Connect with us

Domaće

Austrijska biblioteka otkrila recept za pastu za zube star 1.700 godina

Papirus iz 4. veka nove ere sadrži precizan recept sa jednom drahmom soli, dve drahme nane i dvadeset zrna bibera

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Stevepb

Papirus iz 4. veka nove ere sadrži precizan recept sa jednom drahmom soli, dve drahme nane i dvadeset zrna bibera

Papirus iz 4. veka nove ere, pronađen i čuvan u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci u Beču, otkriven je kao najstariji sačuvani recept za pastu za zube, star 1.700 godina. Tek 2003. godine, tokom pripreme izložbe za međunarodni stomatološki kongres, kustosi biblioteke su identifikovali značaj ovog izbledelog dokumenta. Prevodom je potvrđeno da recept potiče više od 1.500 godina pre prve komercijalne paste za zube, predstavljene od strane kompanije Colgate 1873. godine.

Recept sa papirusnog zapisa navodi precizne mere: jedna drahma kamene soli, dve drahme nane, jedna drahma osušenog cveta irisa i dvadeset zrna bibera. Drahma je tada predstavljala standardnu meru u medicini i iznosila je između 3 i 4 grama. Ovaj zapis više liči na lekarski recept nego na narodno verovanje, što upućuje na razvijen nivo medicinskog znanja tog perioda.

Austrijski stomatolog dr Hajnc Nojman je 2003. godine napravio repliku ove drevne paste i testirao je. On je utvrdio da je mešavina blago abrazivna, može izazvati manja krvarenja desni, ali daje osećaj čistoće i svežine. Savremena naučna analiza pokazuje da osušeni koren irisa sadrži antibakterijska jedinjenja koja mogu delovati protiv mikroorganizama odgovornih za bolesti desni.

Recept potiče iz tradicije antičke Grčke, čija su medicinska dostignuća i dela poput onih Pedanija Dioskorida imala uticaj na medicinu više od hiljadu godina. U to vreme, pasta se nije nanosila četkicom već presavijenim komadom lana ili omekšanom grančicom, što ukazuje da su alati bili jednostavni, ali je namena ostala slična današnjoj.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Yettel i Yettel Bank ukidaju naknade za milion i po korisnika, građanima ostaje 250 miliona evra

Ukidanjem troškova održavanja računa moguće uštede više od 90 miliona evra godišnje za građane Srbije

Published

on

By

Ukidanjem troškova održavanja računa moguće uštede više od 90 miliona evra godišnje za građane Srbije

Kompanija Yettel i Yettel Bank omogućile su besplatno svakodnevno bankarstvo za milion i po građana Srbije, saopšteno je 4. juna 2026. godine. Ova ponuda omogućava Yettel postpejd korisnicima otvaranje i korišćenje Bank MAX tekućeg računa bez troškova održavanja i dodatnih naknada, što građanima u Srbiji godišnje donosi uštedu od više od 250 miliona evra.

Za sve Yettel postpejd korisnike, održavanje tekućeg računa u Yettel Bank sada je besplatno, kao i svakodnevne bankarske transakcije poput plaćanja u zemlji, podizanja gotovine na bilo kom bankomatu u Srbiji, prenosa novca i plaćanja računa. Procene pokazuju da bi samo ukidanjem mesečnih troškova održavanja računa građani Srbije mogli da uštede više od 90 miliona evra godišnje.

Generalni direktor kompanije Yettel, Majk Mišel, izjavio je: „Godinama menjamo način na koji ljudi koriste digitalne usluge. Sada pravimo još jedan veliki korak napred – omogućavamo besplatno bankarstvo za milion i po ljudi u Srbiji. Čvrsto verujemo u sinergiju i ekosistem koji gradimo između Yettela i Yettel Banke.“

Predsednik Izvršnog odbora Yettel Bank, Aleksandar Bogdanović, dodao je: „Kada razmišljate kao pojedinac bankarske naknade možda ne deluju mnogo, ali kada ih saberete na nivou cele zemlje, govorimo o stotinama miliona evra koje građani daju bankama. Mi mislimo da to nije fer, da taj novac treba da ostane ljudima – da se potroši na dečije ekskurzije, odlazak kod frizera ili vikend putovanje. Zato smo odlučili da za milion i po ljudi u Srbiji svakodnevno bankarstvo učinimo besplatnim i direktno utičemo na poboljšanje njihovog života.“

Procene ukazuju da ukupni iznos novca koji građani mogu da sačuvaju kada se uračunaju sve bankarske naknade, uključujući podizanje gotovine na drugim bankomatima, dodatne troškove plaćanja ili korišćenja kartice u inostranstvu, iznosi više od 250 miliona evra godišnje. Ovo je iznos koji bi, umesto da bude potrošen na bankarske naknade, mogao da ostane u kućnom budžetu i doprinese domaćoj ekonomiji.

Besplatno bankarstvo je dostupno svim Yettel postpejd korisnicima koji ispunjavaju kriterijume u maju 2026. godine, a procena sačuvanog godišnjeg iznosa izvedena je na osnovu visine prosečne mesečne naknade za održavanje tekućeg računa, pomnožene sa 12 meseci i brojem korisnika.

Pročitaj još

Domaće

Srbija poziva američke kompanije za učešće u investiciji od 2,63 milijarde evra u RHE Đerdap 3

Projekat kapaciteta 2.400 MW planiran za završetak do 2038. godine na Dunavu, otvoren javni poziv do 25. juna

Published

on

By

Projekat kapaciteta 2.400 MW planiran za završetak do 2038. godine na Dunavu, otvoren javni poziv do 25. juna

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji objavila je javni poziv za iskazivanje interesa za učešće u izgradnji reverzibilne hidroelektrane (RHE) Đerdap 3, čime je pokrenuta selekcija globalnih inženjerskih i finansijskih kompanija za ovaj strateški energetski projekat. Zainteresovane kompanije mogu do 25. juna dostaviti svoja pisma o namerama Ministarstvu rudarstva i energetike, a izabrani partneri će učestvovati u izradi tehničke dokumentacije, obezbeđivanju finansiranja i izgradnji postrojenja.

RHE Đerdap 3 planirana je kao hibridno pumpno-akumulaciono postrojenje na 1007. kilometru Dunava, na teritoriji opštine Golubac. Predviđa se korišćenje viškova električne energije za pumpanje vode u rezervoare „Pesača“ i „Brodica“, dok bi u periodima vršnog opterećenja voda bila puštana kroz elektranu nazad u reku radi proizvodnje struje. Projektovani kapacitet iznosi 2.400 MW, sa mogućnošću dodatnih 400 MW iz obnovljivih izvora, a procenjena vrednost investicije iznosi 2,63 milijarde evra. Planirani rok za završetak izgradnje je 2038. godina.

Pripreme za uključivanje američkih kompanija traju od 2021. godine, a ključni koraci su načinjeni 2022, kada je kompanija Bechtel započela izradu tehničkih studija. U Vašingtonu je 2024. potpisan međudržavni energetski sporazum, koji je stupio na snagu u martu 2025. godine i omogućio pokretanje zvaničnog poziva za američke kompanije.

Iako je projekat označen kao prioritetan, suočava se sa izazovima zbog zahteva rumunske strane da se ne ugrozi rad zajedničkih elektrana Đerdap 1 i Đerdap 2. U toku su bilateralni razgovori i procene hidrološkog uticaja na Dunav. Takođe, ekološke organizacije upozoravaju na mogući negativan uticaj radova u Nacionalnom parku Đerdap na biodiverzitet.

Zbog kompleksnosti pregovora i visoke cene, Vlada Srbije je paralelno kao prioritet pokrenula izgradnju RHE Bistrica kapaciteta 680 MW, za koju je priprema dokumentacije pri kraju. Ipak, otvaranje međunarodnog javnog poziva preko Ambasade SAD potvrđuje da Srbija nastavlja sa realizacijom megaprojekta Đerdap 3.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije zadržava cenu narodnog hleba na 65 dinara, proizvodnja najmanje 30 odsto

Pekari moraju da proizvode najmanje 30 procenata hleba T-500, dok cena ostaje ograničena na 65 dinara po komadu

Published

on

By

Pekari moraju da proizvode najmanje 30 procenata hleba T-500, dok cena ostaje ograničena na 65 dinara po komadu

Vlada Srbije donela je Uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba od brašna T-500, kojom se cena ovog proizvoda zadržava na 65 dinara po komadu, kao što je određeno 1. februara 2026. godine. Prema uredbi, pekari su obavezni da hleb ovog tipa čini najmanje 30 procenata njihove ukupne dnevne proizvodnje hleba svih vrsta.

Hleb „sava“, poznat i kao „narodni hleb“, trenutno je jedini prehrambeni proizvod kojem je cena ograničena uredbom, nakon što je 2. jula 2025. godine ukinuto ograničenje cena za druge osnovne životne namirnice, uključujući brašno, šećer, suncokretovo ulje, UHT mleko, svinjski but i piletinu.

Na sednici Vlade usvojena je i odluka o listi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i proizvoda od naročitog značaja za snabdevanje tržišta. Lista precizira potrebu za podelom na kvarljive proizvode sa rokom trajanja do 30 dana, a obuhvata i kućnu hemiju, papirnu i kuhinjsku galanteriju, proizvode za ličnu higijenu i kozmetiku, kao i pelene. Takođe, na listi su i proizvodi važni za poljoprivrednu proizvodnju kao što su sredstva za ishranu i zaštitu bilja i oplemenjivači zemljišta.

Ovim merama Vlada Srbije nastoji da zaštiti životni standard stanovništva i osigura stabilnost snabdevanja osnovnim namirnicama na domaćem tržištu.

Pročitaj još

U Trendu