Bipolarna depresija često ostaje neprimetna kod žena—naučite da razlikujete znake i zatražite adekvatnu pomoć
Bipolarna depresija je ozbiljan mentalni poremećaj koji pogađa više od 11 miliona odraslih, ali kod žena često ostaje neprepoznata. Jedna žena, koja je majka četvoro dece i radi kao medicinska sestra, godinama se borila sa simptomima za koje nije imala objašnjenje. Iako je imala podršku porodice i stabilnu karijeru, često je osećala veliku iscrpljenost i povlačila se iz svakodnevnog života. Nakon odlaska kod lekara, dobila je dijagnozu depresije, ali joj antidepresivi nisu doneli očekivano poboljšanje.
Kod žena, simptomi bipolarnog poremećaja mogu podrazumevati duže periode depresije, ali i faze pojačane energije ili impulsivnog ponašanja, koje često prođu neopaženo. Kako navodi žena sa iskustvom ovog poremećaja: “Nekada bih trošila više novca nego što je uobičajeno ili provodila vreme sa ljudima koje inače ne viđam. Nisam razumela šta se dešava sa mnom.”
Nedostatak otvorene komunikacije o mentalnom zdravlju u porodici dodatno otežava prepoznavanje simptoma. “U mojoj porodici niko nije pričao o tome, i sve sam pokušavala da rešim sama”, objašnjava ona. Mnoge žene zbog predrasuda ili straha od osude ignorišu ili pogrešno tumače znake bipolarnog poremećaja.
Prema rečima medicinske sestre za mentalno zdravlje, Broke Kempf, “bolesnici sa bipolarnom depresijom provode 70 do 80 odsto vremena u depresivnoj fazi, dok su periodi povećane energije često doživljeni kao olakšanje i zbog toga se ne prijavljuju lekaru”. Ovakva zbunjenost često vodi do pogrešne terapije i produženih tegoba.
Bipolarni poremećaj karakterišu promene raspoloženja, energije i sposobnosti donošenja odluka. Bipolarni tip II, češći kod žena, uključuje blage epizode povišenog raspoloženja (hipomanija) i duže periode depresije. Za razliku od tipa I, gde su manične faze izraženije, simptomi kod tipa II često ostaju neprimećeni.
Važno je znati da bipolarna depresija ne podrazumeva samo tugu i povlačenje, već može dovesti i do iznenadnih promena rutine, impulsivnih odluka ili osećaja preterane energije. Ako primetite ovakve promene kod sebe ili bliske osobe, preporučuje se razgovor sa psihijatrom ili psihologom.
Kao praktične savete, stručnjaci preporučuju vođenje dnevnika raspoloženja, redovnu fizičku aktivnost, održavanje rutine spavanja i otvoren dijalog sa porodicom. Ako se simptomi nastave ili pogoršaju, važno je što pre potražiti pomoć lekara, jer adekvatna terapija i podrška mogu znatno poboljšati kvalitet života.
Za preciznu dijagnozu i savete, obavezno se obratite lekaru.