Connect with us

Zdravlje

Sedam zdravih navika za smanjenje rizika od raka kod žena

Stručnjak prof. Tomas Sejfrid predlaže praktične korake za žensko zdravlje i prevenciju malignih bolesti

Published

on

pexels-photo-1153367

Stručnjak prof. Tomas Sejfrid predlaže praktične korake za žensko zdravlje i prevenciju malignih bolesti

U savremenom društvu, sve više žena se suočava sa potrebom da unapredi svoje zdravlje i smanji rizik od ozbiljnih bolesti poput raka. Profesor Tomas Sejfrid, poznat po svom radu iz oblasti biologije, biohemije i genetike, naglašava da svakodnevne navike imaju presudnu ulogu u prevenciji ove bolesti – čak veću od samih genetskih predispozicija. Njegova istraživanja posebno ukazuju na to da metabolički poremećaji značajno doprinose razvoju raka.

Prema profesoru Sejfridu, promene u ishrani, fizička aktivnost i način života mogu dramatično uticati na smanjenje rizika. On navodi i primer pacijenta sa teškim oblikom tumora mozga, koji je zahvaljujući izmenama u ishrani i životnom stilu uspeo da poboljša svoje zdravstveno stanje, što dodatno ističe značaj individualnog pristupa i preventive.

Za žene svih uzrasta, profesor Sejfrid preporučuje sledećih sedam navika kao ključ za zdravlje:

1. Održavajte stabilan nivo šećera u krvi – Povišen šećer i insulin povezani su sa razvojem ćelija raka. Preporučuje se izbegavanje prerađene hrane, šećera i rafinisanih ugljenih hidrata.

2. Razmotrite ketogenu dijetu – Ova ishrana podrazumeva visok unos zdravih masti i nizak unos ugljenih hidrata. “Ćelije raka se oslanjaju na glukozu, a smanjenje njenog unosa može pomoći telu da se bolje brani”, ističe profesor Sejfrid. Pre uvođenja ovakve ishrane, savetuje se konsultacija sa lekarom.

3. Smanjite upale u organizmu – Dugotrajne upale povećavaju rizik od raka. U svakodnevnu ishranu uvrstite kurkumu, masnu ribu ili zeleni čaj i izbegavajte industrijski prerađene proizvode. Meditacija i druge tehnike relaksacije takođe mogu doprineti smanjenju upala.

4. Povremeni post – Povremeno gladovanje može pomoći u snižavanju šećera i stimulisanju obnove ćelija. “Post podstiče čišćenje tela od oštećenih ćelija i može pomoći u zaštiti od raka.” Važno je post sprovoditi uz lekarski nadzor.

5. Upravljajte stresom – Hronični stres loše utiče na ćelije i može doprineti upalama. Pronađite vreme za odmor i tehnike opuštanja.

6. Redovna fizička aktivnost – Vežbanje pomaže boljem radu ćelija, regulaciji šećera i smanjenju upala. Profesor ističe da je fizička aktivnost jedan od najvažnijih faktora u prevenciji raka.

7. Kvalitetan san – Tokom sna telo se obnavlja i imunitet jača. „Dobar i redovan san je osnov za zdravo telo i otpornost na bolesti“, zaključuje profesor Sejfrid.

On podseća i na to da su tradicionalna društva imala nižu učestalost raka upravo zbog zdravih svakodnevnih navika. Svaka žena može uvesti ove promene kako bi poboljšala kvalitet života i smanjila zdravstvene rizike. Za sve savete i dijagnostiku, konsultujte se sa svojim lekarom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Neobjašnjiv umor: ginekološki razlozi i znaci na koje treba obratiti pažnju

Hronična iscrpljenost kod žena često je povezana sa hormonskim disbalansom, obilnim menstruacijama i sindromom policističnih jajnika

Published

on

Hronična iscrpljenost kod žena često je povezana sa hormonskim disbalansom, obilnim menstruacijama i sindromom policističnih jajnika

Sve više žena, naročito onih koje su u radnom odnosu, oseća konstantan nedostatak energije koji ne nestaje čak ni posle odmora. Ovakav dugotrajan umor pogađa pripadnice svih starosnih grupa i može ozbiljno narušiti svakodnevno funkcionisanje, uticati na efikasnost na poslu i odnose sa bližnjima. Iako uzroci mogu biti različiti, ginekološka stanja predstavljaju čest razlog ove iscrpljenosti i zahtevaju blagovremenu dijagnostiku i lečenje.

Ginekolog dr Elizabet Zadžijelski ističe da je žensko reproduktivno zdravlje usko povezano sa opštim stanjem organizma. “Hormoni kao što su estrogen i progesteron imaju snažan uticaj na energiju, raspoloženje i san. Kada dođe do poremećaja u ravnoteži, žene se mogu osećati iscrpljeno i rasejano, čak i kada dovoljno spavaju”, navodi dr Zadžijelski.

Među najčešćim razlozima upornog umora su obilne menstruacije (menoragija). Dugotrajna i jaka krvarenja mogu dovesti do gubitka gvožđa i pojave anemije. Tipični simptomi uključuju stalni osećaj slabosti, bledilo kože, krte nokte i otežano disanje pri svakodnevnim aktivnostima. Laboratorijske analize su ključne za otkrivanje manjka gvožđa i omogućavaju pravovremeni početak terapije.

Sindrom policističnih jajnika je takođe čest kod žena u reproduktivnim godinama. Ovaj hormonski poremećaj uzrokuje neredovne cikluse, probleme sa težinom, akne, pojačanu maljavost, ali i intenzivan umor. Neravnoteža hormona otežava telu da efikasno koristi energiju, što dodatno utiče na svakodnevnu vitalnost.

Endometrioza, odnosno prisustvo tkiva sličnog sluzokoži materice van materice, izaziva snažne bolove, obilna krvarenja i istrajni umor. Produženi bolovi remete san i dodatno iscrpljuju, a karakteristični su jaki menstrualni grčevi, bol u karlici i donjem delu leđa, kao i nelagodnost tokom intimnih odnosa.

Žene koje ulaze u perimenopauzu i menopauzu posebno su osetljive na umor. Pad estrogena i progesterona dovodi do poremećaja sna, noćnog znojenja, valunga i promena raspoloženja, što dodatno doprinosi iscrpljenosti. “Ove hormonske promene mogu izazvati probleme sa snom, noćno znojenje, valunge i promene raspoloženja, a sve to doprinosi osećaju umora”, navodi dr Zadžijelski. Mnoge žene tada balansiraju između obaveza na poslu i kod kuće, što dodatno opterećuje organizam.

Redovne kontrole kod ginekologa, pravovremene laboratorijske analize i otvoren razgovor o simptomima mogu značajno pomoći u otkrivanju uzroka umora. Preporučuje se vođenje dnevnika simptoma, fizička aktivnost prema mogućnostima, ishrana bogata gvožđem i konsultacija sa lekarom pre upotrebe suplemenata. Za sve dileme i tačnu dijagnozu neophodno je obratiti se stručnjaku.

Pročitaj još

Zdravlje

Iskustvo Barbare Palvin: podizanje svesti o endometriozi među ženama

Otvorena priča poznate manekenke otkriva izazove dijagnoze endometrioze i važnost pravovremene pomoći za plodnost

Published

on

Otvorena priča poznate manekenke otkriva izazove dijagnoze endometrioze i važnost pravovremene pomoći za plodnost

Mađarska manekenka Barbara Palvin nedavno je na Kanskom festivalu pokazala trudnički stomak, ali njen put do trudnoće nije bio lak. Godinama je imala hronične bolove, neredovne i obilne menstruacije, a česti ginekološki pregledi nisu davali jasne odgovore. Slična iskustva ima mnogo žena širom sveta, jer oko 200 miliona žena živi sa endometriozom, a prosečno vreme do postavljanja dijagnoze je čak osam godina.

Endometrioza je hronično oboljenje kod kojeg tkivo slično sluzokoži materice raste van materice, obično na jajnicima, jajovodima i u karlici. Ovo može izazvati ožiljke, ciste i ozbiljne probleme sa plodnošću. Simptomi su intenzivni bolovi u karlici, obilno i neredovno krvarenje i izražen umor. Iako su ove tegobe česte, često se zanemaruju ili pogrešno tumače, što otežava ženama da dobiju odgovarajuću pomoć.

Barbara je, uz podršku bliske osobe, potražila mišljenje specijaliste. Nakon što je dobila dijagnozu endometrioze, podvrgla se laparoskopiji kojom su uklonjene endometrijalne lezije. Oporavak je trajao tri meseca, a Barbara je podelila: „Razlika je bila kao dan i noć. Prvi put sam osetila olakšanje tokom ciklusa i sada znam kako izgleda normalan ciklus.”

Njen suprug Dilan bio joj je najveća podrška tokom cele procedure, što pokazuje koliko je važno razumevanje i podrška porodice. Barbara je svoju priču podelila javno putem društvenih mreža, kako bi osnažila žene koje se suočavaju sa sličnim problemima. Endometrioza utiče na plodnost kod 30 do 50 odsto žena, a trećina ima ozbiljne poteškoće sa začećem zbog ožiljaka i smanjenog kvaliteta jajnih ćelija.

Nakon uspešnog oporavka, Barbara je ostala trudna, što je dalo nadu mnogim ženama sa istom dijagnozom. Jedna čitateljka napisala je: „Ova bolest je surova i drago mi je što je njena operacija dobro prošla i što je trudna. To nije šala i želim da više ljudi zna o tome.”

Ginekološkinja Vanja Milošević poručuje: „Jajnici i materica ne bole, ali simptome koje žene često ignorišu treba shvatiti ozbiljno. Pravovremena dijagnoza i lečenje mogu značajno poboljšati kvalitet života i šanse za ostvarenje trudnoće.”

Žene bi trebalo da obrate pažnju na simptome kao što su jaki bolovi, neredovni ciklusi i umor, i da se pravovremeno obrate lekaru. Dijagnoza se najčešće postavlja operativno, pa je istrajnost u traženju rešenja od ključnog značaja. Za tačne savete i dijagnozu obavezno se obratite stručnjaku.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako krvna grupa utiče na žensko zdravlje i rizik od bolesti

Najnovija istraživanja otkrivaju povezanost između krvnih grupa i sklonosti ka dijabetesu, srčanim oboljenjima i dugovečnosti kod žena

Published

on

Najnovija istraživanja otkrivaju povezanost između krvnih grupa i sklonosti ka dijabetesu, srčanim oboljenjima i dugovečnosti kod žena

Većina žena poznaje svoju krvnu grupu, najčešće zbog trudnoće ili planiranja porodice, ali retko razmišlja o tome kako ona može uticati na zdravlje. Najnovija naučna saznanja pokazuju da krvne grupe A, B, AB i 0 igraju važnu ulogu ne samo kod transfuzije, već i u načinu na koji organizam reaguje na stres, infekcije i određene hronične bolesti.

Žene sa krvnom grupom A imaju nešto veći rizik da obole od srčanih bolesti, tromboze i pojedinih vrsta raka, naročito digestivnog sistema. Takođe, za ovu grupu je karakteristično i češće lučenje hormona stresa (kortizola), pa im se preporučuje više opuštanja i redovne zdravstvene kontrole.

Kod krvne grupe B zabeležen je povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, pri čemu telo ne koristi insulin na pravi način. Ipak, pravilnom ishranom i fizičkom aktivnošću ovaj rizik može biti značajno smanjen. Žene sa ovom krvnom grupom trebalo bi posebnu pažnju da obrate na kontrolu nivoa šećera u krvi, naročito posle četrdesete godine.

AB krvnu grupu ima najmanje ljudi, ali je kod nje nešto češći problem sa pamćenjem u poznijim godinama. S druge strane, one imaju niži rizik od visokog krvnog pritiska. Preporučuje se redovno vežbanje mozga i ishrana bogata antioksidansima.

Žene koje imaju 0 krvnu grupu često imaju najniži rizik od srčanih bolesti i problema sa krvnim sudovima. Neka istraživanja navode i veću verovatnoću za dugovečnost. Ipak, kod njih je češća pojava čira na želucu zbog specifične želudačne kiseline, pa treba obratiti pažnju na simptome poput bolova u stomaku ili gorušice.

Prema rečima dr Snežane Jovanović: „Krvna grupa ne određuje sudbinu, ali nam može pomoći da bolje razumemo svoje telo i rizike. Žene treba da koriste ove informacije za preventivu i redovne kontrole, naročito ako u porodici postoje hronične bolesti.“

Za sve žene preporuka je da vode računa o zdravoj ishrani, redovno vežbaju, upravljaju stresom i redovno prate svoje zdravstveno stanje. Važno je konsultovati se sa lekarom oko individualnih rizika i saveta, jer je tačna dijagnoza uvek u nadležnosti stručnjaka.

Pročitaj još

U Trendu