Connect with us

Svet

Bezbednosne mere u hotelu u Vašingtonu nakon pucnjave kod Belih kuća

Bivši agent Tajne službe opisao kompleksan bezbednosni sistem hotela, događaj iz 1981. ostavio trajne posledice

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Pierre blaché

Bivši agent Tajne službe opisao kompleksan bezbednosni sistem hotela, događaj iz 1981. ostavio trajne posledice

Događaj od 30. marta 1981. godine, kada je Džon Hinkli Mlađi otvorio vatru na tadašnjeg predsednika SAD Ronalda Regana ispred hotela u Vašingtonu, značajno je uticao na bezbednosne procedure američke Tajne službe. U incidentu su ranjeni predsednik, agent Tajne službe Tim Makarti, policajac Tomas Delahanty i sekretar za štampu Bele kuće Džejms Brejdi. Ovaj događaj ostao je upamćen među bivšim i sadašnjim bezbednosnim službenicima, a hotel se unutar agencije često naziva ‘Hinkli Hilton’.

Prema rečima bivšeg agenta Tajne službe, objekat nije posmatran samo kao mesto za događaje, već kao sistem sa jasno definisanim bezbednosnim elementima. To uključuje kontrolisane ulaze i izlaze, takozvane ‘čiste’ i ‘prljave’ zone definisane prema nivou bezbednosti, postavljanje magnetnih detektora i određivanje ruta za kretanje visokih zvanica i službenih pratnji. Posebna pažnja posvećuje se stepeništima, utovarnim dokovima i rutama motornih kolona, a svaka zona ima određene bezbednosne protokole i zadate pozicije za osoblje.

Nakon pokušaja atentata 1981. godine, mere bezbednosti su dodatno pooštrene, a objekat je postao primer za unapređenje procedure zaštite visokih državnih funkcionera u SAD. Ove promene uključuju jače kontrole pristupa, jasnu podelu zona prema stepenu provere, kao i zakonski definisane granice između sigurnih i nesigurnih prostora. Tajna služba redovno sprovodi detaljne provere i simulacije potencijalnih pretnji u ovakvim objektima.

Hotel u Vašingtonu ostaje mesto od posebnog značaja za američke bezbednosne službe, naročito tokom velikih javnih skupova kao što su godišnje večere dopisnika Bele kuće. Iskustva iz prošlosti oblikovala su današnje standarde, a agenti i danas prepoznaju važnost preciznog planiranja i stalnog unapređenja bezbednosnog sistema.

Incident iz 1981. godine često se navodi kao ključan trenutak u razvoju bezbednosnih politika za zaštitu državnog vrha u SAD. Pravila i procedure koje su tada uvedene i dalje su osnova za planiranje i sprovođenje bezbednosnih zadataka tokom javnih događaja visokog rizika.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Politico Europe odbio objavu autorskog teksta Sergeja Lavrova o Ukrajini

Redakcija u Briselu povukla tekst šefa ruske diplomatije zbog procene o pokušaju plasiranja dezinformacija

Published

on

By

Redakcija u Briselu povukla tekst šefa ruske diplomatije zbog procene o pokušaju plasiranja dezinformacija

Redakcija Politico Europe u Briselu donela je odluku da u poslednjem trenutku povuče autorski tekst Sergeja Lavrova, šefa ruske diplomatije, pod naslovom ‘Ukrajina, Evropa i globalna bezbednost’, potvrđeno je iz stručnih izvora za analizu stranog mešanja i manipulacije informacijama. Odluka je doneta nakon procene da tekst predstavlja deo hibridne operacije uticaja i pokušaj plasiranja strateških dezinformacija evropskoj javnosti.

Prema analizama, Lavrovljev tekst se oslanja na poznate narative o ‘decenijskoj obmani’ Zapada i širenju NATO-a, pri čemu se, kako se navodi, agresor prikazuje kao žrtva u cilju opravdavanja postupaka Rusije. U tekstu se iznosi i tvrdnja da je Zapad inscenirao promenu vlasti u Kijevu, dok su Minski sporazumi predstavljeni kao sredstvo za naoružavanje Ukrajine, što analitičari ocenjuju kao pokušaj zamene teza.

Stručnjaci ističu da ruska strana u javnom diskursu često ignoriše suverenu volju država Istočne Evrope koje su dobrovoljno tražile bezbednosne garancije od NATO-a, dok argumentacija o novoj evroazijskoj bezbednosnoj arhitekturi, prema analizi, prikriva nameru povratka na sistem sfera uticaja velikih sila.

Politički analitičari smatraju da odluka briselske redakcije ne predstavlja uskraćivanje slobode govora, već odbijanje da ugledni evropski mediji budu kanal za širenje manipulativnih narativa i kognitivnog ratovanja. ‘U pitanju je prepoznavanje i adekvatna reakcija na pokušaje plasiranja dezinformacija u evropski politički mejnstrim’, navode stručnjaci.

Pročitaj još

Svet

Kompanija iz Ohaja dobila ugovor za čišćenje bazena kod Linkolnovog memorijala

Savezne vlasti dodelile ugovor bez javnog nadmetanja, prema zvaničnim dokumentima, dok su u toku radovi na obnovi bazena

Published

on

By

Savezne vlasti dodelile ugovor bez javnog nadmetanja, prema zvaničnim dokumentima, dok su u toku radovi na obnovi bazena

Savezna vlada Sjedinjenih Američkih Država dodelila je ugovor u vrednosti od 1,7 miliona dolara za postavljanje novog sistema za prečišćavanje vode na bazenu ispred Linkolnovog memorijala u Vašingtonu, pokazuju zvanični podaci. Ugovor je dodeljen kompaniji iz Ohaja, čiji je vlasnik identifikovan u federalnim dokumentima kao “JJ Cafaro Investment Trust”. Prema navodima iz javno dostupnih izvora, predsednik i izvršni direktor ovog fonda je Džon J. Cafaro, koji je ranije donirao političkim kampanjama Donalda Trampa.

Kompanija Green Water Solutions, koja posluje i pod nazivom Greenwater Services, dobila je ugovor bez javnog nadmetanja za instalaciju sistema filtracije vode poznatog kao “Nano Bubble”. Ova tehnologija predviđena je za rešavanje problema sa algama i ljuštenjem farbe koji su prethodno zabeleženi na bazenu kod Linkolnovog memorijala. Upiti upućeni vlasniku i rukovodstvu kompanije nisu naišli na odgovor, a šira javnost je za dodeljivanje ugovora saznala nakon objave federalnih dokumenata.

Federalni izvori navode da je ugovor dodeljen direktno, bez postupka javnog nadmetanja, što je moguće u određenim slučajevima kada se proceni da postoji hitna potreba ili specifične tehničke zahteve. Zvaničnih komentara na ovu odluku, kao ni detalja o razlozima za izbor upravo ove kompanije, za sada nema. Projekat se sprovodi u trenutku kada se ulažu napori na unapređenju infrastrukture i rešavanju dugoročnih problema sa kvalitetom vode u ovom delu nacionalnog parka.

U zvaničnim izveštajima navodi se da je dodeljivanje ugovora deo šireg plana obnove i održavanja znamenitih lokacija u glavnom gradu SAD. Nadležne institucije nisu precizirale kada će radovi biti završeni, niti ima li dodatnih planova za buduće projekte na ovoj lokaciji. Prema dostupnim informacijama, sredstva za ovaj projekat obezbeđena su iz budžeta namenjenog nacionalnim parkovima i memorijalima.

Ova vest dolazi u trenutku kada su u javnosti prisutne diskusije o transparentnosti u postupku dodele javnih ugovora, naročito kada su u pitanju projekti vezani za državne simbole. Prethodno su pojedini ugovori na federalnom nivou takođe izazvali pažnju zbog načina na koji su dodeljivani, ali nadležni organi ističu da se svi postupci sprovode u skladu sa važećim zakonima i procedurama.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp predstavio avion Boing 747 koji je Katar poklonio Sjedinjenim Američkim Državama

Predsednik SAD najavio predstojeće posete Turskoj i Kini tokom godine, avion vredan 400 miliona dolara biće deo predsedničke flote

Published

on

By

Predsednik SAD najavio predstojeće posete Turskoj i Kini tokom godine, avion vredan 400 miliona dolara biće deo predsedničke flote

Američki predsednik Donald Tramp predstavio je danas u bazi Endruz u Merilendu avion Boing 747, koji je Sjedinjene Američke Države dobile na poklon od katarske kraljevske porodice. Ovaj avion biće pridodat predsedničkoj floti i trenutno prolazi kroz proces prepravke kako bi zadovoljio sve bezbednosne i funkcionalne standarde potrebne za predsedničke letove.

Tramp je tokom predstavljanja naglasio da je vrednost aviona procenjena na 400 miliona dolara i dodao da je poklon prihvaćen prošle godine kao “veliki gest” Katara. “Mnogo putujemo. Ići ćemo u Tursku. U nekom trenutku tokom godine vratićemo se u Kinu. Predsednik Si dolazi ovde u septembru, ali vraćamo se na veliku konferenciju koja je u Kini”, izjavio je Tramp.

Prema zvaničnim informacijama, Boing 747 će privremeno biti korišćen kao “Leteća tvrđava broj jedan” (Air Force One), odnosno kao predsednički avion. Planirano je da se avion koristi dok traje proces modernizacije i dok se ne završi njegova potpuna integracija u predsedničku flotu.

Zvaničnici navode da je poklon Katara deo šire saradnje i prijateljskih odnosa između dve države. Očekuje se da će Tramp realizovati najavljene diplomatske aktivnosti, uključujući posete Turskoj i Kini, do kraja godine.

Pročitaj još

U Trendu