Connect with us

Domaće

Državna preduzeća poseduju 82.887 nekretnina, Grad Zrenjanin na vrhu sa 4.333 objekta

Ukupno više od 80.000 nekretnina u vlasništvu firmi u Srbiji; javni sektor dominira, NIS sa 2.686 nekretnina prednjači među privatnim kompanijama

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / K

Ukupno više od 80.000 nekretnina u vlasništvu firmi u Srbiji; javni sektor dominira, NIS sa 2.686 nekretnina prednjači među privatnim kompanijama

Prema najnovijim podacima bonitetne kuće CompanyWall, preduzeća i institucije u Srbiji poseduju ukupno 82.887 nekretnina, a najveći deo ove imovine nalazi se u rukama države, lokalnih samouprava i javnih preduzeća. Analiza otkriva da se privatne kompanije po broju nekretnina nalaze daleko iza javnog sektora, iako i one upravljaju značajnim brojem objekata.

Na samom vrhu liste nalazi se Grad Zrenjanin sa čak 4.333 nekretnine, dok Gradsko veće Jagodine ima 3.839, Gradska uprava Sombor 3.354, a Grad Beograd 3.060 objekata. Elektrodistribucija Srbije, takođe državno preduzeće, upravlja sa 2.943 nepokretnosti. Ovakav raspored, prema ekonomskim analizama, rezultat je višedecenijskog akumuliranja javne imovine kroz zemljišta, poslovne prostore i objekte javne namene.

Prva privatna ili većinski privatna kompanija na listi je NIS, koji raspolaže sa 2.686 nekretnina. Slede Al Dahra Srbija, Serbia Zijin Copper, Delta Agrar, Sunoko i druge kompanije iz sektora energetike, poljoprivrede i prehrambene industrije, sa velikim brojem proizvodnih pogona, skladišta i zemljišta.

U Beogradu, prema podacima CompanyWall-a, Grad Beograd vodi sa više od 3.000 nekretnina, dok Elektrodistribucija Srbije ima gotovo isti broj objekata. Na listi su i DBK – Republika Srbija, AIK Beograd i Al Dahra Srbija, pri čemu su tri od pet najvećih vlasnika u glavnom gradu u državnom vlasništvu.

U Novom Sadu dominira NIS sa 2.686 nekretnina, što je više od deset puta više od sledećeg najvećeg vlasnika Sunoko, koji ima 227 objekata. Neoplanta poseduje 222, Agroglobe 160, a BB Minaqua 112 nekretnina, ukazujući na specifičnost NIS-a po obimu vlasništva.

Kragujevac ima drugačiju strukturu vlasništva: najveći vlasnik je preduzeće Napredak sa 186 objekata, dok Agromarket ima 61 nekretninu. Slede Ratarstvo sa 27, kao i Energetika i Forma Ideale sa po 24 objekta.

Ekonomista Siniša Prokić ističe da broj nekretnina ne odražava nužno i njihovu ukupnu finansijsku vrednost, jer pojedine kompanije mogu imati hiljade malih parcela, dok druge poseduju manji broj, ali znatno vrednijih objekata. „Najčešći razlog za kupovinu nekretnina je širenje poslovanja, a kompanije ih često koriste i kao obezbeđenje za kredite ili izvor prihoda kroz zakup,“ navodi Prokić.

Iako privatne kompanije upravljaju značajnom imovinom, država i dalje zadržava kontrolu nad najvećim brojem poslovnih nekretnina u zemlji.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u Srbiji dostigla 2,7 odsto u junu, cene rekreacije porasle 5 odsto

Mesečna inflacija iznosila 0,2 odsto, dok su cene proizvoda i usluga od decembra porasle 2,6 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Mesečna inflacija iznosila 0,2 odsto, dok su cene proizvoda i usluga od decembra porasle 2,6 odsto

Republički zavod za statistiku objavio je da je međugodišnja inflacija u Srbiji u junu 2026. godine iznosila 2,7 odsto. Mesečna inflacija zabeležena u istom periodu bila je 0,2 odsto. U poređenju sa decembrom 2025. godine, cene proizvoda i usluga lične potrošnje porasle su u proseku 2,6 odsto.

Po glavnim grupama proizvoda i usluga, najznačajniji rast cena u junu zabeležen je u kategoriji rekreacije, sporta i kulture, gde su cene porasle za 5 odsto. Cene predmeta i usluga lične nege, socijalne zaštite i ostalih usluga povećane su 0,8 odsto, dok je nameštaj, oprema za domaćinstvo i tekuće održavanje stana poskupelo 0,7 odsto. U grupi zdravlje rast cena je iznosio 0,5 odsto, a restorani i hoteli zabeležili su povećanje od 0,4 odsto.

Stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva poskupeli su 0,3 odsto, dok su transport, kao i alkoholna pića i duvan, rasli po 0,2 odsto. Poskupljenje odeće i obuće iznosilo je 0,1 odsto. Istovremeno, pad cena zabeležen je kod hrane i bezalkoholnih pića, za 0,6 odsto, dok je u sektoru obrazovanja pad iznosio 0,1 odsto.

Svi podaci preuzeti su iz zvaničnog izveštaja Republičkog zavoda za statistiku.

Pročitaj još

Domaće

Stellantis povećao isporuke na 1,6 miliona vozila, Folksvagen planira smanjenje 50.000 radnika

Stellantis beleži rast prodaje od 10 odsto, dok Folksvagen najavljuje restrukturiranje zbog pada prodaje za 8,6 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stellantis beleži rast prodaje od 10 odsto, dok Folksvagen najavljuje restrukturiranje zbog pada prodaje za 8,6 odsto

Automobilska grupacija Stellantis isporučila je u drugom kvartalu 2026. godine oko 1,6 miliona vozila, što predstavlja rast od 10 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Najveći doprinos rastu došao je iz Severne Amerike, gde su isporuke povećane za 38 odsto i dostigle 445.000 vozila, zahvaljujući lansiranju novih modela i osveženim verzijama postojećih automobila.

Na proširenom evropskom tržištu, koje obuhvata Evropsku uniju, Veliku Britaniju i druga evropska tržišta, isporuke Stellantisa porasle su za 5 odsto na 762.000 vozila. Rast su podstakli modeli brendova iz Stellantis grupe, kao i vozila kineskog proizvođača električnih automobila Leapmotor, sa kojim Stellantis ima strateško partnerstvo. Poseban doprinos ostvarile su isporuke potpuno električnih vozila (BEV), koje su imale najveći uticaj na ukupne rezultate.

U Evropi su među najuspešnijim modelima bili automobili na platformi Smart Car, među kojima se ističe „fijat grande panda“. Ovi modeli doneli su dodatnih 41.000 isporuka, što je rast od 51 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Sa druge strane, u regionu Bliskog istoka i Afrike zabeležen je pad isporuka od 3 odsto na 121.000 vozila, dok je u Južnoj Americi pad iznosio takođe 3 odsto, na 253.000 vozila.

Nemački proizvođač automobila Folksvagen najavio je mogućnost smanjenja broja zaposlenih za još oko 50.000 radnika širom sveta, u cilju povećanja konkurentnosti u odnosu na druge proizvođače, naveo je izvršni direktor Oliver Blume u internoj poruci zaposlenima. Prema njegovim rečima, Folksvagen ima troškovni hendikep od oko 20 odsto u poređenju sa konkurencijom, a ta razlika bi matematički odgovarala teorijskom smanjenju od 50.000 radnika globalno.

Folksvagen je u drugom kvartalu 2026. zabeležio pad prodaje od 8,6 odsto, na nešto manje od 2,1 milion isporučenih vozila. Posebno je izražen pad prodaje u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama. Isporuke osnovnog brenda Folksvagen pale su za 14 odsto na oko milion vozila, dok je Audi zabeležio pad od 8 odsto, a Porše 18 odsto u istom periodu. Nemački mediji ranije su upozoravali na mogućnost zatvaranja četiri fabrike u Nemačkoj i gašenje do 100.000 radnih mesta globalno, dok kompanija trenutno procenjuje neophodna prilagođavanja u svim brendovima i regionima.

Pročitaj još

Domaće

Evropska unija povećala uvoz ruskog LNG-a na 9,89 miliona tona do juna 2026.

Francuska, Belgija i Španija platili oko šest milijardi evra za LNG iz Jamala, rast uvoza 18 odsto u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Francuska, Belgija i Španija platili oko šest milijardi evra za LNG iz Jamala, rast uvoza 18 odsto u odnosu na prošlu godinu

Evropska unija je u prvoj polovini 2026. godine značajno povećala uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) iz ruskog postrojenja Jamal LNG, koji vodi kompanija Novatek. Prema podacima analitičke kompanije Kpler, uvoz LNG-a iz Jamala dostigao je 9,89 miliona tona u periodu od januara do juna 2026, što je povećanje od 18 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Prema tržišnim analizama, evropske države su za isporuke LNG-a iz ovog ruskog projekta u prvoj polovini 2026. platile oko šest milijardi evra. Najveći kupci bili su Francuska sa 3,6 miliona tona, Belgija sa 2,9 miliona tona i Španija sa 2,7 miliona tona uvezenog gasa.

Ovi podaci pokazuju da Evropska unija i dalje ima značajnu ulogu u održavanju rada jednog od najvažnijih ruskih energetskih projekata, uprkos naporima da se postepeno smanji zavisnost od ruskih energenata. Analitičari navode da je evropska potražnja za ruskim LNG-om ostala stabilna zbog potrebe za sigurnim snabdevanjem, dugoročnih ugovora, ograničenih alternativnih izvora i konkurentnosti Jamal LNG postrojenja na svetskom tržištu.

Potpuna zabrana uvoza tečnog prirodnog gasa iz Rusije u Evropsku uniju stupa na snagu 1. januara 2027. godine.

Pročitaj još

U Trendu