Connect with us

Svet

Bezbednosne mere u hotelu u Vašingtonu nakon pucnjave kod Belih kuća

Bivši agent Tajne službe opisao kompleksan bezbednosni sistem hotela, događaj iz 1981. ostavio trajne posledice

Published

on

pexels-photo-3307072-2

Bivši agent Tajne službe opisao kompleksan bezbednosni sistem hotela, događaj iz 1981. ostavio trajne posledice

Događaj od 30. marta 1981. godine, kada je Džon Hinkli Mlađi otvorio vatru na tadašnjeg predsednika SAD Ronalda Regana ispred hotela u Vašingtonu, značajno je uticao na bezbednosne procedure američke Tajne službe. U incidentu su ranjeni predsednik, agent Tajne službe Tim Makarti, policajac Tomas Delahanty i sekretar za štampu Bele kuće Džejms Brejdi. Ovaj događaj ostao je upamćen među bivšim i sadašnjim bezbednosnim službenicima, a hotel se unutar agencije često naziva ‘Hinkli Hilton’.

Prema rečima bivšeg agenta Tajne službe, objekat nije posmatran samo kao mesto za događaje, već kao sistem sa jasno definisanim bezbednosnim elementima. To uključuje kontrolisane ulaze i izlaze, takozvane ‘čiste’ i ‘prljave’ zone definisane prema nivou bezbednosti, postavljanje magnetnih detektora i određivanje ruta za kretanje visokih zvanica i službenih pratnji. Posebna pažnja posvećuje se stepeništima, utovarnim dokovima i rutama motornih kolona, a svaka zona ima određene bezbednosne protokole i zadate pozicije za osoblje.

Nakon pokušaja atentata 1981. godine, mere bezbednosti su dodatno pooštrene, a objekat je postao primer za unapređenje procedure zaštite visokih državnih funkcionera u SAD. Ove promene uključuju jače kontrole pristupa, jasnu podelu zona prema stepenu provere, kao i zakonski definisane granice između sigurnih i nesigurnih prostora. Tajna služba redovno sprovodi detaljne provere i simulacije potencijalnih pretnji u ovakvim objektima.

Hotel u Vašingtonu ostaje mesto od posebnog značaja za američke bezbednosne službe, naročito tokom velikih javnih skupova kao što su godišnje večere dopisnika Bele kuće. Iskustva iz prošlosti oblikovala su današnje standarde, a agenti i danas prepoznaju važnost preciznog planiranja i stalnog unapređenja bezbednosnog sistema.

Incident iz 1981. godine često se navodi kao ključan trenutak u razvoju bezbednosnih politika za zaštitu državnog vrha u SAD. Pravila i procedure koje su tada uvedene i dalje su osnova za planiranje i sprovođenje bezbednosnih zadataka tokom javnih događaja visokog rizika.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Osumnjičeni za napad na predsednika SAD izveden pred federalni sud u Vašingtonu

Federalno tužilaštvo vodi istragu, optuženi Kol Tomas Alen suočen sa tri tačke optužnice

Published

on

By

Federalno tužilaštvo vodi istragu, optuženi Kol Tomas Alen suočen sa tri tačke optužnice

Kol Tomas Alen (31), osumnjičen za pucnjavu tokom večere dopisnika Bele kuće, izveden je danas pred federalni sud u Vašingtonu, gde mu je formalno pročitana optužnica. Prema navodima tužilaštva, Alen se tereti za pokušaj atentata na predsednika Sjedinjenih Država, upotrebu vatrenog oružja tokom nasilnog krivičnog dela i transport vatrenog oružja u međudržavnoj trgovini sa namerom izvršenja krivičnog dela.

Savezna tužiteljka Džoslin Balantajn izjavila je da je Alen prešao više državnih granica s ciljem da izvrši napad na predsednika SAD. Prilikom hapšenja kod njega su pronađeni pumpna sačmara kalibra 12, tri noža i dodatno oružje.

Ročište za određivanje pritvora zakazano je za četvrtak u 11:00 po istočnom vremenu, dok je preliminarno ročište predviđeno za 11. maj u 13:30 po istočnom vremenu. Tokom današnjeg ročišta Alen se nije izjasnio o optužbama, čime je procedura završena za ovaj deo procesa.

“Sud je prihvatio zahtev tužilaštva i zakazao naredna ročišta u skladu sa zakonskim procedurama”, saopšteno je iz federalnog tužilaštva. Istraga u vezi sa incidentom i motivima osumnjičenog je u toku.

Pročitaj još

Svet

Arheolozi u Pompeji koriste veštačku inteligenciju za rekonstrukciju lica žrtve erupcije

Stručnjaci saopštili da je prvi put primenjena digitalna tehnologija na ostacima pronađenim u blizini Porta Stabia, pružajući nove uvide u događaje iz 79. godine

Published

on

By

Stručnjaci saopštili da je prvi put primenjena digitalna tehnologija na ostacima pronađenim u blizini Porta Stabia, pružajući nove uvide u događaje iz 79. godine

Arheolozi sa lokaliteta Pompeja u Italiji predstavili su digitalnu rekonstrukciju lica žrtve erupcije vulkana Vezuv iz 79. godine nove ere, koristeći veštačku inteligenciju u saradnji sa Univerzitetom u Padovi. Prema saopštenju Pompejskog arheološkog parka, ovo je prvi put da je ovakva tehnologija primenjena na ljudskim ostacima pronađenim u ovom regionu.

Rekonstrukcija se odnosi na starijeg muškarca, jednog od dvoje ljudi otkrivenih tokom arheoloških radova u blizini nekropole Porta Stabia, neposredno izvan zidina antičkog grada. Stručnjaci navode da su žrtve stradale pokušavajući da pobegnu prema obali, dok je muškarac preminuo usled pada vulkanskog materijala tokom ranije faze erupcije.

Digitalna analiza zasnovana je na arheološkim podacima prikupljenim tokom iskopavanja na pomenutoj lokaciji. Ova metoda omogućila je naučnicima da preciznije predstave fizički izgled žrtve, što prema navodima tima doprinosi razumevanju svakodnevnog života i posledica prirodne katastrofe koja je zadesila Pompeju.

Tokom iskopavanja, istraživači su pronašli kod žrtve terakotnu posudu za mlevenje, za koju pretpostavljaju da je korišćena kao improvizovana zaštita od padajućih kamenčića (lapili) izazvanih erupcijom. Pronađeni su i uljana lampa, mali gvozdeni prsten i deset bronzanih novčića, što ukazuje na pokušaj žrtve da sa sobom ponese lične predmete u trenutku bekstva.

Prema antičkim izvorima, uključujući i zapise rimskog pisca Plinija Mlađeg, stanovnici Pompeje su u toku katastrofe često koristili razne predmete kako bi se zaštitili od pepela i kamenja koje je zatrpalo grad. Arheolozi ističu da su brojni ostaci pronađeni u blizini gradskih kapija, što ukazuje na pokušaje evakuacije tokom erupcije.

Pompeja, koja se danas nalazi na listi svetske baštine UNESKO, bila je zatrpana slojevima vulkanskog pepela i kamenčića, što je omogućilo očuvanje grada i njegovih stanovnika tokom skoro dve hiljade godina. Ova najnovija primena digitalne tehnologije, prema saopštenju arheološkog tima, doprinosi boljem razumevanju posledica vulkanske aktivnosti i života u antičkom Rimu.

Pročitaj još

Svet

Generalni sekretar UN upozorio na rizik globalne krize hrane zbog poremećaja u Ormuskom moreuzu

Antonio Gutereš apelovao na otvaranje moreuza, navodeći da je više od 20.000 pomoraca nasukano, a isporuke hrane ugrožene

Published

on

By

Antonio Gutereš apelovao na otvaranje moreuza, navodeći da je više od 20.000 pomoraca nasukano, a isporuke hrane ugrožene

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je na mogućnost izbijanja globalne krize hrane zbog dugotrajnih poremećaja u Ormuskom moreuzu, tokom obraćanja Savetu bezbednosti UN. Istakao je da je bezbedan i nesmetan prolaz trgovačkih brodova kroz ovaj strateški morski prolaz, gde su Sjedinjene Američke Države i Iran u sukobu, ekonomski i humanitarni imperativ.

Gutereš je naglasio da je ekonomski šok usled ovih poremećaja bio trenutan i da posledice trpe svi, što dovodi do praznih zaliha hrane, praznih polica i praznih tanjira širom sveta. Prema njegovim rečima, humanitarne posledice su sve veće, jer kašnjenja i rastući troškovi usporavaju isporuke koje su od presudnog značaja za ljude koji ne mogu da čekaju.

On je dodao da bi nastavak poremećaja mogao da pokrene globalnu krizu hrane i gurne milione ljudi u glad i siromaštvo, posebno u manje razvijenim zemljama. Gutereš je istakao da je više od 20.000 pomoraca ostalo nasukano na moru zbog faktičkog zatvaranja moreuza, dok je više od 2.000 brodova izloženo riziku.

“Apelujem na strane u sukobu: otvorite moreuz, dozvolite brodovima da prođu, bez naknade”, izjavio je Antonio Gutereš pred Savetom bezbednosti UN.

Pročitaj još

U Trendu