Connect with us

Saveti

KOMARCI NE BIRAJU SVE LJUDE ISTO: Evo zašto neke osobe „napadaju“, a druge skoro da ne primećuju

Objavljeno pre

,

Macro view of a mosquito on textured fabric, highlighting details and textures. Egor Kamelev

Ako ste nekada sedeli u društvu i primetili da komarci gotovo uvek pronađu baš vas, dok osoba pored vas prođe bez ijednog ujeda, niste to umislili. Komarci zaista mogu biti privučeniji određenim ljudima, a razlog nije samo „slatka krv“, kako se često govori.

Ovi insekti koriste više različitih signala kako bi pronašli domaćina, a među njima su ugljen-dioksid koji izdišemo, telesna toplota, mirisi kože i druge hemijske supstance koje naše telo proizvodi.

Ugljen-dioksid im pomaže da vas pronađu

Komarci mogu da registruju ugljen-dioksid koji izdišemo. Kada ga osete, mogu da krenu u pravcu izvora.

Zbog toga osobe koje izdišu više ugljen-dioksida mogu biti uočljivije komarcima. Na količinu izdisanog CO₂ mogu uticati veličina tela, fizička aktivnost i drugi faktori.

Zato se često čini da komarci „jure“ osobu koja se više kreće ili fizički napreže.

Miris kože igra veliku ulogu

Na koži se nalaze brojne supstance koje zajedno stvaraju naš karakterističan miris. Komarci mogu reagovati na određene hemijske spojeve koji se nalaze u znoju i na površini kože.

Zanimljivo je da sastav kožnog mikrobioma, odnosno mikroorganizama koji prirodno žive na našoj koži, takođe može uticati na telesni miris koji komarci registruju.

Zbog toga različiti ljudi mogu biti različito privlačni komarcima, čak i kada sede jedni pored drugih.

I toplota tela može biti signal

Komarci mogu registrovati toplotu, pa im temperatura kože predstavlja još jedan signal koji im pomaže da pronađu domaćina.

Tokom fizičke aktivnosti telo proizvodi više toplote, a znojenje menja i miris kože. Zbog toga se posle treninga ili dužeg boravka napolju nekima može činiti da su posebno „zanimljivi“ komarcima.

Odeća takođe može napraviti razliku

Boja i izgled odeće mogu uticati na to koliko je osoba uočljiva komarcima, naročito nakon što insekt već registruje ugljen-dioksid i druge signale.

Zato tokom večernjeg boravka napolju može biti korisno nositi dužu, laganu odeću koja pokriva veći deo kože.

A šta je sa krvnom grupom?

Krvna grupa može imati određenu ulogu kod nekih vrsta komaraca, ali ona nije jedini faktor koji određuje ko će biti češće ujeden.

Dakle, nije tačno da komarci biraju ljude isključivo prema krvnoj grupi. Na njihovo ponašanje utiče kombinacija više različitih signala.

Kako da smanjite broj ujeda?

Tokom perioda kada ima mnogo komaraca, posebno u večernjim satima, pomoći mogu repelenti namenjeni zaštiti od insekata, odeća koja pokriva ruke i noge, kao i mreže na prozorima i vratima.

Takođe je važno ukloniti ili redovno menjati ustajalu vodu oko kuće i u dvorištu, jer takva mesta mogu predstavljati pogodna mesta za razmnožavanje komaraca.

Dakle, ako komarci u društvu uvek pronađu baš vas, razlog verovatno nije u tome što imate „slađu krv“. Njih privlači kombinacija mirisa, toplote, ugljen-dioksida i drugih signala koje vaše telo emituje.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Ljudi koji dugo žive imaju jednu zajedničku naviku, tvrde stručnjaci

Objavljeno pre

,

Objavio:

man, village, elderly, indian, weary, photography, landscape, nature, rajasthan, portrait, black and white, black and white, black and white, black and white, black and white, black and white

Tajna dugovečnosti vekovima intrigira naučnike i ljude širom sveta. Iako genetika ima važnu ulogu, stručnjaci sve češće ističu da svakodnevne navike mogu značajno uticati na kvalitet i dužinu života.

Jedna navika posebno se izdvaja kod ljudi koji dožive duboku starost – redovno kretanje.

Ne mora to biti intenzivno vežbanje ili naporni treninzi. Mnogi ljudi koji žive dugo ostaju aktivni kroz svakodnevne aktivnosti poput šetnje, rada u bašti, kućnih poslova ili laganih vežbi.

Kretanje čuva telo i mozak

Fizička aktivnost pomaže u očuvanju mišićne mase, pokretljivosti i zdravlja srca. Osim toga, redovno kretanje povezano je sa boljim raspoloženjem i očuvanjem kognitivnih sposobnosti.

Stručnjaci naglašavaju da je najvažnije izbegavati dugotrajno sedenje i pronaći način da se telo svakodnevno pokrene.

Dugovečni ljudi često imaju i snažne društvene veze

Pored fizičke aktivnosti, mnogi ljudi koji dožive duboku starost imaju zajedničko još nešto – ostaju povezani sa porodicom, prijateljima i zajednicom.

Razgovori, druženje i osećaj pripadnosti mogu imati pozitivan uticaj na mentalno zdravlje i smanjenje stresa.

Ishrana i rutina takođe igraju važnu ulogu

Ljudi koji dugo žive često imaju jednostavne životne navike – jedu umereno, biraju raznovrsnu hranu, dovoljno spavaju i pokušavaju da izbegnu hronični stres.

Iako ne postoji jedna tajna formula za dug život, stručnjaci se slažu da male svakodnevne navike mogu napraviti veliku razliku.

SEO ključna fraza: navika ljudi koji dugo žive

Meta opis: Koja je zajednička navika ljudi koji dugo žive? Stručnjaci otkrivaju zašto svakodnevno kretanje može biti jedan od ključeva dugovečnosti.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto komarci neke ljude ujedaju više nego druge? Nauka otkriva šta ih privlači

Objavljeno pre

,

Objavio:

Virus Zapadnog Nila u Grčkoj: raste broj hospitalizovanih zbog zaraženih komaraca

Sigurno ste primetili da se tokom letnjih večeri neki ljudi stalno brane od komaraca, dok drugi gotovo da nemaju nijedan ubod. Iako se često misli da je reč samo o „slatkoj krvi“, razlog je mnogo složeniji.

Komarce privlače određeni mirisi, telesna temperatura i hemijski signali koje naše telo prirodno emituje.

Krvna grupa može imati ulogu

Istraživanja su pokazala da komarci neke krvne grupe češće biraju od drugih. Ljudi sa krvnom grupom 0, prema pojedinim studijama, mogu biti privlačniji određenim vrstama komaraca nego osobe sa krvnom grupom A.

Ipak, krvna grupa nije jedini faktor koji odlučuje ko će biti „meta“.

Komarci osećaju ugljen-dioksid

Svako od nas pri disanju oslobađa ugljen-dioksid, ali neke osobe ga emituju više. Komarci mogu da registruju ovaj gas sa velike udaljenosti, pa ih više privlače ljudi koji ga proizvode u većoj količini.

Zbog toga osobe koje vežbaju, imaju veću telesnu masu ili se više kreću mogu biti češće na meti.

Znoj i mirisi kože privlače komarce

Komarce privlače određena jedinjenja u znoju i na koži, poput mlečne kiseline i drugih prirodnih mirisa. Zato ljudi koji se više znoje tokom toplih dana često primećuju veći broj uboda.

Telesna temperatura je važna

Komarci lakše pronalaze ljude čije telo emituje više toplote. Nakon fizičke aktivnosti, sporta ili boravka na suncu, veća je šansa da privuku pažnju ovih insekata.

Odeća i boje takođe mogu uticati

Neke vrste komaraca lakše primećuju tamnije boje, poput crne, teget ili tamnocrvene. Svetlija odeća može smanjiti njihovu vidljivost i privlačnost.

Zašto ubodi kod nekih ljudi više svrbe?

Reakcija na ubod zavisi od imunog sistema. Kod nekih osoba nastaje samo mala crvena tačkica, dok drugi dobijaju veći otok, crvenilo i jak svrab.

Kako smanjiti rizik od ujeda komaraca?

  • koristite repelente protiv komaraca,
  • izbegavajte boravak napolju u vreme najveće aktivnosti komaraca (predveče i u zoru),
  • nosite duže rukave i svetliju odeću,
  • uklonite stajaću vodu iz okoline doma.

Iako ne postoji način da potpuno promenite ono što komarci „vole“, razumevanje razloga zbog kojih nekoga češće ujedaju može pomoći da se bolje zaštitite tokom letnjih meseci.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

OVO IPAK NIJE ZABLUDA: Smeh leči telo na načine koje je nauka tek nedavno objasnila

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cheerful young man with a beard smiling warmly, wearing a scarf.

Smeh je univerzalni jezik koji razumeju ljudi širom sveta. Iako ga najčešće povezujemo sa dobrim raspoloženjem i zabavom, naučnici su poslednjih godina otkrili da iskren osmeh i smeh imaju mnogo dublji uticaj na organizam nego što se nekada mislilo. Tokom samo nekoliko sekundi smejanja u telu se pokreće čitav niz reakcija koje mogu pozitivno uticati na srce, mozak, imunitet i nivo stresa.

Naravno, smeh nije lek koji može da zameni terapiju ili izleči ozbiljne bolesti, ali sve više istraživanja potvrđuje da predstavlja važan saveznik dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja.

Mozak oslobađa hormone sreće

Kada se iskreno smejemo, mozak počinje da oslobađa endorfine – supstance koje se često nazivaju hormonima sreće. Oni doprinose osećaju zadovoljstva, opuštenosti i boljeg raspoloženja.

Istovremeno, može doći do smanjenja nivoa hormona stresa, poput kortizola, zbog čega se mnogi ljudi nakon dobrog smeha osećaju mirnije i rasterećenije.

Srce i krvni sudovi imaju koristi

Tokom smeha ubrzava se rad srca, disanje postaje intenzivnije, a krvni sudovi se privremeno šire. Nakon toga organizam ulazi u fazu opuštanja, što može doprineti boljoj cirkulaciji.

Stručnjaci smatraju da redovno smejanje može imati pozitivan efekat na zdravlje kardiovaskularnog sistema kao deo ukupno zdravog načina života.

Jača društvene veze

Smeh nije važan samo zbog fizičkih reakcija u organizmu. Ljudi koji se zajedno smeju često razvijaju jači osećaj poverenja i bliskosti.

Zbog toga zajednički trenuci ispunjeni humorom mogu doprineti kvalitetnijim odnosima u porodici, među prijateljima, ali i na radnom mestu.

Pomaže u ublažavanju bola

Endorfini koji se oslobađaju tokom smeha imaju i prirodno analgetsko dejstvo. Zbog toga pojedini ljudi nakon gledanja omiljene komedije ili razgovora sa dragim osobama prijavljuju da lakše podnose manje bolove ili nelagodnost.

To, naravno, ne znači da smeh može zameniti medicinsku terapiju, ali može biti koristan kao dopuna koja poboljšava opšte raspoloženje.

Aktivira veliki broj mišića

Dok se smejemo, aktiviraju se mišići lica, stomaka, dijafragme, pa čak i ramena. Kod intenzivnog smeha broj aktivnih mišića može biti iznenađujuće veliki.

Posle nekoliko minuta iskrenog smeha mnogi osećaju prijatan umor, upravo zbog toga što je telo bilo fizički aktivno.

Može poboljšati imunitet

Pojedina istraživanja ukazuju da pozitivne emocije i smeh mogu imati povoljan uticaj na rad imunog sistema. Iako naučnici i dalje proučavaju koliko je taj efekat dugoročan, smatra se da smanjenje stresa doprinosi boljem funkcionisanju odbrambenih mehanizama organizma.

Zbog toga se dobro raspoloženje sve češće posmatra kao jedan od faktora koji mogu doprineti očuvanju zdravlja.

Smeh je „zarazan“ s razlogom

Sigurno ste primetili da je mnogo lakše nasmejati se kada to rade i ljudi oko vas. Naučnici smatraju da je razlog u tome što naš mozak automatski prepoznaje izraze lica drugih ljudi i podstiče sličnu reakciju.

Upravo zato se smeh često širi kroz grupu gotovo trenutno, čak i kada niko ne zna kako je sve počelo.

Koliko smeha je dovoljno?

Ne postoji propisana „dnevna doza“ smeha, ali stručnjaci ističu da svaka prilika za iskreno uživanje, druženje i humor može imati pozitivan efekat na psihičko stanje.

Gledanje omiljene komedije, razgovor sa prijateljima, igra sa decom ili kućnim ljubimcem i svakodnevne situacije koje nas iskreno nasmeju mogu biti jednostavan način da smanjimo napetost i unesemo više radosti u dan.

Iako smeh nije čudesan lek, nauka danas jasno pokazuje da njegovi efekti nisu samo prolazni osećaj zadovoljstva. On pokreće složene procese u organizmu, pomaže da se lakše nosimo sa stresom, podstiče povezivanje sa drugim ljudima i doprinosi boljem opštem osećaju. Zato stara izreka da je smeh pola zdravlja možda ima mnogo više istine nego što se nekada verovalo.

Pročitaj još

U Trendu