Connect with us

Domaće

Data centri u Srbiji troše 263 GWh godišnje, trošak struje 21 milion evra

Državni data centar u Kragujevcu beleži potrošnju od 0,35% ukupne električne energije, planirano proširenje na 56 MW

Published

on

g66a65a02037746cca5fc23d84113139117493405ffd529481e1450f3fc2cd19e1ffea74906a5c39744dff56f736bfb84cc138cef729d7044534af9bedce97c7c_1280

Državni data centar u Kragujevcu beleži potrošnju od 0,35% ukupne električne energije, planirano proširenje na 56 MW

Izgradnja i rad data centara u Srbiji donose značajno opterećenje na energetske i vodne resurse, pri čemu objekat sa opterećenjem od 30 MW godišnje troši 263 GWh električne energije. Pri prosečnoj ceni od 80 evra po megavat-satu, godišnji trošak za električnu energiju iznosi približno 21 milion evra, što čini energiju ključnim strateškim faktorom u održivosti ovakvih objekata. Prema dostupnim podacima, državni data centar u Kragujevcu trenutno koristi oko 0,35% ukupne električne energije zemlje, a najavljeno proširenje kapaciteta sa 14 MW na 56 MW dodatno će povećati taj udeo.

Nove investicije, poput planiranog dolaska kompanije Yango Group sa centralnim data centrom u Kragujevcu, dodatno potvrđuju da Srbija ulazi u globalnu trku za infrastrukturu veštačke inteligencije. Svaki novi veliki data centar može generisati opterećenje elektroenergetskog sistema na nivou srednje velikog grada. Prosečan globalni PUE (Power Usage Effectiveness) u 2024–2025. godini iznosi 1,56, dok najefikasniji centri, poput Google-ovih, beleže PUE od 1,09. U regionu su česte vrednosti između 1,5 i 1,6, što za data centar od 30 MW znači ukupnu snagu od 45 do 48 MW. Razlika između PUE 1,3 i 1,6 nosi dodatno opterećenje od 8 do 9 MW, sa još pet do sedam miliona evra godišnjih troškova struje.

Sa aspekta vodnih resursa, data centri troše 1 do 2 litra vode po kilovat-satu IT energije. Za objekat od 30 MW, godišnja potrošnja vode varira između 260.000 i 526.000 kubnih metara. Po ceni industrijske vode od 0,8 evra po kubiku, direktan godišnji trošak kreće se od 200.000 do 420.000 evra. Važno je napomenuti da data centar, ukoliko koristi vodu iz javnog vodovoda, deli resurse sa domaćinstvima i privredom, što u uslovima letnjih suša i ograničenih kapaciteta može predstavljati značajan rizik za pojedine regione, posebno Vojvodinu i Južnu Srbiju.

Na evropskom nivou, ukupna potrošnja vode od strane data centara tokom 2024. godine iznosila je oko 62 miliona kubnih metara, dok projekcije za 2030. godinu predviđaju rast na oko 90 miliona kubnih metara. Ovo odgovara zapremini desetina hiljada olimpijskih bazena. U tom kontekstu, planirana proširenja i razvoj novih centara u Srbiji zahtevaju posebnu pažnju prema održivosti i raspodeli resursa.

Troškove izgradnje i održavanja dodatnih kapaciteta za električnu energiju i vodu ne snose isključivo investitori, već se deo tereta prenosi i na javni sektor kroz ulaganja u trafo stanice, dalekovode i vodovodnu infrastrukturu. Javna preduzeća i država moraju da obezbede rezervne kapacitete i stabilnost snabdevanja, što može uticati na ukupne troškove i raspoloživost resursa za druge delatnosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Evropske kompanije očekuju rast cena od 3,5% i troškova od 5,8% u 2026. godini

Banke pooštrile uslove kreditiranja, dok 92% anketiranih firmi ima manje od 250 zaposlenih

Published

on

By

Banke pooštrile uslove kreditiranja, dok 92% anketiranih firmi ima manje od 250 zaposlenih

Evropske kompanije suočavaju se sa rastućim pritiscima zbog viših troškova kredita i očekuju dalji rast inflacije, navodi se u istraživanju Evropske centralne banke (ECB) objavljenom 27. aprila 2026. godine. Prema rezultatima ankete, firme sada predviđaju prosečan rast cena od 3,5% u narednih 12 meseci, dok se troškovi inputa, uključujući energiju, procenjuju na još brži rast od 5,8%, što je povećanje u odnosu na prethodnih 3,6%.

Inflaciona očekivanja za narednu godinu porasla su na 3%, dok su srednjoročna i dugoročna očekivanja ostala stabilna. Istovremeno, predviđanja o rastu plata ostaju stabilna i niža od rasta cena, ali snažniji rast troškova energije i sirovina nastavlja da negativno utiče na profitne marže kompanija.

Banke su dodatno pooštrile uslove kreditiranja, a broj firmi koje beleže rast kamatnih stopa značajno je porastao u odnosu na prethodni kvartal, pokazuje istraživanje ECB. Dostupnost kredita je blago smanjena, ali razlika između potreba preduzeća i ponude finansiranja ostaje mala, što ukazuje da kreditni kanali i dalje funkcionišu, ali pod strožijim uslovima.

Kompanije iz evrozone sve češće navode opšte ekonomsko okruženje kao ključni faktor koji ograničava pristup finansiranju, dok njihova sopstvena kreditna sposobnost i kapital još uvek delimično ublažavaju pritisak, navodi ECB. U strukturi finansiranja, preduzeća najviše koriste sredstva za obrtni kapital i zalihe, dok je ulaganje u dugoročne investicije blago usporeno, što nagoveštava oprezniji poslovni ciklus i fokus na očuvanje likvidnosti.

Anketa je sprovedena između 19. februara i 1. aprila 2026. godine i obuhvatila je 10.544 kompanije iz evrozone, od kojih 9.750, odnosno 92%, ima manje od 250 zaposlenih.

Pročitaj još

Domaće

TikTok i Pinterest kažnjeni sa 10,5 miliona rubalja zbog nadzora sadržaja

Sud u Moskvi izrekao novčane kazne od 7 i 3,5 miliona rubalja, ukupno 105.000 evra, zbog nesprovođenja kontrole zabranjenog sadržaja

Published

on

By

a couple of cell phones sitting on top of a bed

Sud u Moskvi izrekao novčane kazne od 7 i 3,5 miliona rubalja, ukupno 105.000 evra, zbog nesprovođenja kontrole zabranjenog sadržaja

Sud u Moskvi, u okrugu Taganski, izrekao je TikTok-u i Pinterest-u ukupnu novčanu kaznu od 10,5 miliona rubalja (105.000 evra) zbog odbijanja da sprovode nadzor nad zabranjenim sadržajem, saopšteno je iz suda. Pinterest je proglašen krivim za neizvršavanje obaveza praćenja sadržaja na mreži i nesprovođenje mera za ograničavanje pristupa zabranjenim informacijama. Za ove prekršaje, Pinterest je kažnjen sa 3,5 miliona rubalja.

Protiv TikToka je pokrenut postupak po istoj odredbi, ali zbog ponovljenog prekršaja, zbog čega je kompanija kažnjena sa sedam miliona rubalja. Ove kazne predstavljaju odgovor ruskih vlasti na odbijanje kompanija da sprovedu kontrolu nad određenim tipovima sadržaja na svojim platformama. Ukupna suma kazni iznosi 10,5 miliona rubalja (105.000 evra), a odluka je doneta u aprilu 2026. godine.

Pročitaj još

Domaće

Goldman Sachs podigao prognozu cene nafte brent na 90 dolara za četvrti kvartal 2026

Proizvodni gubici na Bliskom istoku dostižu 14,5 miliona barela dnevno, globalna potrošnja niža za 1,7 miliona barela

Published

on

By

Proizvodni gubici na Bliskom istoku dostižu 14,5 miliona barela dnevno, globalna potrošnja niža za 1,7 miliona barela

Američka bankarska grupa Goldman Sachs revidirala je naviše svoju prognozu cene nafte brent, očekujući da će u četvrtom kvartalu 2026. godine prosečna cena iznositi oko 90 dolara po barelu, dok bi teksaška sirova nafta WTI trebalo da se kreće oko 83 dolara po barelu. Revizija prognoze usledila je zbog dugotrajnog poremećaja u snabdevanju i visokih cena energenata, kako je saopšteno u najnovijoj analizi.

Prethodne prognoze iz decembra 2025. predviđale su da će cena nafte brent biti 56 dolara po barelu sredinom ove godine, a oko 80 dolara dugoročnije. U februaru je usled nižih zaliha u OECD zemljama prognoza privremeno podignuta na 650 dolara, dok su naredni meseci, zbog zatvaranja Ormuza i proizvodnih gubitaka na Bliskom istoku, doneli nove kalkulacije.

Početkom marta prognoza je iznosila 85 dolara, dok su u aprilu istaknuti različiti scenariji: optimistični (uz primirje između SAD i Irana) predviđao je 90 dolara, a pesimistični (uz zatvaranje Ormuza) čak 120 dolara. Sada je procena stabilizovana na 90 dolara za poslednji kvartal 2026. godine.

Goldman Sachs navodi da je zbog zastoja u pregovorima između SAD i Irana i smanjene dostupnosti nafte sa Bliskog istoka izgubljena proizvodnja dostigla oko 14,5 miliona barela dnevno, što predstavlja istorijski visok nivo poremećaja. Banka procenjuje da će globalna potrošnja biti niža za oko 1,7 miliona barela dnevno u aktuelnom kvartalu, dok se u 2026. godini očekuje dodatni pad potrošnje od 100.000 barela dnevno u poređenju sa prethodnom godinom.

“Zalihe nafte se troše prebrzo i to ne može dugo da traje. Ako problemi u snabdevanju potraju, potrošnja energenata će morati dodatno da padne, uz više cene na tržištu”, navodi se u analizi Goldman Sachsa. Analitičari holandske banke ING upozoravaju da bi za pokrivanje manjka ponude bila potrebna znatno viša cena nafte kako bi se snizila tražnja.

Prema ekonomskoj analizi, normalizacija tržišta nafte nije na vidiku, a dalji razvoj zavisiće od političkih i bezbednosnih odluka na Bliskom istoku, posebno u vezi sa Ormuzskim moreuzom i odnosima SAD i Irana.

Pročitaj još

U Trendu