodi da nalazišta uglja često akumuliraju gasove i prašinu, što povećava rizik od eksplozija. Slični incidenti u regionu zabeleženi su u februaru kada je šest rudara izgubilo život u rudniku Mata Sijete u Gvačetu, kao i prošle godine u ilegalnom rudniku u Zipakviri, gde su poginula tri radnika.

“Istraga je u toku kako bi se utvrdile sve okolnosti nesreće i poštovanje bezbednosnih procedura”, izjavio je guverner Horhe Emilio Rej.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Analitičari ocenjuju ponudu Kremlja za mir u Ukrajini kao politički manevar

Profesor Mark Galeoti ističe da izbor Gerharda Šredera kao posrednika nije neutralan potez, već deo strategije Moskve

Published

on

By

Profesor Mark Galeoti ističe da izbor Gerharda Šredera kao posrednika nije neutralan potez, već deo strategije Moskve

Najnoviji diplomatski potezi Moskve, uključujući isturanje bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera kao mogućeg posrednika u sukobu u Ukrajini, izazvali su pažnju međunarodnih analitičara. Prema rečima profesora Marka Galeotija, poznatog stručnjaka za rusku politiku, ovakav izbor posrednika ne predstavlja gest dobre volje, već pažljivo osmišljenu strategiju Kremlja.

Galeoti ocenjuje da Šreder nije neutralni pregovarač, već ličnost bliska Moskvi, te da je njegov angažman usmeren na jačanje ruskih interesa u evropskim pregovorima. Prema njegovim navodima, „Gerhard Šreder je kupljen i plaćen od strane Kremlja“, čime se sugeriše da ruski predsednik Vladimir Putin namerno bira pregovarače koji su naklonjeni Rusiji.

Analitičari smatraju da je ovakva strategija uobičajena za ruskog predsednika, koji nastoji da ostavi utisak razumnosti i otvorenosti za dijalog, ali da istovremeno postavlja uslove koji odgovaraju isključivo interesima Rusije. Kada Putin govori o evropskoj bezbednosti, analitičari napominju da se zapravo radi o zahtevima za jačom ulogom Rusije u dizajniranju bezbednosne arhitekture kontinenta.

„Putin je srećan što može da razgovara o bezbednosti, ali ono što on zapravo želi jeste da Evropljani pruže Rusiji garancije i daju joj veći uticaj u odlučivanju o sudbini Evrope“, naveo je Galeoti.

Iz Moskve su poslednjih nedelja stizale izjave da se sukob u Ukrajini bliži kraju, ali posmatrači upozoravaju da to ne znači da je rusko rukovodstvo spremno na ustupke. Putinov narativ o miru, prema analitičarima, podrazumeva mir pod uslovima koje diktira Rusija, bez kompromisa sa suprotnom stranom.

„Putin nastoji da stvori privid spremnosti na dijalog, dok zapravo koristi posrednike kao što je Šreder kako bi pojačao razlike unutar evropskog političkog bloka“, zaključuje Galeoti.

Pročitaj još

Svet

Francuskinja hospitalizovana nakon pogoršanja stanja zbog infekcije hantavirusom

Zdravstvene vlasti prate situaciju, 22 osobe u izolaciji ili pod nadzorom zbog kontakta sa zaraženom

Published

on

By

Zdravstvene vlasti prate situaciju, 22 osobe u izolaciji ili pod nadzorom zbog kontakta sa zaraženom

Zdravstveno stanje žene iz Francuske, koja je putovala kruzerom MV Hondius i bila pozitivna na hantavirus, naglo se pogoršalo tokom protekle noći, saopštila je ministarka zdravstva Francuske Stefani Ris. Prema zvaničnim informacijama, ukupno 22 francuska državljanina identifikovana su kao bliski kontakti obolele pacijentkinje.

Osam francuskih državljana, koji su putovali letom od Svete Jelene do Johanesburga, stavljeno je u izolaciju pre skoro nedelju dana, dok je još 14 osoba, koje su bile na drugom letu iz Johanesburga za Amsterdam, dobilo instrukcije da se samoizoluju kod kuće i kontaktiraju zdravstvene vlasti. Ove mere preduzete su kako bi se sprečilo dalje širenje infekcije.

Direktor odeljenja za epidemiologiju novih bolesti u Pasterovom institutu u Parizu Arno Fontane izjavio je da je stopa smrtnosti među zaraženima od hantavirusa između 30 i 50 odsto. “Putnica broda MV Hondius, koja je bila pozitivna na hantavirus, tokom noći je doživela brzo pogoršanje zdravstvenog stanja”, potvrdio je Fontane. On je naveo da pacijenti oboleli od hantavirusa mogu razviti ozbiljne plućne tegobe, a u ovom slučaju bolest je napredovala ubrzano.

Fontane je dodao da su glodari najčešći prenosioci hantavirusa, posebno u ruralnim sredinama, što objašnjava ograničen broj žarišta ove bolesti. Prema njegovim rečima, u Argentini je prijavljeno između 50 i 100 slučajeva hantavirusa.

Zdravstvene vlasti Francuske nastavljaju da prate sve kontakte i primenjuju mere prevencije kako bi sprečili dalje širenje infekcije.

Pročitaj još

Svet

Najkraća parada u Moskvi: Dan pobede obeležen bez vojne tehnike na Crvenom trgu

Vojna ceremonija trajala 45 minuta, bez vozila i uz simbolično prisustvo državnih zvaničnika

Published

on

By

Vojna ceremonija trajala 45 minuta, bez vozila i uz simbolično prisustvo državnih zvaničnika

Ovogodišnja vojna parada povodom Dana pobede održana je 9. maja 2026. godine na Crvenom trgu u Moskvi i trajala svega 45 minuta, što je čini najkraćom paradom u savremenoj ruskoj istoriji. Ceremonija je bila duplo kraća od prošlogodišnje jubilarne parade, a prvi put nakon 19 godina nije prikazana vojna mehanizacija.

Prema zvaničnim izvorima, umesto tradicionalnog defilea tenkova, raketnih sistema i oklopnih transportera, posetioci su imali priliku da vide isključivo marširajuće formacije. Nedostatak vojne tehnike na trgu nadomešten je emitovanjem unapred snimljenih materijala, uključujući snimke dronova, nuklearnih oružanih sistema i kadrove podmornica „Arhangeljsk“ i „Knez Vladimir“.

Skraćivanje programa postalo je primetno poslednjih godina: parada 2023. godine trajala je 47 minuta, 2024. godine 50 minuta, dok je prošlogodišnja jubilarna parada bila izuzetak sa 90 minuta. Jedini raniji slučaj skraćivanja zabeležen je 2017. godine zbog vremenskih prilika, kada je ceremonija svedena na 50 minuta.

Na glavnim tribinama ove godine nije bilo brojnih poslanika Državne dume i visokih vladinih zvaničnika. Predsednik Vladimir Putin prisustvovao je u društvu članova Saveta bezbednosti Rusije, među kojima su Valentina Matvijenko i Vjačeslav Volodin.

U samom maršu učestvovalo je više od 1.000 ruskih vojnika koji su se borili u ratu protiv Ukrajine. Prvi put je u posebnoj formaciji učestvovao i kontingent vojnika iz Severne Koreje. U govoru, predsednik Putin je naglasio da su ruske snage inspirisane sovjetskim vojnicima iz Drugog svetskog rata.

Dan pobede ove godine obeležen je u senci diplomatskih aktivnosti. Američki predsednik Donald Tramp saopštio je 8. maja da su Rusija i Ukrajina postigle dogovor o trodnevnom prekidu vatre radi razmene zarobljenika po principu „1000 za 1000“. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da su pripreme u toku i naglasio da će Ukrajina odgovoriti “simetrično” u slučaju kršenja primirja.

“Ove godine parada je imala poseban simbolički karakter i protekla je u skladu sa trenutnom bezbednosnom situacijom”, navedeno je iz zvaničnih izvora.

Pročitaj još

U Trendu