Connect with us

Srbija

Luka Prahovo dobija 45,5 miliona evra: Ministarka Sofronijević najavila i novu obilaznicu kod Negotina

Radovi na rekonstrukciji Luke Prahovo napreduju, a najavljena je i izgradnja obilaznice oko Negotina radi unapređenja saobraćaja.

Objavljeno pre

,

Luka Prahovo dobija 45,5 miliona evra: Ministarka Sofronijević najavila i novu obilaznicu kod Negotina Foto Izvor: Ministarstvo građevinarstva

Radovi na rekonstrukciji Luke Prahovo napreduju, a najavljena je i izgradnja obilaznice oko Negotina radi unapređenja saobraćaja.

Rekonstrukcija i proširenje Luke Prahovo u istočnoj Srbiji dobila je dodatni zamah, pošto je država za ovaj projekat izdvojila čak 45,5 miliona evra, prema zvaničnoj izjavi. Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević obišla je radove i istakla značaj ove investicije za razvoj rečnog saobraćaja i privrede regiona. U pratnji predsednika opštine Negotin Vladimira Veličkovića, Sofronijevićeva je tokom obilaska naglasila da će nakon završetka projekta Luka Prahovo postati jedna od najmodernijih na Dunavu.

Napredak radova i značaj Luke Prahovo

Radovi na Luci Prahovo obuhvataju izgradnju osmog veza sa vertikalnim zidom, što će omogućiti pristajanje brodova i pri niskim vodostajima, uključujući i plovila duža od 100 metara. Zimski vez je praktično završen, dok se upravna zgrada nalazi u fazi izgradnje. Industrijski železnički kolosek biće osposobljen i povezan sa javnom železničkom infrastrukturom, čime će luka postati interoperabilna i bolje povezati istočnu Srbiju sa ostatkom transportnog sistema zemlje.

Pored toga, prema rečima ministarke Sofronijević, investicija u luku ima višestruki značaj za lokalni razvoj, ali i za pozicioniranje Srbije na međunarodnim transportnim koridorima. Na taj način, region dobija bolje uslove za privlačenje novih investicija i efikasniji izvoz.

Zeleni terminal i planovi za saobraćaj

Posebnu pažnju izaziva izgradnja zelenog terminala, što Sofronijevićeva ističe kao važan korak u zaštiti životne sredine. Prema njenim rečima, u ovom trenutku samo još jedan takav terminal postoji u Nemačkoj. Takav pristup doprinosi usklađivanju sa evropskim ekološkim standardima i čini Luku Prahovo pionirskom u regionu kada je reč o održivom transportu.

Ministarka je najavila i izgradnju obilaznice oko Negotina, što će omogućiti izmeštanje teretnog saobraćaja iz centra grada i poboljšati bezbednost svih učesnika u saobraćaju. Ovaj infrastrukturni projekat dodatno će rasteretiti lokalne puteve i doprineti kvalitetu života stanovnika opštine.

Zahvaljujući investiciji od 45,5 miliona evra, Luka Prahovo postaje ključna tačka za rečni saobraćaj u Srbiji. Očekuje se da će završetak ovih radova doprineti privrednom rastu regiona i unaprediti povezanost sa evropskim tržištima.

Na kraju, kako je istaknuto u zvaničnoj izjavi, nastavak ulaganja u rečnu i putnu infrastrukturu ostaje jedan od prioriteta Vlade Srbije, a izgradnja novog zelenog terminala i obilaznice oko Negotina predstavlja važan iskorak ka modernizaciji i održivom razvoju.

Pročitaj još

Srbija

Aranđelovdan u subotu: Da li je trpeza posna ili mrsna i šta obavezno ide na sto?

Aranđelovdan se 21. novembra slavi uz mrsnu trpezu, dok tradicionalna slavska jela i kolač zauzimaju centralno mesto na stolu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Aranđelovdan u subotu: Da li je trpeza posna ili mrsna i šta obavezno ide na sto? – Aranđelovdan posna ili mrsna trpeza

Aranđelovdan se 21. novembra slavi uz mrsnu trpezu, dok tradicionalna slavska jela i kolač zauzimaju centralno mesto na stolu.

Jedna od najčešćih krsnih slava u Srbiji, Aranđelovdan, ove godine biće obeležen u subotu, 21. novembra. Mnoge porodice već sada planiraju slavsku trpezu, a pitanje koje se svake godine ponavlja jeste: Aranđelovdan posna ili mrsna trpeza?

Za Aranđelovdan 2026. godine, trpeza će biti mrsna. Božićni post počinje tek 28. novembra, što znači da domaćini mogu da pripreme specijalitete sa mesom, poput pečenja, sarme, ruske salate i drugih tradicionalnih jela. Slavsko okupljanje tada ima posebnu toplinu, jer se za slavskim stolom okupljaju rodbina, prijatelji i kumovi, dok se pale slavske sveće i čuva tradicija.

Šta podrazumeva slavska trpeza za Aranđelovdan?

Pored glavnog jela, na stolu se, prema običaju, nalazi slavski kolač koji se posebno mesi za ovu priliku. Slavski kolač je simbol zajedništva i blagoslova za domaćinstvo. Osim kolača, nezaobilazno je i žito ili koljivo, koje ima važno mesto u slavskom obredu.

Međutim, mnogi domaćini često greše kada je u pitanju priprema žita za Aranđelovdan. Naime, među ljudima se uveliko prenosi verovanje da se žito ne sprema za ovu slavu, jer je Arhangel Mihailo “živi svetac”. Ipak, zvanična crkvena pravila ne nalažu izostavljanje žita.

Aranđelovdan posna ili mrsna trpeza: šta kaže tradicija?

Prema običaju i crkvenom kalendaru, Aranđelovdan posna ili mrsna trpeza zavisi od datuma kada se praznik slavi. Ove godine, praznik pada pre početka Božićnog posta, pa je trpeza mrsna. Zbog toga, domaćini mogu da pripreme svečani ručak sa mesom i drugim omiljenim slavskim jelima.

Takođe, važno je znati da bez obzira na to što se veruje da se za Aranđelovdan ne priprema žito, crkva i tradicija nalažu da se ono ipak sprema, kao za svaku drugu slavu. Žito simbolizuje život, vaskrsenje i večni spomen na pretke.

Kako se priprema slavski kolač i žito za Aranđelovdan?

Priprema slavskog kolača i žita je poseban deo slavskog obreda. Kolač se mesi sa posebnom pažnjom, ukrašava se i nosi u crkvu na osvećenje. Žito se kuva i ukrašava, a zatim služi gostima kao znak zahvalnosti i sećanja.

Na kraju, za Aranđelovdan je važno pridržavati se tradicije i običaja svoje porodice, ali i poštovati zvanična pravila koja nalaže crkva. Tako će slavska trpeza biti potpuna, a praznična atmosfera još lepša.

Pročitaj još

Srbija

Filmska potera u Indiji: Srpski biciklista ostao bez pasoša i novca, usledila akcija

Dragan Šibalić iz Kragujevca ispričao je kako je na putovanju kroz Indiju ostao bez pasoša i 300 evra i kako je pokušao da reši situaciju.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Filmska potera u Indiji: Srpski biciklista ostao bez pasoša i novca, usledila akcija

Dragan Šibalić iz Kragujevca ispričao je kako je na putovanju kroz Indiju ostao bez pasoša i 300 evra i kako je pokušao da reši situaciju.

Poznati srpski biciklista iz Kragujevca, Dragan Šibalić, doživeo je nezaboravnu avanturu tokom svog putovanja kroz Indiju. On je ovog proleća, dok je boravio u indijskom selu, ostao bez pasoša, bankovnih kartica i gotovo 300 evra. Prema njegovom opisu, sve se dogodilo iznenada, a događaj je podsećao na scenario akcionog filma.

Dok je Dragan Šibalić doručkovao poslednje orahe pod drvenim letnjikovcem, primetio je dvoje seljaka koji srpovima žanju pšenicu. Prizor je bio arhaičan, ali ubrzo su mu prišla još dvojica meštana, među kojima je bio i jedan dečak. Odmah su počeli da traže novac, tražeći pet dolara više puta i ne odustajući ni nakon ponovljenih odbijanja. Zbog toga je počeo da pakuje svoje stvari, ali nije slutio šta će se desiti.

Kako je došlo do nestanka pasoša i novca

Nakon što je završio doručak i spakovao opremu, Dragan Šibalić je otkrio da mu nedostaje torbica u kojoj su bili pasoš, bankovne kartice i 300 evra. Odmah je shvatio da je pokraden. U tom trenutku nije bilo jasno ko je odgovoran, ali je odlučio da ne čeka pomoć već da sam pokuša da reši situaciju. Na taj način, situacija je dobila novi obrt, jer je odlučio da pravdu uzme u svoje ruke.

Prema njegovoj priči, ono što je usledilo ličilo je na filmsku poteru. Policija je ubrzo bila obaveštena, a u akciju su se uključili i meštani na motorima. Potraga se nastavila kroz selo, a neočekivani junak, koji je zbog Dragana Šibalića ostavio sve svoje obaveze, pomogao je u potrazi.

Potraga kroz indijsko selo

Meštani su, prema njegovom opisu, pokazali solidarnost i spremnost da pomognu strancu. Iako je gubitak pasoša i novca u zemlji poput Indije ozbiljan problem za svakog putnika, Šibalić je istakao da ga je iznenadila reakcija lokalnog stanovništva. Policija je brzo reagovala, a akcija je uključila više ljudi nego što je očekivao.

Tokom potere kroz selo, događaji su se odvijali dinamično, ali detalje o tome da li su pronašli pasoš i novac Dragan Šibalić nije otkrio u prenosu na društvenim mrežama. Ipak, ova priča iz Indije pokazuje sa kakvim se izazovima mogu suočiti putnici i koliko je važno ostati priseban u nepredviđenim situacijama.

Na kraju, iskustvo koje je doživeo u Indiji pokazuje da ni najiskusniji putnici nisu imuni na rizike tokom avantura. Međutim, uz pomoć lokalne zajednice i policije, moguće je pronaći podršku čak i u najizazovnijim trenucima. Ovako neobična situacija još jednom potvrđuje koliko su putovanja nepredvidiva i kakve pouke mogu doneti svakom avanturisti.

Pročitaj još

Srbija

Svadba Zorice i Aleksandra u Vršcu: Gosti umesto poklona skupili milion dinara za bolesnu decu

Na venčanju u Vršcu mladenci su zamolili goste da novac doniraju NURDOR-u, pa je prikupljeno skoro milion dinara za mališane koji se leče od raka.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Svadba Zorice i Aleksandra u Vršcu: Gosti umesto poklona skupili milion dinara za bolesnu decu – svadba u Vršcu

Na venčanju u Vršcu mladenci su zamolili goste da novac doniraju NURDOR-u, pa je prikupljeno skoro milion dinara za mališane koji se leče od raka.

Jedna posebna svadba u Vršcu privukla je pažnju javnosti svojim humanitarnim karakterom. Tokom proslave venčanja, mladenci Zorica i Aleksandar Avramesku odlučili su da naprave nesvakidašnji gest i zamole goste da novac predviđen za poklone usmere na pomoć bolesnoj deci. Ova akcija rezultirala je time da je na svadbi prikupljeno gotovo milion dinara za decu koja se leče od raka, što je izazvalo pozitivne reakcije u celom društvu.

Prema zvaničnoj objavi sa Fejsbuk strane Nacionalnog udruženja roditelja dece obolele od raka (NURDOR), mladenci su svojim gostima unapred najavili ovu nameru. Umesto uobičajenih poklona i koverti, zatražili su da celokupan iznos koji bi gosti namenili njima bude doniran direktno NURDOR-u. Na taj način, venčanje je postalo prilika da zajednički doprinesu borbi protiv teške bolesti sa kojom se mališani suočavaju.

Kako je protekla humanitarna svadba u Vršcu

Tokom prošlog vikenda, svadba Zorice i Aleksandra Avramesku održana je u Vršcu i ostala upamćena kao pravi primer nesebičnosti i saosećanja. Gosti su, umesto tradicionalnog darivanja mladenaca, dobili NURDOR narukvice, dok je na torti bio ispisan naziv udruženja. Ovaj detalj dodatno je istakao simboliku događaja i podstakao okupljene na zajedništvo u pomaganju drugima.

Osim toga, organizatori su istakli koliko je važno podizanje svesti o potrebama dece koja se leče od raka. Prema njihovim rečima, ovakvi gestovi doprinose širenju solidarnosti u društvu i pokazuju da humanost ima svoje mesto i u najradosnijim životnim trenucima. Na kraju, sakupljeni iznos od skoro milion dinara biće usmeren na podršku mališanima i njihovim porodicama kroz različite programe pomoći koje NURDOR sprovodi.

Reakcije javnosti i značaj ovakvih akcija

Vest o svadbi na kojoj su gosti skupili milion dinara za bolesnu decu odmah je naišla na pozitivne komentare širom Srbije. Mnogi su istakli kako ovakav postupak vraća veru u ljude i podseća na snagu zajedništva. Zbog toga, primer Zorice i Aleksandra Avramesku može biti podstrek drugima da i na svojim proslavama razmisle o sličnim vidovima pomoći.

Na društvenim mrežama je pohvaljen način na koji su mladenci iskoristili svoj poseban dan za dobrobit drugih. Štaviše, iz NURDOR-a su poručili da je svaki ovakav doprinos od izuzetnog značaja, jer sredstva omogućavaju lakši pristup terapijama, bolju psihosocijalnu podršku i nabavku medicinske opreme.

Kao rezultat ove svadbe, prikupljeni novac će osnažiti napore u borbi za zdravlje dece. Ovakve priče naglašavaju koliko su empatija i solidarnost važne vrednosti u svakodnevnom životu i pokazuju da zajedno možemo doprineti lepšoj budućnosti najmlađih.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link