Connect with us

Zdravlje

Stres i kortizol: kako zaštititi žensko srce svakog dana

Saveti kardiologa za oporavak srca posle napornog dana i prevenciju posledica stresa

Published

on

pexels-photo-6598217

Saveti kardiologa za oporavak srca posle napornog dana i prevenciju posledica stresa

Svaka žena koja balansira između poslovnih, porodičnih i ličnih obaveza zna koliko stres može biti neizbežan deo svakodnevice. Kardiolozi posebno upozoravaju na produženi stres koji podiže nivo hormona kortizola, što može nepovoljno da utiče na zdravlje srca, naročito kod žena starijih od 30 godina. Simptomi poput nesanice, povišenog krvnog pritiska ili stomačnih tegoba obično se pojavljuju postepeno, pa ih je lako zanemariti.

Kortizol je hormon koji se izlučuje tokom stresnih situacija, a njegov nivo može ostati povišen i satima nakon napornog dana. Prema rečima kardiologa dr Francesca Lo Monaca: “Ako ne pokušamo da umirimo telo i um pred spavanje, posledice stresa osećaćemo i naredni dan.” On objašnjava da tokom stresa dolazi do smanjenja varijabilnosti srčanog ritma, što dodatno opterećuje srce.

Žene koje žele da očuvaju i unaprede zdravlje srca mogu već danas da uvedu sledeće navike:

1. Opuštanje pred spavanje – lagana šetnja, meditacija ili vežbe disanja pomažu da se telo umiri, što pozitivno utiče na srčani ritam.
2. Umerena fizička aktivnost – „Posle dugog i stresnog dana biram 20 minuta vežbanja u zoni 2, gde mogu da razgovaram sa drugom osobom dok vežbam. Cilj je da podržim organizam, a ne da ga dodatno opteretim”, savetuje dr Lo Monaco. Intenzivne treninge treba izbegavati uveče kako bi telo imalo vremena za oporavak.
3. Pravilna ishrana – večera treba biti završena najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, jer kasni obroci mogu povisiti krvni pritisak tokom noći i opteretiti srce.
4. Topla kupka za opuštanje – iako je često preporučena hladna kupka, u danima kada ste pod stresom bolje je birati toplu, jer ona dodatno opušta krvne sudove i pomaže oporavku tela.
5. Kvalitetan san – prostorija za spavanje treba biti mirna i bez buke, a dr Lo Monaco savetuje i „sitne izmene, na primer šetnju od 20 minuta posle ručka i usmerenost na jasne ciljeve koji pomažu oporavku od stresa”.

Za žene koje se bore sa hroničnim stresom važno je da na vreme prepoznaju prve znake i uvedu male, ali važne promene u rutinu. Ako se simptomi pogoršaju ili traju duže, neophodno je obratiti se lekaru. Usvajanjem ovih navika, značajno se može poboljšati zdravlje srca i opšti osećaj blagostanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Ove četiri namirnice mogu usporiti vaš napredak u mršavljenju

Nutricionisti otkrivaju koje svakodnevne namirnice mogu otežati gubitak kilograma i nude zdrave alternative

Published

on

Nutricionisti otkrivaju koje svakodnevne namirnice mogu otežati gubitak kilograma i nude zdrave alternative

Sa dolaskom toplih dana, mnoge žene razmišljaju o promenama u ishrani kako bi brže stigle do željene linije. Međutim, stručnjaci za ishranu, među kojima su nutricionistkinje Lisa Ričards i Lisa Best, kao i dijetetičari Dan Galager i Džesi Feder, upozoravaju na četiri namirnice koje, iako izgledaju bezopasno, zapravo mogu značajno usporiti mršavljenje.

Prva namirnica su zaslađene žitarice za doručak. Iako se često smatraju zdravim izborom, one zapravo sadrže mnogo skrivenog šećera i vrlo malo vlakana, što dovodi do naglog rasta šećera u krvi i bržeg vraćanja gladi. Kako navodi Džesi Feder: „Zaslađene žitarice siromašne su vlaknima, a bogate prerađenim šećerima i ugljenim hidratima, što otežava kontrolu apetita.“

Zamrznuti gotovi obroci takođe su čest izbor zbog brzine pripreme, ali Dan Galager ističe da su često puni soli i veštačkih konzervansa. „Jedan obrok može sadržati i više od celodnevne preporučene doze natrijuma, što dovodi do zadržavanja tečnosti i osećaja nadutosti“, objašnjava Galager.

Beli hleb i industrijska peciva su još jedan problematičan izbor, jer se prave od prerađenog brašna iz kojeg su odstranjena vlakna i hranljive materije. Lisa Best naglašava: „Beli hleb se pravi od prerađenog brašna, iz kojeg su odstranjena vlakna i hranljive materije. Redovna konzumacija može doprineti gojaznosti, ali i izazvati umor i promene raspoloženja.“

Na kraju, čips i druge slane grickalice popularan su izbor za opuštanje, ali njihova kombinacija masti i soli izaziva želju za još, a telu ne donosi nutritivne vrednosti. Lisa Ričards upozorava: „Pored praznih kalorija, čips usporava metabolizam i može poništiti trud uložen u fizičku aktivnost.“

Za žene koje žele da održe ili postignu zdravu telesnu težinu, stručnjaci savetuju zamenu ovih namirnica integralnim žitaricama, svežim povrćem, nemasnim proteinima i orašastim plodovima. Ove alternative obezbeđuju više vlakana i hranljivih materija, pomažući da duže ostanete siti i energični tokom dana.

Važno je napomenuti da svaka dijeta treba biti prilagođena individualnim potrebama. Za detaljan savet i personalizovani plan ishrane, obratite se svom nutricionisti ili lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Manjak vitamina B12 kod žena: kako autoimuni gastritis izaziva anemiju

Autoimuni gastritis često prolazi neopaženo, a nedostatak vitamina B12 može uzrokovati umor, bledilo i probleme s koncentracijom

Published

on

Autoimuni gastritis često prolazi neopaženo, a nedostatak vitamina B12 može uzrokovati umor, bledilo i probleme s koncentracijom

Autoimuni gastritis je hronično zapaljenje sluznice želuca koje najčešće pogađa odrasle žene srednjih godina, ali se može javiti i kod mlađih. Kod ovog oboljenja, imunitet greškom napada ćelije želuca koje stvaraju želudačnu kiselinu i protein neophodan za upijanje vitamina B12. Zbog toga dolazi do smanjene apsorpcije ovog ključnog vitamina, što može dovesti do perniciozne anemije – stanja koje češće pogađa žene nego muškarce.

Simptomi koji prate autoimuni gastritis i anemiju uključuju slabost, hroničan umor, bledilo, ubrzan rad srca, vrtoglavicu, ali i trnjenje u rukama i nogama. Često se kod žena javljaju i poteškoće sa koncentracijom, nestabilnost pri hodu, kao i lomljivi nokti i kosa. Ove tegobe nisu specifične i mogu se pripisati drugim zdravstvenim problemima, zbog čega se pravi uzrok često otkriva kasno.

Specijalista interne medicine, dr Milica Petrović, ističe: “Nedostatak vitamina B12 može biti uzrok dugotrajnog umora i nervne nestabilnosti, a kod žena koje imaju i druge autoimune bolesti, rizik je dodatno povećan.”

Pored autoimunih razloga, gastritis može biti izazvan i produženom infekcijom bakterijom Helicobacter pylori, koja takođe oštećuje sluznicu želuca i otežava upijanje vitamina. Žene koje već boluju od bolesti štitaste žlezde, dijabetesa tipa 1 ili vitiliga, imaju veći rizik da razviju autoimuni gastritis.

Praktični saveti za prevenciju i blagovremeno otkrivanje ovog problema uključuju redovnu analizu krvne slike, posebno kod žena koje često osećaju umor, bledilo ili ostale navedene simptome. Ukoliko postoji sumnja na anemiju ili gastritis, preporučuje se poseta gastroenterologu koji može predložiti dodatne pretrage i odgovarajuću terapiju.

Za preciznu dijagnozu i savet, obavezno se obratite svom lekaru. Pravovremeno prepoznavanje i lečenje autoimunog gastritisa značajno smanjuje rizik od dugoročnih komplikacija i doprinosi boljem kvalitetu života.

Pročitaj još

Zdravlje

Kvalitetan san: osnova za žensko zdravlje i dugovečnost

Nedostatak sna utiče na energiju, raspoloženje i prevenciju bolesti kod žena svih generacija

Published

on

Nedostatak sna utiče na energiju, raspoloženje i prevenciju bolesti kod žena svih generacija

Kvalitet sna postaje sve značajniji za zdravlje i dugovečnost žena, bez obzira na godine. Statistike pokazuju da svaka treća odrasla osoba širom sveta ne spava dovoljno, a čak 45% populacije ima probleme sa snom. Žene su posebno pogođene, jer manjak sna remeti svakodnevno funkcionisanje i povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Najnovije istraživanje na više od 22.000 odraslih iz trinaest zemalja otkriva da trećina učesnika pati od izraženih simptoma nesanice, dok gotovo 20% ispunjava kriterijume za insomniju. San je, uz ishranu i fizičku aktivnost, jedan od ključnih stubova zdravlja. Kako ističe dr Els van der Helm, neurološkinja iz Švajcarske, “san se danas smatra jednako važnim kao i ishrana i vežbanje”. Dr Metju Voker, naučnik sa Univerziteta u Kaliforniji, naglašava: “San je zapravo temelj na kojem počivaju ostala dva stuba zdravlja”.

Medicinska nauka već decenijama proučava važnost sna. Još dvadesetih godina prošlog veka, dr Natanijel Klajtman je pokrenuo istraživanja o ciklusima spavanja i biološkim ritmovima. Dr Judžin Aserinski je 1953. otkrio REM fazu sna, dok je dr Aron Lerner identifikovao hormon melatonin 1958. godine – njihova otkrića su oblikovala današnje razumevanje spavanja.

San ima veliki uticaj na imunitet, hormonsku ravnotežu, raspoloženje i koncentraciju. Za žene, posebno u periodima stresa, promena ciklusa, trudnoće ili menopauze, dobar san doprinosi prevenciji hroničnih bolesti kao što su dijabetes tipa 2, kardiovaskularni problemi i depresija. Stručnjaci savetuju odlazak na spavanje i buđenje u isto vreme, izbegavanje kofeina i alkohola pre spavanja i uspostavljanje umirujuće rutine pred odlazak u krevet. Dr Piter Hauri, stručnjak za poremećaje spavanja, poručuje: “Redovan raspored i smanjenje stimulansa su osnovne navike za zdrav san”.

Žene koje se suočavaju sa istrajnim poremećajima sna trebalo bi da se obrate lekaru radi dijagnoze i odgovarajuće terapije. Za tačnu dijagnozu i savet obavezno se konsultujte sa stručnjakom.

Pročitaj još

U Trendu