Connect with us

Svet

Najkraća parada u Moskvi: Dan pobede obeležen bez vojne tehnike na Crvenom trgu

Vojna ceremonija trajala 45 minuta, bez vozila i uz simbolično prisustvo državnih zvaničnika

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Vojna ceremonija trajala 45 minuta, bez vozila i uz simbolično prisustvo državnih zvaničnika

Ovogodišnja vojna parada povodom Dana pobede održana je 9. maja 2026. godine na Crvenom trgu u Moskvi i trajala svega 45 minuta, što je čini najkraćom paradom u savremenoj ruskoj istoriji. Ceremonija je bila duplo kraća od prošlogodišnje jubilarne parade, a prvi put nakon 19 godina nije prikazana vojna mehanizacija.

Prema zvaničnim izvorima, umesto tradicionalnog defilea tenkova, raketnih sistema i oklopnih transportera, posetioci su imali priliku da vide isključivo marširajuće formacije. Nedostatak vojne tehnike na trgu nadomešten je emitovanjem unapred snimljenih materijala, uključujući snimke dronova, nuklearnih oružanih sistema i kadrove podmornica „Arhangeljsk“ i „Knez Vladimir“.

Skraćivanje programa postalo je primetno poslednjih godina: parada 2023. godine trajala je 47 minuta, 2024. godine 50 minuta, dok je prošlogodišnja jubilarna parada bila izuzetak sa 90 minuta. Jedini raniji slučaj skraćivanja zabeležen je 2017. godine zbog vremenskih prilika, kada je ceremonija svedena na 50 minuta.

Na glavnim tribinama ove godine nije bilo brojnih poslanika Državne dume i visokih vladinih zvaničnika. Predsednik Vladimir Putin prisustvovao je u društvu članova Saveta bezbednosti Rusije, među kojima su Valentina Matvijenko i Vjačeslav Volodin.

U samom maršu učestvovalo je više od 1.000 ruskih vojnika koji su se borili u ratu protiv Ukrajine. Prvi put je u posebnoj formaciji učestvovao i kontingent vojnika iz Severne Koreje. U govoru, predsednik Putin je naglasio da su ruske snage inspirisane sovjetskim vojnicima iz Drugog svetskog rata.

Dan pobede ove godine obeležen je u senci diplomatskih aktivnosti. Američki predsednik Donald Tramp saopštio je 8. maja da su Rusija i Ukrajina postigle dogovor o trodnevnom prekidu vatre radi razmene zarobljenika po principu „1000 za 1000“. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da su pripreme u toku i naglasio da će Ukrajina odgovoriti “simetrično” u slučaju kršenja primirja.

“Ove godine parada je imala poseban simbolički karakter i protekla je u skladu sa trenutnom bezbednosnom situacijom”, navedeno je iz zvaničnih izvora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Četrnaest Španaca u karantinu zbog hantavirusa u Madridu

Lekarski tim sprovodi strogi protokol, oboleli izolovani bez posetilaca, stanje se prati svakodnevno

Published

on

By

Lekarski tim sprovodi strogi protokol, oboleli izolovani bez posetilaca, stanje se prati svakodnevno

Četrnaest državljana Španije, koji su bili na kruzeru na kojem se pojavio hantavirus, smešteni su u vojnu bolnicu u Madridu. Karantin će trajati oko šest nedelja, a protokol koji se primenjuje isti je kao kod obolelih od ebole i kovida 19, saopšteno je iz relevantnih zdravstvenih institucija.

Po dolasku u bolnicu, svi pacijenti podvrgnuti su pi-si-ar testiranju, koje će biti ponovljeno nakon sedam dana. Uz to, izvršeni su analiza krvi i kompletan pregled, uključujući praćenje vitalnih parametara. Svaka osoba smeštena je u pojedinačnu sobu, gde im se dva puta dnevno meri temperatura radi ranog otkrivanja simptoma infekcije.

Tokom boravka u karantinu, kontakt sa pacijentima imaće isključivo stručni lekarski tim. Posete nisu dozvoljene, ali oboleli mogu koristiti telefonske i video-pozive, kao i 24-časovnu telefonsku vezu.

U slučaju pojave simptoma kao što su groznica, kratak dah, bolovi u mišićima ili povraćanje, pacijent će biti prebačen u posebnu izolacionu sobu sa negativnim pritiskom. Ove prostorije su specijalno opremljene tako da sprečavaju širenje zaraznih čestica u ostatak bolnice, jer je vazdušni pritisak u njima niži nego u okruženju.

“Svi postupci prilagođeni su najvišim standardima bezbednosti i zaštite javnog zdravlja”, navode iz zdravstvenih službi. Postupak i dalje prati stručni tim, a zdravstveno stanje pacijenata se kontinuirano prati.

Pročitaj još

Svet

Požar na avionu tokom sletanja na aerodromu u Katmanduu, evakuisano 288 ljudi

Civilna avijacija Nepala sprovodi istragu, aerodrom zatvoren dok se uklanja šteta

Published

on

By

Civilna avijacija Nepala sprovodi istragu, aerodrom zatvoren dok se uklanja šteta

Avion kompanije “Turkiš erlajns” zapalio se tokom sletanja na međunarodni aerodrom Tribhuvan u Katmanduu, Nepal, saopštili su zvaničnici. U letelici tipa erbas 330 bilo je 277 putnika i 11 članova posade. Incident se dogodio danas kada su vatra i dim izbili sa desnog trapa za sletanje nakon dolaska aviona iz Istanbula.

Prema izjavama zvaničnika aerodroma, hitne službe su brzo reagovale, požar je kontrolisan, a svi putnici i članovi posade su bezbedno evakuisani. Povređenih nije bilo, ali je aerodrom jutros zatvoren zbog uklanjanja posledica incidenta i istrage koja je u toku.

Portparol Uprave za civilnu avijaciju Nepala naveo je da je iskra na desnom trapu za sletanje izazvala požar. Nekoliko letova upućenih ka Katmanduu preusmereno je ili zadržano dok se jedina pista na ovom aerodromu ne osposobi za dalji saobraćaj.

U zvaničnom saopštenju navodi se: “Požar je brzo lokalizovan i svi putnici su bezbedno napustili avion. Nema povređenih. Istraga je u toku”. Nadležni organi nastavljaju ispitivanje uzroka incidenta i procenjuju štetu na pisti i letelici.

Nepal je poznat po zahtevnim uslovima letenja zbog planinskog terena i promenljivih vremenskih prilika. U prethodnim godinama zabeleženi su slični incidenti, uključujući i sletanje aviona iste kompanije 2015. godine pri gustoj magli, kada je letelica skliznula sa piste, ali tada takođe nije bilo povređenih.

Pročitaj još

Svet

Analitičari ocenjuju ponudu Kremlja za mir u Ukrajini kao politički manevar

Profesor Mark Galeoti ističe da izbor Gerharda Šredera kao posrednika nije neutralan potez, već deo strategije Moskve

Published

on

By

Profesor Mark Galeoti ističe da izbor Gerharda Šredera kao posrednika nije neutralan potez, već deo strategije Moskve

Najnoviji diplomatski potezi Moskve, uključujući isturanje bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera kao mogućeg posrednika u sukobu u Ukrajini, izazvali su pažnju međunarodnih analitičara. Prema rečima profesora Marka Galeotija, poznatog stručnjaka za rusku politiku, ovakav izbor posrednika ne predstavlja gest dobre volje, već pažljivo osmišljenu strategiju Kremlja.

Galeoti ocenjuje da Šreder nije neutralni pregovarač, već ličnost bliska Moskvi, te da je njegov angažman usmeren na jačanje ruskih interesa u evropskim pregovorima. Prema njegovim navodima, „Gerhard Šreder je kupljen i plaćen od strane Kremlja“, čime se sugeriše da ruski predsednik Vladimir Putin namerno bira pregovarače koji su naklonjeni Rusiji.

Analitičari smatraju da je ovakva strategija uobičajena za ruskog predsednika, koji nastoji da ostavi utisak razumnosti i otvorenosti za dijalog, ali da istovremeno postavlja uslove koji odgovaraju isključivo interesima Rusije. Kada Putin govori o evropskoj bezbednosti, analitičari napominju da se zapravo radi o zahtevima za jačom ulogom Rusije u dizajniranju bezbednosne arhitekture kontinenta.

„Putin je srećan što može da razgovara o bezbednosti, ali ono što on zapravo želi jeste da Evropljani pruže Rusiji garancije i daju joj veći uticaj u odlučivanju o sudbini Evrope“, naveo je Galeoti.

Iz Moskve su poslednjih nedelja stizale izjave da se sukob u Ukrajini bliži kraju, ali posmatrači upozoravaju da to ne znači da je rusko rukovodstvo spremno na ustupke. Putinov narativ o miru, prema analitičarima, podrazumeva mir pod uslovima koje diktira Rusija, bez kompromisa sa suprotnom stranom.

„Putin nastoji da stvori privid spremnosti na dijalog, dok zapravo koristi posrednike kao što je Šreder kako bi pojačao razlike unutar evropskog političkog bloka“, zaključuje Galeoti.

Pročitaj još

U Trendu