Zdravlje

Kako ostati zdrav tokom letnjih vrućina: preporuke dr Biserke Obradović

Praktični saveti za žene, decu, starije i hronične bolesnike — kako pravilno reagovati kad temperature rastu

Published

on

pexels-photo-8381805

Praktični saveti za žene, decu, starije i hronične bolesnike — kako pravilno reagovati kad temperature rastu

Letnji toplotni talasi predstavljaju značajan izazov za zdravlje, naročito za žene, decu, starije i osobe sa hroničnim bolestima. Dr Biserka Biserka Obradović, specijalista opšte medicine, ističe da tokom najtoplijih dana moramo posebno paziti na navike i način života. Temperature u gradovima često dostižu maksimum, pa je važno znati kako da se zaštitimo.

Najosetljivije grupe su deca mlađa od dve godine i stariji ljudi, jer njihov organizam teže reguliše telesnu temperaturu. Mališani još nemaju razvijen centar za termoregulaciju, pa se preporučuje da izbegavate izlaganje dece suncu dok je najtoplije. Hronični bolesnici, naročito sa niskim krvnim pritiskom, treba da budu posebno pažljivi zbog mogućnosti naglog pada pritiska, što može izazvati glavobolje, vrtoglavicu ili nesvesticu.

Letnje vrućine mogu uzrokovati i osećaj umora, tromosti i razdražljivosti, posebno kod žena. Meteoropate mogu imati problem sa snom, jer “u toku sna, organizam snižava svoju temperaturu i luči se melatonin (hormon sna), ali visoke temperature ometaju ovaj proces. San postaje isprekidan i teže dolazi”, objašnjava dr Biserka Obradović. Jedna od čestih grešaka je popodnevno dremanje u rashlađenoj prostoriji, što kasnije otežava uspavljivanje, naročito ako se konzumira kafa ili energetsko piće. “Telefon i televizor nas sigurno neće uspavati zbog plavog svetla ekrana. Bolje je pročitati dobru knjigu ili se istuširati mlakom vodom”, savetuje doktorka.

Hidratacija je ključna: “Na svakih 20 minuta treba popiti čašu vode, čak i ako niste žedni, jer telo stalno troši tečnost”, ističe dr Obradović. Voda sobne temperature ili blago mineralizovana voda su najbolji izbor. Ishranu treba bazirati na svežem voću i povrću, koje je važno dobro oprati i ostaviti u vodi najmanje pola sata pre jela.

Fizička aktivnost je i dalje preporučljiva, ali je najbolje vežbati ujutru ili uveče kada su temperature niže. “Fizička aktivnost je lek koji menja sve lekove, a nijedan lek ne može da je zameni”, naglašava doktorka. Odeća od pamuka ili lana olakšava isparavanje toplote i doprinosi boljem osećaju tokom vrućih dana.

Za kupanje i odlazak na bazen, reku ili jezero, savetuje se izbegavanje perioda između 11 i 16 časova zbog jakog UV zračenja. Razlika u temperaturi između klimatizovanih prostora i spoljašnjosti ne treba da premašuje 6 do 8 stepeni, kako bi se izbegao šok za organizam.

Ako imate hroničnu bolest ili koristite terapiju, obavezno se konsultujte sa svojim lekarom oko eventualnih promena terapije tokom toplotnog talasa. Za svaku dilemu i detaljnije savete, najbolje je obratiti se stručnjaku.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version