Connect with us

Ishrana

Domaći kefir: saveznik za probavu, jake kosti i blistavu kožu

Kefir s Kavkaza bogat probioticima, kalcijumom i vitaminom K2 – lako se priprema kod kuće i podstiče celokupno zdravlje žene

Published

on

pexels-photo-7360957

Kefir s Kavkaza bogat probioticima, kalcijumom i vitaminom K2 – lako se priprema kod kuće i podstiče celokupno zdravlje žene

Sve veći broj žena u Srbiji svakodnevno uvrštava domaći kefir u svoju ishranu, prepoznajući ovaj tradicionalni fermentisani napitak sa Kavkaza kao snažan izvor korisnih bakterija koje povoljno utiču na organizam. Preporuke nutricionista posebno ističu kefir za žene svih uzrasta, jer osim što olakšava varenje, čuva kosti, zube i doprinosi zdravoj koži.

Za razliku od klasičnog jogurta, za pripremu kefira koriste se posebna kefirna zrnca koja sadrže jedinstvenu kombinaciju dobrih bakterija i kvasaca. Ovaj proces fermentacije daje kefiru širi spektar probiotskog dejstva. Prema rečima dr Snežane Janković, specijaliste za ishranu, „kefir sadrži desetine različitih sojeva probiotskih mikroorganizama koji pomažu obnavljanju crevne flore, jačaju imunitet i poboljšavaju apsorpciju vitamina i minerala“.

Posebna vrednost kefira za žensko zdravlje dolazi do izražaja posle četrdesete godine, kada raste rizik od osteoporoze i smanjenja gustine kostiju. Ovaj napitak je bogat kalcijumom, fosforom i vitaminom K2, koji omogućava pravilno korišćenje kalcijuma u organizmu i pomaže održavanju jakih kostiju. Dr Janković naglašava: „Redovno konzumiranje kefira može smanjiti rizik od gubitka koštane mase, što je izuzetno važno za žene u perimenopauzi i menopauzi“.

Kefir je takođe od pomoći kod problema sa varenjem, nadutošću ili nakon terapije antibioticima. Zbog fermentacije, laktoza iz mleka se razlaže, što znači da ga često mogu piti i žene koje teže vare mleko. Osim toga, mnoge žene su primetile poboljšanja na koži – manje akni, crvenila i bolju hidrataciju, što se pripisuje obnovljenom balansu crevne flore i prisustvu vitamina B grupe.

Pravljenje domaćeg kefira je jednostavno: potrebno je nabaviti kefirna zrnca i umešati ih u mleko, a nakon 24 sata fermentacije dobijate osvežavajući napitak koji se može piti samostalno ili koristiti kao osnova za smutije i prelive. Stručnjaci preporučuju čuvanje kefira u staklenoj tegli i svakodnevnu konzumaciju, najbolje ujutru ili pred spavanje.

Kefir daje osećaj lakoće i energije, a mnoge žene tvrde da su uz redovnu upotrebu ovog prirodnog eliksira primetile bolju probavu, više vitalnosti, lepšu kožu i jače kosti. Uvođenje domaćeg kefira u svakodnevnu rutinu jednostavan je način da unapredite zdravlje i izgled.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ishrana

Polako i temeljno žvakanje hrane: ključ za bolji stomak i manje nadutosti

Usvajanjem navike sporog žvakanja, smanjujete gasove i osećaj težine posle obroka, a vaše varenje radi efikasnije.

Published

on

Usvajanjem navike sporog žvakanja, smanjujete gasove i osećaj težine posle obroka, a vaše varenje radi efikasnije.

Mnoge žene sa ubrzanim tempom života često jedu na brzinu, ne obraćajući pažnju na temeljno žvakanje hrane, što može dovesti do osećaja nadutosti, nelagodnosti i gasova. Iako je uvreženo mišljenje da varenje počinje u želucu, zapravo se prvi i veoma važan korak odvija upravo u ustima, pri svakom zalogaju.

Nutricionistkinja Jelena Petrović napominje: “Temeljno i sporo žvakanje omogućava organizmu da lakše i brže svari hranu, a istovremeno smanjuje rizik od nadutosti i gasova.” Kada se hrana proguta u krupnim komadima, želudac mora mnogo više da radi na njenoj razgradnji, što može usporiti rad celog digestivnog sistema i izazvati neprijatnosti nakon jela.

Pljuvačka koju proizvodimo tokom žvakanja ima značajnu ulogu jer započinje proces razgradnje hrane i čini njen prolazak kroz jednjak lakšim. Što je zalogaj sitniji, to je želucu jednostavnije, pa je i varenje ubrzano. S druge strane, brz obrok često vodi u prejedanje, jer telo ne stigne na vreme da signalizira sitost.

Pravilna kombinacija namirnica takođe je presudna. Povrće se vari brže od crvenog mesa, a ako se voće pojede odmah nakon obilnog mesnog obroka, ono može ostati u želucu i čekati da se meso svari, što podstiče fermentaciju i dovodi do gasova i nelagodnosti. Zato stručnjaci savetuju da voće jedemo između obroka, a ne odmah posle teške hrane.

Proces varenja hrane započinje temeljitim žvakanjem, a zatim želudac, tanko i debelo crevo dalje obrađuju i apsorbuju hranljive materije. Na brzinu varenja utiču i godine, nivo fizičke aktivnosti i opšte zdravlje. Kako starimo, metabolizam se prirodno usporava, pa je još važnije da obraćamo pažnju na način ishrane.

Namirnice bogate vlaknima, kao što je povrće i integralne žitarice, doprinose zdravlju creva, dok masna, teška jela i obroci bogati proteinima mogu usporiti varenje. Takođe, stanja poput intolerancije na laktozu ili sindroma nervoznih creva dodatno utiču na digestivni sistem. Osobe koje često osećaju nadutost, zatvor ili bol u stomaku, trebalo bi da se posavetuju sa lekarom.

Žene koje pažljivo brinu o zdravlju svog digestivnog trakta često primete više energije i ukupno bolje stanje organizma. Uvođenjem navike sporog žvakanja, možete značajno poboljšati kvalitet života i uživati u svakom obroku bez neprijatnih posledica.

Pročitaj još

Ishrana

Jaja u ishrani žena: podrška memoriji i zdravlju mozga u zrelom dobu

Redovno konzumiranje dva do četiri jaja nedeljno pomaže očuvanju kognitivnih funkcija kod žena, zahvaljujući holinu i antioksidansima.

Published

on

Redovno konzumiranje dva do četiri jaja nedeljno pomaže očuvanju kognitivnih funkcija kod žena, zahvaljujući holinu i antioksidansima.

Najnovije naučno istraživanje iz 2024. godine otkrilo je da umerena konzumacija jaja može imati pozitivan uticaj na mentalne sposobnosti žena u starijem životnom dobu. Tokom četvorogodišnjeg praćenja, žene koje su jele dva do četiri jaja nedeljno pokazale su sporiji pad kognitivnih funkcija u poređenju sa onima koje su retko ili nikada konzumirale jaja. Analizom navika u ishrani i testova pamćenja, stručnjaci su utvrdili da žene koje redovno unose jaja bolje prolaze u zadacima koji mere semantičko pamćenje i rešavanje problema.

Nutricionistkinja dr Milena Petrović posebno naglašava značaj ovog namirnice: “Jaja su bogata holinom, vitaminima B6 i B12, ali i luteinom i zeaksantinom, što ih čini izuzetnim izborom za podršku zdravlju mozga, posebno kod žena koje su izložene većem riziku od kognitivnog opadanja nakon menopauze.” Žumance sadrži holin, ključan za stvaranje neurotransmitera važnog za pamćenje. Preporučena dnevna količina holina za žene je 425 mg, a jedno veliko jaje obezbeđuje oko trećinu te doze. Osim jaja, holin se može naći u iznutricama, pečurkama i sojinim proizvodima.

Pored holina, jaja su izvor luteina i zeaksantina – antioksidantnih karotenoida poznatih po zaštiti vida, ali najnoviji podaci ukazuju da doprinose i zaštiti moždanih ćelija, smanjujući rizik od demencije i usporavajući razvoj Alchajmerove bolesti. Stručnjaci ističu da ni jedna namirnica ne može sama činiti čuda, već je važno održavati zdrav način života – redovno vežbanje, dobar san i društvenu aktivnost. Uvođenje jaja u ishranu je jednostavan korak ka boljem zdravlju mozga, bilo da ih pripremate kuvana, poširana ili kao omlet.

Pročitaj još

Ishrana

Kako napraviti domaći gulaš sa sočnim mesom i bogatim ukusom

Otkrivamo proverene trikove za mekano meso i bogat sos – idealno za porodične obroke tokom hladnih dana.

Published

on

Otkrivamo proverene trikove za mekano meso i bogat sos – idealno za porodične obroke tokom hladnih dana.

Domaći gulaš je neizostavno jelo na porodičnoj trpezi, posebno u zimskim mesecima kada su nam potrebni topli i hranljivi obroci. Mnoge žene biraju ovu klasičnu recepturu jer u jednoj šerpi lako spajaju bogatstvo ukusa, sočnost mesa i miris domaće kuhinje koji vraća uspomene iz detinjstva.

Za savršeni gulaš najčešće se koristi juneće meso, koje postaje izuzetno mekano zahvaljujući dužem kuvanju. Prvi korak je kratko propržiti meso na malo ulja dok ne poprimi zlatnu boju, čime se dodatno naglašava njegova aroma. Nakon toga, dodaje se obilna količina crnog luka, koji je ključan za dobar gulaš.

Kada luk omekša i postane staklast, vreme je za dodatak mlevene paprike. Ovaj začin daje gulašu prepoznatljivu crvenu nijansu i miris, ali treba ga kratko propržiti kako ne bi postao gorak. Svi sastojci se potom nalivaju toplom vodom ili supom, a gulaš se nastavlja krčkati na tihoj vatri. Na ovaj način meso omekšava, a sos dobija gustinu i bogatstvo ukusa.

Domaćice često preporučuju da se u gulaš po želji dodaju lovorov list, biber u zrnu i malo paradajz pirea, jer tako jelo dobija dodatnu dubinu i blago kiselkastu notu. Prema rečima iskusne domaćice Milice Petrović: “Tajna dobrog gulaša je u strpljenju – što duže krčka, to je bolji”.

Gulaš se najčešće poslužuje uz pire krompir, testeninu ili domaće knedle, koji savršeno upijaju bogat sos. Ovo jelo je odličan izbor za porodična druženja, ali i za svakodnevni ručak, jer pruža toplinu i posebnu draž svakoj trpezi.

Bilo da ste početnica ili već volite da kuvate, uz nekoliko jednostavnih saveta i malo strpljenja, domaći gulaš može postati omiljeni recept vaše porodice, koji će pamtiti po mirisu i ukusu.

Pročitaj još

U Trendu