Connect with us

Domaće

BDP Srbije porastao 3,6 odsto, industrijska proizvodnja beleži rast od 0,6 odsto

Izvoz raste brže od uvoza, pokrivenost robnog uvoza izvozom dostigla 83,1 odsto u prvih pet meseci 2026.

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / tasukaran

Izvoz raste brže od uvoza, pokrivenost robnog uvoza izvozom dostigla 83,1 odsto u prvih pet meseci 2026.

Bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u periodu januar–maj 2026. godine povećan je za 3,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, navodi se u publikaciji Makroekonomske analize i trendovi (MAT) koju izdaju Privredna komora Srbije i Ekonomski institut. Istovremeno, industrijska proizvodnja porasla je za 0,6 odsto, dok je prerađivačka industrija ostvarila rast od 1,6 procenata.

U istom periodu, izvoz Srbije zabeležio je brži rast u odnosu na uvoz, pri čemu je pokrivenost robnog uvoza izvozom dostigla 83,1 odsto, što je značajno više nego prošle godine kada je iznosila 77,9 odsto. Promet u trgovini na malo svrstava Srbiju među najbrže rastuće zemlje Evrope, dok je rast zarada nadmašio troškove života – prosečna neto zarada u martu bila je za 10,9 odsto viša od prosečne potrošačke korpe, a čak 115,1 odsto iznad minimalne potrošačke korpe.

Prema MAT-u, solidni makroekonomski pokazatelji prikrivaju velike razlike između sektora. Najveći negativan doprinos dolazi iz građevinarstva, koje je smanjilo ukupni rast za 0,55 procentnih poena. U industrijskoj proizvodnji, prerađivačka industrija zabeležila je rast od 1,6 odsto, dok je rudarstvo i elektroprivreda beležila pad od 0,5, odnosno 3,2 odsto. U maju je industrijska proizvodnja bila viša za 0,3 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine. Rast u rudarstvu iznosi 3,2 odsto, dok je sektor snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije zabeležio pad od 8,6 odsto.

Eksploatacija uglja u maju povećana je za 21,7 odsto, dok su eksploatacija ruda metala i sirove nafte i prirodnog gasa smanjene za 1,9 odsto. Ostalo rudarstvo palo je za 10,1 odsto. Elektroprivreda, koja čini skoro 15 odsto ukupne industrijske proizvodnje, beleži kontinuirani pad trenda već deset meseci, sa prosečnom mesečnom stopom pada od 0,8 odsto. Proizvodnja hidroenergije u ovoj godini je za 11,2 odsto ispod višegodišnjeg proseka.

Prerađivačka industrija ostvarila je iznenađujuće dobre rezultate. U martu je zabeležen međugodišnji rast od 8,4 odsto, u aprilu 5,3 odsto, dok je u maju rast usporio na 1,4 procenta. U maju je povećanje proizvodnje zabeleženo u 13 od 24 oblasti prerađivačke industrije, koje čine 62 odsto sektora. Posebno je značajan rast proizvodnje koksa i derivata nafte.

Inflacija se i dalje kreće u granicama cilja Narodne banke Srbije, a privremeno odstupanje iznad gornje granice ciljanog koridora očekuje se krajem godine. Srbija i dalje ima nižu inflaciju od većine evropskih zemalja – u maju je veća međugodišnja inflacija zabeležena u devet od 27 članica Evropske unije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Pivac holding nudi 130 evra po akciji za preuzimanje Kraša, malim akcionarima 24,6 miliona evra

Ponuda se odnosi na 188.915 deonica, što čini 12,61% kapitala, a uprava Kraša cenu smatra primerenom

Published

on

By

Ponuda se odnosi na 188.915 deonica, što čini 12,61% kapitala, a uprava Kraša cenu smatra primerenom

Kompanija Pivac Holding, u saradnji sa Kappa Star Limited, objavila je ponudu za preuzimanje hrvatskog konditora Kraš po ceni od 130 evra po akciji, saopšteno je 8. jula 2026. godine. Ponuda, koju je uprava Kraša ocenila kao primerenu, odnosi se na preostalih 188.915 deonica, odnosno 12,61% osnovnog kapitala kompanije, za šta bi manjinskim akcionarima trebalo biti isplaćeno ukupno oko 24,6 miliona evra.

Prema podacima uprave, Pivac Holding već drži 826.426 deonica Kraša (55,15%), dok Kappa Star Limited poseduje još 483.280 deonica (32,25%), pa zajedno upravljaju sa 87,39% svih akcija. Zbog sopstvenih deonica koje Kraš ima u svom vlasništvu, njihov zajednički procenat glasačkih prava iznosi 93,25%. Ukoliko bi dosegli prag od 95% deonica, mogli bi da pokrenu prinudnu prodaju preostalih akcija, dok je na Beogradskoj berzi taj prag 90% kapitala.

Uprava Kraša navodi da ponuđena cena od 130 evra po akciji odražava trenutne makroekonomske okolnosti, poslovna kretanja kompanije i položaj na tržištu konditorskih proizvoda. “S obzirom na poslovna kretanja Društva, položaj na domaćem i regionalnom tržištu konditorskih proizvoda, ali uzevši u obzir i trenutne makroekonomske okolnosti i političko-privredne okolnosti u svetu, uprava Društva smatra cenu od 130 evra po akciji primerenom”, navodi se u mišljenju uprave.

Uprava je naglasila da se ovo mišljenje ne može tumačiti kao investicioni savet akcionarima, već ih upućuje da detaljno prouče javno objavljene izveštaje pre donošenja odluke. Takođe, istaknuto je da planovi ponudioca ne predviđaju značajnije promene u politici zapošljavanja niti uticaj na radnopravni status zaposlenih.

U dokumentu se navodi da Pivac Holding i Kappa Star Limited planiraju nastavak razvoja Kraša kao stabilnog i konkurentnog privrednog subjekta, bez oslanjanja na kratkoročne finansijske efekte. Spominje se i mogućnost preseljenja proizvodnje u Zaprešić, nakon što je Kraš tokom 2026. godine kupio nekretnine na toj lokaciji.

Pročitaj još

Domaće

Američke kompanije beleže rast od 67 odsto zahteva za odsustvo zbog mentalnog zdravlja

Velike firme prijavile čak 74 odsto više zahteva, a gubici dostižu desetine milijardi dolara godišnje

Published

on

By

Velike firme prijavile čak 74 odsto više zahteva, a gubici dostižu desetine milijardi dolara godišnje

Američke kompanije suočavaju se sa značajnim porastom odsustava zaposlenih zbog mentalnog zdravlja, pri čemu je prema istraživanju advokatske firme Litler Mendelson u poslednjih godinu dana čak 67% poslodavaca registrovalo povećan broj zahteva za bolovanje ili prilagođavanje radnih uslova. Kod velikih kompanija taj procenat iznosi 74%. Ovaj trend je naročito izražen nakon pandemije kovida 19, kada su brojni poslodavci proširili programe podrške, uključujući savetovanje, terapiju i fleksibilnije radne modele.

Zaposleni u SAD sada češće koriste prava iz Zakona o porodičnom i medicinskom odsustvu (FMLA), koji omogućava do 12 nedelja odsustva godišnje uz zaštitu radnog mesta, pod uslovom da postoji odgovarajuća medicinska dokumentacija. Iako je zakon iz 1993. prvobitno bio namenjen porodiljskom, nezi članova porodice i drugim zdravstvenim razlozima, sve više se koristi za probleme kao što su depresija i anksioznost.

Kompanije ukazuju na organizacione i finansijske posledice, među kojima su preraspodela posla, angažovanje privremenih radnika i neplanirani prekidi aktivnosti. Prema podacima instituta Galup, jedan izgubljeni radni dan zaposlenog sa punim radnim vremenom košta privredu oko 340 dolara, dok ukupni godišnji gubici dostižu desetine milijardi dolara zbog smanjene produktivnosti.

Iako postoji zabrinutost zbog mogućih zloupotreba bolovanja, stručnjaci smatraju da je glavni razlog porasta odsustava promena odnosa prema mentalnom zdravlju i veća spremnost zaposlenih da reaguju na prve simptome. Mnoge firme ulažu u preventivne programe, poput onlajn terapije i aplikacija za podršku, kako bi smanjile rizik od dugotrajnog odsustva zaposlenih.

Pročitaj još

Domaće

Alijanc smanjuje do 1.800 radnih mesta u segmentu putnog osiguranja

Kompanija zapošljava više od 22.000 ljudi, program dobrovoljnog odlaska ponuđen u pet evropskih zemalja

Published

on

By

Kompanija zapošljava više od 22.000 ljudi, program dobrovoljnog odlaska ponuđen u pet evropskih zemalja

Nemačka osiguravajuća kompanija Alijanc planira da ukine između 1.500 i 1.800 radnih mesta u okviru svoje jedinice za pomoć na putovanjima i putno osiguranje, Alijanc partners, dok istovremeno ubrzava primenu rešenja zasnovanih na veštačkoj inteligenciji. Ova odluka deo je šire transformacije poslovanja kompanije, a smanjenje broja zaposlenih biće sprovedeno kroz sporazumne raskide ugovora, prevremene penzije i druge dobrovoljne opcije.

Kako je izjavio Tomas Kuncman, izvršni direktor Alijanc partnersa, tokom događaja u Minhenu, pregovori sa predstavnicima zaposlenih već su vođeni u više evropskih zemalja. Programi dobrovoljnog odlaska ponuđeni su radnicima u Španiji, Francuskoj, Nemačkoj, Italiji i zemljama Beneluksa.

Alijanc partners trenutno zapošljava više od 22.000 ljudi širom sveta. Kompanija je prethodno upozorila da bi transformacija poslovanja uz pomoć veštačke inteligencije mogla da utiče na broj zaposlenih u narednom periodu.

“Ovo bi u nekom trenutku moglo da se dogodi svakome od nas”, rekao je Kuncman, naglašavajući da Alijanc nastoji da prema zaposlenima pogođenim ovim promenama postupa “pravedno i odgovorno”.

Primena AI tehnologija postaje ključan faktor u restrukturiranju velikih kompanija, a prema ekonomskim analizama, značajan deo radnih mesta u razvijenim ekonomijama mogao bi biti promenjen usled automatizacije i digitalizacije procesa.

Pročitaj još

U Trendu