Connect with us

Zdravlje

Dnevni odmor: kada dremanje može poremetiti noćni san kod žena

Kasnopopodnevna dremka može negativno uticati na kvalitet sna i prouzrokovati osećaj umora sledećeg dana

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Www.kaboompics.com

Kasnopopodnevna dremka može negativno uticati na kvalitet sna i prouzrokovati osećaj umora sledećeg dana

Dremanje tokom dana često postaje spas za žene koje balansiraju posao, porodicu i brojne obaveze, ali nije uvek korisno za vaše zdravlje. Iako kratka popodnevna dremka može pružiti osveženje, važno je prepoznati trenutke kada ona može narušiti vaš noćni san, naročito kod žena koje već imaju problema sa nesanicom ili neredovnim ritmom spavanja.

Naš organizam funkcioniše prema prirodnom dnevno-noćnom (cirkadijalnom) ritmu, koji reguliše kada smo najspremniji za odmor. Ako dremate kasno popodne ili u večernjim satima, možete poremetiti ovaj ritam. To može izazvati teškoće sa uspavljivanjem, češće buđenje tokom noći i osećaj nenaspavanosti ujutru.

Period nakon 15 časova smatra se najrizičnijim za dremanje, a posebno se ne savetuje da spavate u poslednjih osam sati pre planiranog odlaska na spavanje. U tom delu dana, telo prirodno povećava „pritisak sna“, što je signal koji nas priprema za kvalitetan noćni odmor. Ako tada odspavate, ovaj signal slabi, pa može doći do problema sa uspavljivanjem.

Specijalista za poremećaje spavanja, dr Milena Petrović, naglašava: „Dremanje kasno popodne može stvoriti utisak odmora, ali zapravo odlaže vreme kada ćete zaista moći da zaspite uveče. To je česta greška posebno kod žena koje osećaju umor posle radnog dana.“

Za žene kojima je ipak potrebna dremka, preporučuje se da ona ne traje duže od 20-30 minuta i da bude najkasnije do ranog popodneva. Kratka dremka može poboljšati koncentraciju, raspoloženje i pružiti dodatnu energiju, ali predugo ili kasno dremanje može imati suprotan efekat.

Ako imate problem sa nesanicom ili čestim buđenjem, izbegavajte dremke u kasnim popodnevnim satima. Takođe, održavajte redovan raspored spavanja i praktikujte rutine za opuštanje uveče, kao što su lagana šetnja, čitanje ili vežbe disanja.

Ukoliko primetite da problemi sa snom traju duže od dve nedelje, obavezno se obratite svom lekaru radi tačne dijagnoze i saveta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Tri navike u ishrani koje štite od dijabetesa i hroničnih bolesti

Promenite način ishrane, budite fizički aktivne i smanjite telesnu težinu da biste smanjile rizik od dijabetesa tipa 2 i drugih bolesti

Published

on

Promenite način ishrane, budite fizički aktivne i smanjite telesnu težinu da biste smanjile rizik od dijabetesa tipa 2 i drugih bolesti

Sve više žena se suočava sa predijabetesom – stanjem kada je nivo šećera u krvi povišen, ali još uvek nije dovoljno visok za dijagnozu dijabetesa tipa 2. Ova faza je poslednji znak upozorenja tela, ukazujući da se razvija otpornost na insulin. Prema rezultatima obimnog istraživanja koje je trajalo 21 godinu, više od 40 odsto odraslih u SAD ima predijabetes. Posebno su izložene žene koje su gojazne, starije od 45 godina, imaju bliske rođake sa dijabetesom tipa 2, kao i one koje su u trudnoći imale gestacijski dijabetes ili rodile bebu težu od četiri kilograma.

Promene navika i ishrane mogu da preduprede ne samo dijabetes, već i druge hronične bolesti. Predijabetes često vodi do multimorbiditeta, odnosno više ozbiljnih zdravstvenih problema istovremeno – poput visokog pritiska ili povišenih masnoća u krvi. Istraživanje pokazuje da su promene načina života često efikasnije od lekova. U okviru studije, učesnici su bili podeljeni u tri grupe: jedna je menjala životne navike, druga je uzimala lek metformin za dijabetes tipa 2, a treća je dobijala placebo. Ključne preporuke bile su: smanjenje unosa kalorija i masnoća, najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti nedeljno i gubitak najmanje 7 odsto početne telesne težine.

Na kraju 21 godine praćenja, većina ispitanika razvila je najmanje dve hronične bolesti. Ipak, žene koje su usvojile nove zdrave navike imale su nešto manji rizik – 82% njih razvilo je dve ili više bolesti, nasuprot 85% u grupi sa metforminom i 87% u placebo grupi. To potvrđuje da promene u ishrani, fizičkoj aktivnosti i telesnoj težini dugoročno pozitivno utiču na zdravlje. Iako metformin poboljšava osetljivost na insulin i smanjuje proizvodnju šećera u jetri, zdrave navike istovremeno štite srce, krvne sudove i opšte zdravlje.

Profesor Thomas M. Holland naglašava: „Iako godine ne možemo da zaustavimo, mnogi biološki procesi povezani sa bolestima mogu se promeniti svakodnevnim odlukama. Zdrave navike doprinose prevenciji više različitih zdravstvenih problema, ne samo dijabetesa.“

Na osnovu ovog istraživanja, stručnjaci savetuju ženama da ograniče kalorije i masnoće, redovno vežbaju makar 150 minuta nedeljno i postepeno izgube najmanje 7% telesne mase. Takođe je važno redovno proveravati šećer u krvi, posebno ako imate rizične faktore. Pre svake veće promene u ishrani ili fizičkoj aktivnosti obavezno se konsultujte sa lekarom.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako ostati zdrav tokom letnjih vrućina: preporuke dr Biserke Obradović

Praktični saveti za žene, decu, starije i hronične bolesnike — kako pravilno reagovati kad temperature rastu

Published

on

Praktični saveti za žene, decu, starije i hronične bolesnike — kako pravilno reagovati kad temperature rastu

Letnji toplotni talasi predstavljaju značajan izazov za zdravlje, naročito za žene, decu, starije i osobe sa hroničnim bolestima. Dr Biserka Biserka Obradović, specijalista opšte medicine, ističe da tokom najtoplijih dana moramo posebno paziti na navike i način života. Temperature u gradovima često dostižu maksimum, pa je važno znati kako da se zaštitimo.

Najosetljivije grupe su deca mlađa od dve godine i stariji ljudi, jer njihov organizam teže reguliše telesnu temperaturu. Mališani još nemaju razvijen centar za termoregulaciju, pa se preporučuje da izbegavate izlaganje dece suncu dok je najtoplije. Hronični bolesnici, naročito sa niskim krvnim pritiskom, treba da budu posebno pažljivi zbog mogućnosti naglog pada pritiska, što može izazvati glavobolje, vrtoglavicu ili nesvesticu.

Letnje vrućine mogu uzrokovati i osećaj umora, tromosti i razdražljivosti, posebno kod žena. Meteoropate mogu imati problem sa snom, jer “u toku sna, organizam snižava svoju temperaturu i luči se melatonin (hormon sna), ali visoke temperature ometaju ovaj proces. San postaje isprekidan i teže dolazi”, objašnjava dr Biserka Obradović. Jedna od čestih grešaka je popodnevno dremanje u rashlađenoj prostoriji, što kasnije otežava uspavljivanje, naročito ako se konzumira kafa ili energetsko piće. “Telefon i televizor nas sigurno neće uspavati zbog plavog svetla ekrana. Bolje je pročitati dobru knjigu ili se istuširati mlakom vodom”, savetuje doktorka.

Hidratacija je ključna: “Na svakih 20 minuta treba popiti čašu vode, čak i ako niste žedni, jer telo stalno troši tečnost”, ističe dr Obradović. Voda sobne temperature ili blago mineralizovana voda su najbolji izbor. Ishranu treba bazirati na svežem voću i povrću, koje je važno dobro oprati i ostaviti u vodi najmanje pola sata pre jela.

Fizička aktivnost je i dalje preporučljiva, ali je najbolje vežbati ujutru ili uveče kada su temperature niže. “Fizička aktivnost je lek koji menja sve lekove, a nijedan lek ne može da je zameni”, naglašava doktorka. Odeća od pamuka ili lana olakšava isparavanje toplote i doprinosi boljem osećaju tokom vrućih dana.

Za kupanje i odlazak na bazen, reku ili jezero, savetuje se izbegavanje perioda između 11 i 16 časova zbog jakog UV zračenja. Razlika u temperaturi između klimatizovanih prostora i spoljašnjosti ne treba da premašuje 6 do 8 stepeni, kako bi se izbegao šok za organizam.

Ako imate hroničnu bolest ili koristite terapiju, obavezno se konsultujte sa svojim lekarom oko eventualnih promena terapije tokom toplotnog talasa. Za svaku dilemu i detaljnije savete, najbolje je obratiti se stručnjaku.

Pročitaj još

Zdravlje

Stomačne tegobe koje ne treba ignorisati: MALT limfom i njegovi skriveni simptomi

Simptomi ovog retkog limfoma često podsećaju na gastritis, ali rano otkrivanje je ključno za uspešno lečenje

Published

on

Simptomi ovog retkog limfoma često podsećaju na gastritis, ali rano otkrivanje je ključno za uspešno lečenje

Brojne žene se svakodnevno suočavaju sa nelagodom u stomaku, ali retko razmišljaju o ozbiljnijim uzrocima kao što je MALT limfom. Ovaj maligni limfom sluzokože primarno zahvata limfni sistem, najčešće u želucu, a simptomi mogu biti vrlo slični običnom gastritisu, što često dovodi do kasnog odlaska lekaru. Ipak, upravo rana dijagnoza omogućava najbolje ishode lečenja.

MALT limfom nastaje iz B limfocita – belih krvnih zrnaca koja brane organizam od infekcija. Najčešće se javlja kod žena srednjih godina, ali nije isključena ni pojava kod mlađih osoba. Ova vrsta limfoma se razvija znatno sporije u odnosu na druge limfome, pa su simptomi često blagi ili nejasni. Zbog toga je od presudne važnosti obratiti pažnju na signale koje telo šalje i na vreme potražiti medicinski savet.

Simptomi koji prate MALT limfom najčešće uključuju osećaj nelagodnosti ili bola u gornjem delu stomaka, nadutost, mučninu, povraćanje, kao i gubitak apetita i nenamerno mršavljenje. Ove tegobe lako mogu biti pripisane stresu, lošoj ishrani ili gastritisu, pa mnoge žene ne shvataju da je u pitanju ozbiljnije stanje. Limfom se ponekad razvija i bez ikakvih simptoma, posebno u ranim fazama. Zbog toga je preporučljivo redovno posećivati lekara, naročito ako postoji dugotrajna stomačna nelagodnost ili poznata infekcija bakterijom Helicobacter pylori, koja je čest uzrok nastanka ovog limfoma.

Ukoliko stomačne tegobe traju više nedelja ili se pogoršavaju, savetuje se pregled kod gastroenterologa. Lečenje Helicobacter pylori infekcije do kraja je od izuzetne važnosti, jer produžena infekcija ovom bakterijom povećava rizik od razvoja MALT limfoma. Dodatni rizični faktori uključuju oslabljen imunitet i hronične upale. Žene treba da obrate pažnju i na iznenadne promene telesne težine, osećaj slabosti ili pojavu kvržica na vratu ili u stomaku, iako su ovakvi simptomi ređi i ukazuju na moguću ekspanziju bolesti van želuca.

Dijagnostikovanje MALT limfoma vrši se endoskopijom želuca i biopsijom. Uzorak tkiva se analizira kako bi se potvrdila bolest i utvrdio njen stadijum. Terapija zavisi od proširenosti limfoma – u ranim fazama često je dovoljno izlečiti Helicobacter pylori antibioticima. „Kod najvećeg broja pacijenata, nakon eliminacije bakterije, limfom se povlači bez potrebe za dodatnom terapijom“, ističe dr Ana Petrović, specijalista interne medicine. U uznapredovalim slučajevima, primenjuju se imunoterapija, hemoterapija ili zračenje, a izbor terapije se prilagođava svakoj pacijentkinji pojedinačno.

Zbog blagih simptoma, MALT limfom često ostaje neprepoznat do kasnijih faza, ali rano otkrivanje značajno povećava šansu za izlečenje bez agresivnog lečenja. Redovni pregledi i neodlaganje konsultacije sa lekarom kod upornijih stomačnih tegoba su ključni. Dr Petrović naglašava: „Pacijentkinje koje primete da se simptomi ne povlače ili se pogoršavaju, treba odmah da se obrate lekaru“.

Prevencija je izuzetno važna – zdrav način ishrane, kontrola stresa i redovni pregledi mogu pomoći u očuvanju zdravlja želuca i celokupnog organizma. Za svaku sumnju na ozbiljniju bolest ili nejasne simptome, posavetujte se sa stručnjakom.

Pročitaj još

U Trendu