Connect with us

Zdravlje

Sobne biljke za čistiji vazduh: kako mogu poboljšati kvalitet u vašem domu

Spatifilum i druge popularne biljke sposobne su da uklone do 90% štetnih materija iz vazduha u zatvorenim prostorijama

Published

on

pexels-photo-14525744

Spatifilum i druge popularne biljke sposobne su da uklone do 90% štetnih materija iz vazduha u zatvorenim prostorijama

Novo naučno istraživanje potvrdilo je da određene sobne biljke, a naročito spatifilum (poznat i kao mirni ljiljan), mogu odstraniti do 90 procenata štetnih materija iz vazduha u zatvorenim prostorima. Ovo je izuzetno važno za žene i porodice koje svakodnevno borave u zatvorenom i izložene su zagađivačima iz sredstava za čišćenje, nameštaja ili građevinskih materijala. Laboratorijsko testiranje je obuhvatilo pet vrsta biljaka: spatifilum, tradeskanciju, filodendron, fikus pumila i hlorofitum. Ove biljke su stavljene u hermetički zatvorene komore, gde su im dodate supstance poput formaldehida, sumpor-dioksida i azot-dioksida, poznatih po štetnim uticajima na zdravlje, uključujući glavobolju i umor.

Rezultati su pokazali da su sve biljke uspešno smanjile nivo zagađivača u roku od 24 sata, ali se spatifilum posebno istakao, uklanjajući čak 90% formaldehida u pojedinim slučajevima. Stručnjaci napominju da su ovakvi rezultati dobijeni u strogo kontrolisanim uslovima, pa je u realnim kućnim okolnostima efekat nešto slabiji. “Ovo istraživanje pokazuje koliko biljke mogu doprineti svežijem vazduhu, ali one nisu zamena za redovno provetravanje ili upotrebu prečišćivača vazduha”, izjavila je dr Dijana R. Kočran, profesorka iz oblasti biljnih nauka.

Žene koje žele da poboljšaju kvalitet vazduha u svom domu mogu birati više različitih biljaka i postaviti ih u različite sobe za bolji efekat. Prema preporuci dr Heder Kirk-Balard, profesorke hortikulture, „spatifilum je jednostavan za održavanje, ne zahteva puno svetlosti i odličan je izbor za početnice u gajenju biljaka“. Osim što oplemenjuju prostor, sobne biljke mogu doprineti osećaju mira i smanjenju stresa, što ima poseban značaj za svakodnevni život i dobrobit žena.

Iako biljke nisu potpuno rešenje za problem zagađenog vazduha, njihova kombinacija sa redovnim provetravanjem i održavanjem higijene doma pozitivno utiče na životni prostor. Za dodatnu zaštitu, naročito u gradskim sredinama ili tokom perioda povećanog zagađenja, preporučuje se upotreba prečišćivača vazduha. Za individualne savete i procenu rizika po zdravlje, najbolje je konsultovati lekara ili stručnjaka za zaštitu životne sredine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Peristaltika i zdravlje: zašto je važno da creva rade bez prestanka

Pravilno funkcionisanje creva utiče na varenje, svakodnevno zdravlje i blagostanje žena svih uzrasta

Published

on

Pravilno funkcionisanje creva utiče na varenje, svakodnevno zdravlje i blagostanje žena svih uzrasta

Peristaltika je prirodan, talasasti pokret mišića koji omogućava prolazak hrane i tečnosti kroz ceo digestivni sistem – počevši od ždrela, preko jednjaka i želuca, pa sve do creva. Ova funkcija igra ključnu ulogu u varenju i apsorpciji hranljivih materija, pa sve žene, bez obzira na godine, mogu osetiti posledice kada dođe do poremećaja ovog procesa. Najčešći znaci usporenja ili ubrzanja peristaltike su nadutost, zatvor ili dijareja.

Osim peristaltike, u crevima je prisutna i segmentacija – proces kojim se sadržaj meša i omogućava bolji kontakt hrane sa enzima, dok peristaltika osigurava neprekidno kretanje sadržaja prema kraju creva. U izvesnim situacijama, poput povraćanja ili kada postoji prepreka, može doći do obrnute peristaltike, što je zaštitni refleks tela na iritaciju ili infekciju.

Zdrava peristaltika je važna za očuvanje crevne flore i opšteg zdravlja. Kada je prebrza, telo može brže gubiti hranljive materije i tečnost, što vodi do dehidratacije. Sa druge strane, usporavanje pogoduje razmnožavanju bakterija i pojavi zatvora. Dr Zlatko Bokun naglašava: „Peristaltika nije samo prolazak hrane – ona je temelj zdravlja naših creva. Svaka promena ritma može biti znak da treba obratiti pažnju na ishranu ili posetiti lekara.”

Na rad creva utiču mnogi faktori: količina vlakana u ishrani, unos tečnosti, fizička aktivnost, stres, ali i hormonske promene – posebno tokom menstrualnog ciklusa, trudnoće ili menopauze. Raznovrsna ishrana, dovoljno kretanja i redovan unos vode pomažu da peristaltika bude optimalna.

Čak i tokom sna, ovaj proces ne prestaje – pomaže telu da eliminiše ostatke varenja. Ukoliko primetite uporne tegobe sa varenjem, bolove ili promene u radu creva, preporučuje se da porazgovarate sa lekarom kako biste dobili tačnu dijagnozu i savet.

Za sve zdravstvene savete i dijagnozu, obratite se svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Kada tragovi od čarapa na nogama ukazuju na zdravstveni problem

Otisci od čarapa su česti, ali nekada signaliziraju ozbiljnije stanje – evo kada je vreme za posetu lekaru.

Published

on

Otisci od čarapa su česti, ali nekada signaliziraju ozbiljnije stanje – evo kada je vreme za posetu lekaru.

Mnoge žene primećuju tragove ili udubljenja na nogama nakon nošenja čarapa, naročito ako veći deo dana provedu sedeći ili stojeći. Ovi otisci se uglavnom javljaju na člancima i potkolenicama, najčešće nakon nekoliko sati ili na kraju dana. Prema vaskularnom hirurgu dr Katarini Teter, “ovo je vrlo česta pojava, naročito kod osoba koje dugo stoje ili sede, jer se tada krv zadržava u nogama”. Uzrok može biti i nošenje preuskih čarapa, dehidratacija organizma ili unos slane hrane, što dovodi do zadržavanja tečnosti i oticanja.

U najvećem broju slučajeva, ovakvi tragovi nisu razlog za brigu. Međutim, ako primetite oticanje nogu i kada ne nosite čarape, pojavu hiperpigmentacije oko članaka, proširene vene, osećaj težine, bol ili umor u nogama koji se povlače kad ih podignete, važno je da se obratite lekaru. Ovi simptomi mogu ukazivati na vensku insuficijenciju, stanje koje obično nije opasno, ali može zahtevati lečenje ako ometa svakodnevni život.

Dr Teter savetuje dodatni oprez ako se tragovi formiraju samo na jednoj nozi, postaju izraženiji ili se stanje pogoršava. “Naše telo voli ravnotežu. Kada je jedna strana drugačija od druge, to je obično znak da nešto nije u redu”, ističe ona. Dugotrajni tragovi mogu biti povezani i sa bolestima bubrega ili srčanom insuficijencijom, pogotovo ako su praćeni otežanim disanjem ili nelagodom pri ležanju.

Ovakvi otisci retko ukazuju na probleme sa cirkulacijom ili krvne ugruške, osim ako nisu praćeni jakim oticanjem, bolom ili crvenilom, kada je neophodno hitno potražiti medicinsku pomoć.

Preporučuje se da čarape budu udobne i odgovarajuće veličine. Kompresione čarape mogu pomoći ženama koje često stoje ili sede, jer smanjuju oticanje i osećaj umora. “I sama ih nosim većinu dana jer mi pomažu da se noge osećaju lakše na kraju radnog vremena”, napominje dr Teter.

Da biste smanjili pojavu tragova, povremeno podižite noge, nosite kompresione čarape, krećite se redovno i obratite pažnju na ishranu i unos tečnosti. Ako se tragovi ne povlače uprkos promeni navika ili postaju izraženiji, najbolje je posetiti lekara radi daljih pregleda. “Promene su uvek signal da se obratite lekaru”, zaključuje dr Teter.

Za tačnu dijagnozu i adekvatan savet, konsultujte se sa stručnjakom.

Pročitaj još

Zdravlje

Putovanja i žensko zdravlje: kako odlazak na odmor utiče na telo i um

Naučna istraživanja potvrđuju da putovanja smanjuju stres, jačaju srce i povećavaju produktivnost kod žena svih godina

Published

on

Naučna istraživanja potvrđuju da putovanja smanjuju stres, jačaju srce i povećavaju produktivnost kod žena svih godina

Odlazak na put ne predstavlja samo beg od svakodnevne rutine – novo istraživanje univerziteta u Teksasu pokazuje da putovanja mogu pozitivno uticati na fizičko i mentalno zdravlje žena, bez obzira na životno doba. Stručnjaci su ustanovili da žene koje češće putuju imaju niži nivo stresa i zdravije srce, što je veoma bitno s obzirom na činjenicu da su stres i bolesti srca među najčešćim zdravstvenim izazovima za žene.

U okviru studije, 20 studentkinja je tokom krstarenja nosilo pametne satove koji su pratili otkucaje srca i fizičku aktivnost. Takođe su svakodnevno beležile svoja osećanja i aktivnosti, što je omogućilo istraživačima da detaljno analiziraju efekte putovanja. Glavni nalaz je da žene koje su bile izvan svog uobičajenog okruženja i izložene novim iskustvima pokazuju bolje funkcionisanje srca i manji stres.

Profesor Džejms Petrik, koji je bio jedan od vodećih istraživača, naglašava: „Putovanje nije samo stvar lepih uspomena – ono nas čini obrazovanijima i zdravijima, a naši odnosi sa drugima postaju jači.“ On smatra da izlaganje srca novim izazovima, a zatim i opuštanju, ima sličan efekat kao intervalni trening kod sportista.

Za žene koje osećaju posledice stresa, istraživanje posebno izdvaja podatak da duži odmori, poput sedmodnevnih, pružaju dugotrajnije benefite za zdravlje i smanjenje stresa u poređenju s kraćim putovanjima. Ipak, profesor Petrik savetuje da treba pronaći meru, jer preduga odsustva mogu izazvati nelagodnost zbog udaljenosti od kuće i nagomilanih obaveza po povratku.

Čak i kraći vikend-izleti mogu pozitivno uticati na mentalno zdravlje, dok planiranje dužih odmora dodatno doprinosi smanjenju stresa i jačanju srca. Promena ambijenta, nova iskustva, boravak u prirodi ili pored mora blagotvorno utiču na san, raspoloženje i celokupnu produktivnost.

Ženama koje žele da poboljšaju svoje zdravlje preporučuje se da redovno planiraju kraća ili duža putovanja, prilagođena svojim mogućnostima i potrebama. Svaka promena rutine – bilo da se radi o vikendu u prirodi ili putovanju u drugi grad – može doprineti boljem zdravlju.

Za precizne dijagnoze i individualne savete, obavezno se konsultujte sa svojim lekarom.

Pročitaj još

U Trendu