Connect with us

Svet

Američki istraživač uhapšen u Kini zbog sumnje na špijunažu i ugrožavanje bezbednosti

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova potvrdilo hapšenje, postupak u toku, porodica i kolege u kontaktu sa konzularnim predstavnicima

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Hitesh choudhary

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova potvrdilo hapšenje, postupak u toku, porodica i kolege u kontaktu sa konzularnim predstavnicima

Kineske vlasti potvrdile su da je američki državljanin, politički analitičar i osnivač instituta za istraživanje politike u Mjanmaru, priveden pod sumnjom na špijunažu i ugrožavanje nacionalne bezbednosti. Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova izjavio je da je protiv U Min Zina, izvršnog direktora Instituta za strategiju i politiku Mjanmara (ISP-M), pokrenut postupak prema odredbama kineskog zakona.

Prema navodima iz saopštenja, U Min Zin je podvrgnut „krivičnim obaveznim merama“ zbog sumnje da je učestvovao u aktivnostima koje se smatraju špijunskim i potencijalno opasnim po bezbednost Kine. Ministarstvo nije iznelo dodatne informacije o detaljima slučaja niti o tačnoj prirodi navodnih aktivnosti.

Institut ISP-M, prema javno dostupnim informacijama, bavi se analizom političke, resursne i bezbednosne situacije u Mjanmaru, posebno nakon vojnog puča 2021. godine, koji je doveo do izbijanja građanskog rata u toj zemlji. Deo istraživanja instituta odnosi se na uticaj Kine u pograničnom regionu između Kine i Mjanmara, gde kineske vlasti imaju sopstvene strateške interese. Nije precizirano da li je U Min Zin u trenutku hapšenja obavljao istraživački posao za institut.

Izvori bliski institutu navode, pod uslovom anonimnosti zbog osetljivosti situacije, da je U Min Zin uhapšen 3. juna na aerodromu u Kunmingu, u kineskoj provinciji Junan, koja se graniči sa Mjanmarom. Prema njihovim rečima, on je planirao da prisustvuje poslovnom sastanku.

Kineske vlasti su obavestile konzulat Sjedinjenih Američkih Država u Guangdžou o slučaju, što je u skladu sa međunarodnim konzularnim praksama. Porodica i kolege privedenog državljanina su u kontaktu sa konzularnim predstavnicima.

Istraživanja ISP-M često se bave pitanjima uticaja međunarodnih aktera u regionu i analizom konflikta u Mjanmaru, ali nije poznato da li su ove aktivnosti povezane sa razlozima hapšenja. Kineske vlasti nisu dale dodatne komentare, a američke diplomatske strukture za sada nisu javno reagovale na slučaj.

Situacija se odvija u kontekstu osetljivih odnosa između Kine, Mjanmara i Sjedinjenih Američkih Država, gde su pitanja bezbednosti i međunarodnog uticaja često predmet pažnje zvaničnika i analitičara. Dalji razvoj slučaja pratiće se kroz zvanična saopštenja i diplomatske kanale.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Švajcarski parlament raspravljao o pravima Srba na Kosovu i Metohiji

Veliki broj poslanika uključen u debatu nakon diplomatskih aktivnosti Srbije, razmatrano prisustvo švajcarske vojske u KFOR-u

Published

on

By

Veliki broj poslanika uključen u debatu nakon diplomatskih aktivnosti Srbije, razmatrano prisustvo švajcarske vojske u KFOR-u

U švajcarskom parlamentu 13.06.2024. održana je debata o pravima Srba na Kosovu i Metohiji i angažovanju švajcarske vojske u okviru KFOR-a. Prema dostupnim informacijama, u raspravi je učestvovao neuobičajeno veliki broj poslanika, što se povezuje sa intenzivnim diplomatskim aktivnostima ambasadora Srbije, koji je parlamentarcima dostavio podatke o navodnim kršenjima prava Srba od strane vlasti u Prištini.

Zvanično je istaknuto da Švajcarska planira značajno povećanje broja svojih vojnika u okviru mirovnih snaga na Kosovu i Metohiji, dok je jedino Švajcarska narodna partija iznela zahtev za povlačenje švajcarskih trupa sa Balkana. Tokom debate, poslanici su diskutovali o izveštajima i podacima koje je dostavila ambasada Srbije, a deo rasprave bio je posvećen i bezbednosnoj situaciji i zaštiti prava srpske zajednice na Kosovu i Metohiji.

Prema zvaničnoj izjavi, švajcarski parlament nastaviće da prati stanje prava manjina na Kosovu i Metohiji i u skladu sa tim prilagođavaće svoj angažman u okviru međunarodnih mirovnih misija.

“Zabrinuti smo za prava svih zajednica na Kosovu i Metohiji i ostaćemo posvećeni očuvanju stabilnosti i bezbednosti”, navedeno je u zvaničnom saopštenju jednog od poslanika tokom rasprave.

Dalje aktivnosti švajcarskog parlamenta očekuju se u skladu sa razvojem situacije na terenu i preporukama relevantnih institucija.

Pročitaj još

Svet

Oluja u Montrealu odnela zamak na naduvavanje, jedno dete poginulo, desetoro povređeno

Policija istražuje incident tokom crkvenog festivala, vetar podigao konstrukciju više od 12 metara

Published

on

By

Policija istražuje incident tokom crkvenog festivala, vetar podigao konstrukciju više od 12 metara

Jedno dete, devojčica stara tri godine, poginulo je, a desetoro dece je povređeno kada je jak vetar podigao zamak na naduvavanje tokom crkvenog festivala u parku Uelet u Montrealu, Kanada. Incident se dogodio pre dve nedelje tokom iznenadne oluje, saopštili su nadležni organi.

Prema izjavama svedoka, vetar je iznenada podigao konstrukciju na visinu od oko 12 metara, što je dovelo do povreda više dece koja su se igrala u trenutku incidenta. “Stajali smo u redu za bojenje lica kada je počela kiša, a zatim je dunuo vetar. Stolice i stolovi su leteli, ljudi su tražili sklonište, a onda sam video veliku kocku kako leti visoko”, naveo je jedan od prisutnih.

Zvaničnici su saopštili da je oluja pogodila područje brzinom od oko 80 km/h, što je dovelo do toga da predmeti koji nisu bili pričvršćeni budu odneti vetrom. Devojčica je preminula u bolnici od zadobijenih povreda, dok su ostala deca hospitalizovana, neka sa teškim povredama.

Porodica je objavila da će organi preminule devojčice biti donirani za spasavanje druge dece. Na mestu nesreće postavljen je spomenik sa cvećem, plišanim igračkama i balonima.

“Čekamo da se vrati”, izjavio je otac stradale devojčice. Nadležni organi nastavljaju istragu o uzrocima nesreće i eventualnoj odgovornosti za bezbednost konstrukcije tokom festivala.

Pročitaj još

Svet

Elon Mask prvi put premašio bilion dolara nakon izlaska SpaceX-a na berzu

Prema dostupnim podacima, vrednost akcija SpaceX-a postavljena na 135 dolara, čime je Maskovo bogatstvo procenjeno iznad bilion dolara

Published

on

By

Prema dostupnim podacima, vrednost akcija SpaceX-a postavljena na 135 dolara, čime je Maskovo bogatstvo procenjeno iznad bilion dolara

Elon Mask postao je prva osoba čije je bogatstvo, prema procenama, prešlo bilion dolara, nakon što je kompanija SpaceX zvanično objavila cenu svojih akcija na 135 dolara po deonici u najnovijoj inicijalnoj javnoj ponudi. Ova informacija potvrđena je u zvaničnoj dokumentaciji kompanije, dok je trgovanje akcijama najavljeno za petak, nakon otvaranja berze Nasdaq.

Pre izlaska na berzu, Maskova imovina procenjivana je na oko 813 milijardi dolara, značajno ispred drugoplasiranog na listi najbogatijih ljudi, osnivača Gugla Lerija Pejdža, čije se bogatstvo procenjuje na 288 milijardi dolara, navodi se u javno dostupnim procenama. S obzirom na novo definisanu vrednost akcija, Maskovo ukupno bogatstvo sada premašuje jedan bilion dolara. Ukoliko cena akcija SpaceX-a poraste iznad početnih 135 dolara, Maskova imovina može dodatno da poraste, dok bi pad vrednosti akcija mogao uticati na to da bogatstvo padne ispod te granice.

Izveštaji ukazuju da je Mask vlasnik oko 4,8 milijardi akcija SpaceX-a, što predstavlja oko 42 odsto udela u kompaniji, uz dodatnih 350 miliona opcija na deonice koje se mogu realizovati po ceni od 8,39 dolara po akciji, prema dokumentaciji o inicijalnoj ponudi. Očekuje se da će veći broj zaposlenih i ulagača u SpaceX takođe ostvariti značajnu dobit zahvaljujući izlasku kompanije na berzu. Prema navodima međunarodnih izvora, oko 4.400 zaposlenih u SpaceX-u moglo bi postati milioneri usled rasta vrednosti akcija, dok je Mask, kao najveći akcionar, najviše profitirao ovom transakcijom.

Rast Maskovog bogatstva izazvao je reakcije različitih ekonomskih i društvenih aktera. Predstavnici međunarodnih organizacija ukazuju da ovakvi ekonomski događaji predstavljaju novu fazu u globalnoj raspodeli bogatstva, dok je Maskovo bogatstvo upoređeno sa bruto domaćim proizvodom nekih od najvećih svetskih ekonomija. Prema podacima Svetske banke, samo 19 država ima BDP iznad bilion dolara.

Izlazak SpaceX-a na berzu predstavlja značajnu prekretnicu za tehnološku i svemirsku industriju, dok se pažnja javnosti usmerava na potencijalni uticaj ovakvih finansijskih promena na globalnom nivou. Trgovanje akcijama SpaceX-a pod skraćenicom “SPCX” počinje predviđenog datuma, a dalji razvoj situacije zavisiće od kretanja na berzi i interesovanja investitora.

Pročitaj još

U Trendu