Connect with us

Zdravlje

Kako višak kilograma utiče na zdravlje bubrega – saveti za prevenciju

Hormonske promene i način života povećavaju rizik, a pravovremene navike mogu zaštititi bubrege

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Yaroslav shuraev

Hormonske promene i način života povećavaju rizik, a pravovremene navike mogu zaštititi bubrege

Gojaznost je problem koji sve češće pogađa žene svih uzrasta, kako kod nas tako i širom sveta, a osim što je poznata kao faktor rizika za srčana oboljenja i probleme sa zglobovima, mnogo se manje govori o tome koliko može oštetiti bubrege. Žene su zbog čestih hormonskih promena, trudnoće i specifičnog životnog stila posebno izložene ovom riziku.

Bubrezi su organi odgovorni za filtriranje krvi i izbacivanje toksina iz tela. Kada osoba ima višak kilograma, bubrezi se dodatno opterećuju jer moraju da rade više kako bi zadovoljili potrebe organizma. Vremenom to može dovesti do trajnih oštećenja kroz proces zvan hiperfiltracija, kada bubrezi prerađuju više krvi nego što je optimalno, što oštećuje njihove osnovne jedinice – nefrone. Ovakvo stanje dovodi do stvaranja ožiljaka na bubrezima i smanjuje njihovu funkciju.

Višak kilograma često je povezan i sa pojavom dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog pritiska – dve bolesti koje dodatno pogoršavaju stanje bubrega. Kod dijabetesa, povišeni šećer u krvi može oštetiti sitne krvne sudove bubrega, dok hipertenzija dovodi do sužavanja i slabljenja krvnih sudova, smanjujući protok krvi kroz bubrege. Kombinacija više ovih faktora, poznata kao metabolički sindrom, još više povećava rizik od hronične bolesti bubrega.

Jedan od karakterističnih oblika oštećenja bubrega kod gojaznih osoba je fokalna segmentalna glomeruloskleroza (FSGS) – pojava ožiljaka na filterima bubrega, kada bubrezi pokušavaju da prerade više krvi nego što mogu, što izaziva oštećenje i propuštanje proteina u mokraću. Prema rečima dr Marka Jovanovića, nefrologa: “Masno tkivo kod gojaznih osoba nije samo skladište energije – ono luči hormone i supstance koje podstiču upalu u organizmu. Ta hronična upala može dodatno ubrzati propadanje bubrežnog tkiva.”

Dobra vest je da promene životnih navika mogu značajno smanjiti rizik. Preporučuje se postepeno smanjenje telesne mase uz balansiranu ishranu sa manje soli i zasićenih masti, kao i povećan unos povrća, voća i integralnih žitarica. Važno je unositi dovoljno vode, što olakšava bubrezima izbacivanje viška soli i toksina. Dr Jovanović naglašava: “Prekomeran unos proteina može opteretiti bubrege, zato se savetuje umerenost i konsultacija sa nutricionistom ili lekarom pre započinjanja dijete.” Redovno proveravanje krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi ključno je za rano otkrivanje rizika.

Žene koje imaju višak kilograma ili porodičnu istoriju bolesti bubrega treba redovno da posećuju lekara i rade laboratorijske analize. Dr Jovanović savetuje: “Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru”, uz napomenu da je prevencija najbolji način da sačuvate zdravlje bubrega i sprečite ozbiljne komplikacije.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Lepa&Zdrava

Koliko vode zaista treba piti dnevno? Stručnjaci razbijaju jedan od najčešćih mitova

Objavljeno pre

,

Objavio:

bottle, mineral water, glass, pour, pouring, pouring water, bottle of water, drinking water, plastic bottle, liquid, blue, drink, bottleneck, transparent, drinking water, drinking water, drinking water, drinking water, drinking water

Godinama slušamo isto pravilo – osam čaša vode dnevno. Mnogi ljudi pokušavaju da ga se pridržavaju, dok drugi priznaju da jedva popiju nekoliko čaša tokom celog dana. Ali da li zaista postoji tačna količina vode koja je potrebna svakom čoveku?

Stručnjaci objašnjavaju da univerzalno pravilo ne postoji. Potrebe za vodom razlikuju se od osobe do osobe i zavise od brojnih faktora – telesne težine, fizičke aktivnosti, vremenskih uslova, ishrane i zdravstvenog stanja.

Čuvenih „osam čaša dnevno“ više je smernica nego strogo pravilo. Na količinu tečnosti koju organizam dobija ne utiče samo voda koju pijemo, već i voda iz hrane. Voće, povrće, supe i drugi namirnice takođe doprinose ukupnom unosu tečnosti.

Kako znati da li pijemo dovoljno vode?

Jedan od najjednostavnijih pokazatelja jeste boja urina. Svetla boja uglavnom ukazuje na dobru hidriranost, dok tamnija može biti znak da organizmu nedostaje tečnosti.

Žeđ je takođe prirodni signal tela. Iako mnogi pokušavaju da piju vodu pre nego što osete žeđ, organizam uglavnom ima veoma dobar mehanizam kojim upozorava kada mu je potrebna dodatna tečnost.

Kada nam treba više vode?

Tokom toplih dana, intenzivnog treninga ili fizičkog rada, potrebe za vodom mogu biti veće. Isto važi i kada osoba ima povišenu temperaturu, gubi tečnost znojenjem ili se nalazi u veoma suvoj prostoriji.

Sportisti i ljudi koji se mnogo kreću moraju posebno obratiti pažnju na nadoknadu tečnosti, jer čak i blaga dehidracija može uticati na energiju, koncentraciju i fizičke sposobnosti.

Može li se preterati sa vodom?

Iako se o dehidraciji mnogo govori, stručnjaci upozoravaju da ni preterano unošenje vode nije dobro. Pijenje ogromnih količina vode za kratko vreme može poremetiti ravnotežu minerala u organizmu.

Zato savet nije da se voda pije na silu, već da se prati osećaj žeđi i potrebe organizma.

Najvažnije pravilo, prema stručnjacima, jeste jednostavno: pijte dovoljno da budete hidrirani, ali ne pokušavajte da ispunite tuđi broj čaša kao obavezu.

Voda jeste jedan od najvažnijih elemenata za normalno funkcionisanje organizma, ali prava količina nije ista za svakoga. Telo često najbolje pokazuje koliko mu je potrebno – samo treba obratiti pažnju na njegove signale.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto se ljudi bude umorniji nego što su legli? Stručnjaci objašnjavaju najčešće greške

Objavljeno pre

,

Objavio:

woman, asleep, girl, sleep, bed, cozy, tired, rest, resting, sleeping, sleeping woman, dreams, young woman, pillow, blanket, bedroom, sleeping beauty, morning, relax, sleep, sleep, sleep, sleep, sleep, sleeping, sleeping

Mnogi ljudi svakog jutra imaju isti osećaj – legli su na vreme, spavali nekoliko sati, ali se bude umorniji nego kada su otišli u krevet. Iako se često misli da je problem samo u nedostatku sna, stručnjaci upozoravaju da kvalitet odmora zavisi od mnogo više faktora.

Jedna od najčešćih grešaka jeste korišćenje telefona neposredno pre spavanja. Gledanje društvenih mreža, gledanje videa ili odgovaranje na poruke može da zadrži mozak u stanju aktivnosti i oteža prelazak u duboke faze sna.

Problem može biti i neredovan raspored spavanja. Ako se jednog dana ide u krevet u 22 časa, a drugog posle ponoći, telo teško održava svoj prirodni ritam. Stručnjaci savetuju da vreme odlaska na spavanje i buđenja bude približno isto svakog dana, čak i vikendom.

Mnogi ljudi prave grešku i tako što spavaju u pretoploj sobi. Idealna temperatura za kvalitetan san je uglavnom nešto niža nego što većina očekuje, jer se telo tokom noći prirodno hladi.

Na kvalitet sna utiču i kasni obroci, previše kafe tokom dana, nedostatak fizičke aktivnosti i stres. Iako osoba može provesti osam sati u krevetu, to ne znači da je organizam zaista imao dovoljno dubokog odmora.

Još jedan čest razlog jutarnjeg umora jeste često buđenje tokom noći, koje ljudi ponekad ni ne primete. Kratka buđenja mogu prekinuti cikluse sna i učiniti da se osoba ujutru oseća iscrpljeno.

Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih navika: izbegavanje ekrana pred spavanje, provetravanje prostorije, laganu fizičku aktivnost tokom dana i stvaranje mirne rutine pred odlazak u krevet.

Kvalitetan san nije samo pitanje broja sati – važno je kako se ti sati provode. Male promene u svakodnevnim navikama mogu napraviti veliku razliku i pomoći da se čovek probudi odmorniji i sa više energije.

Pročitaj još

Zdravlje

Nova saznanja o vezama interferon alfa i Sjögrenovog sindroma

Istraživanje otkriva kako povišen interferon alfa utiče na simptome kod žena i otvara put ka ranijoj dijagnostici.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nova saznanja o vezama interferon alfa i Sjögrenovog sindroma – interferon alfa i Sjögrenov sindrom

Istraživanje otkriva kako povišen interferon alfa utiče na simptome kod žena i otvara put ka ranijoj dijagnostici.

Sjögrenov sindrom je autoimuna bolest koja najviše pogađa žene, a simptomi značajno utiču na svakodnevni život. Novo istraživanje iz University Hospital Bonn otkrilo je da povišen interferon alfa ima direktnu vezu sa razvojem Sjögrenovog sindroma kod 60 odsto obolelih. Ova otkrića su važna jer mogu pomoći u ranom otkrivanju bolesti i boljem odabiru terapije.

Uticaj interferon alfa na Sjögrenov sindrom

Povišen interferon alfa, protein koji pomaže telu da se bori protiv infekcija, zapravo može da pokrene autoimune reakcije. Pre svega, kod žena sa Sjögrenovim sindromom, imuni sistem greškom napada žlezde koje stvaraju pljuvačku i suze. Zbog toga se javljaju simptomi kao što su suve oči, suva usta i koža. Štaviše, mnoge žene se žale i na bolove u zglobovima, mišićima, kao i na hronični umor.

Simptomi i svakodnevne teškoće kod žena

Osim toga, Sjögrenov sindrom može izazvati osećaj pečenja u očima i teškoće pri govoru i gutanju. S druge strane, neki pacijenti dobijaju i povišenu temperaturu ili blage osipe. Istraživači su analizirali uzorke više od 170 obolelih, među kojima je većina bila ženskog pola. Upoređivali su nivo interferon alfa u krvi sa rezultatima iz velike baze podataka sa skoro 50.000 ispitanika.

Zašto je rano prepoznavanje važno za žene

Kao rezultat, studija je pokazala da se povišen interferon alfa može otkriti godinama pre prvih simptoma Sjögrenovog sindroma. Zbog toga se otvara mogućnost da žene, koje osete rane znake kao što su suve oči ili usta, ranije potraže stručnu pomoć. Na taj način, moguće je započeti odgovarajuću terapiju pre nego što se pojave teži simptomi.

Izjave stručnjaka i personalizovan pristup terapiji

„Zato se žene sa Sjögrenovim sindromom često žale na suva usta i oči“, objašnjava profesor Rayk Behrendt. On ističe: „Njihovo telo proizvodi previše interferon alfa, što može pokrenuti simptome.“ Dr Ivana Jorgačević dodaje: „Pronašli smo da kod 40 odsto pacijenata nedostaje ovaj protein, ali imaju povišen TRIM21.“ Ove razlike, prema njenim rečima, omogućavaju lekarima da biraju terapiju prema tipu bolesti.

Praktični saveti i rana dijagnostika

Ako primetite simptome kao što su suve oči, suva usta, bolovi u zglobovima ili uporan umor, važno je da što pre posetite lekara. Ranom dijagnostikom i personalizovanom terapijom možete poboljšati kvalitet života i ublažiti tegobe. Konačno, pravovremeno prepoznavanje rizika i savremene metode merenja interferon alfa mogu doprineti boljem zdravlju žena. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

U Trendu