Connect with us

Zdravlje

Kako male promene navika mogu poboljšati žensko zdravlje – iskustva Želimira Bantića

Akademija zdravih navika: zašto su pravilna ishrana, san i podrška ključni za dugoročno zdravlje žena

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Gustavo fring

Akademija zdravih navika: zašto su pravilna ishrana, san i podrška ključni za dugoročno zdravlje žena

Želimir Bantić, specijalista farmacije i edukator, kroz lično iskustvo odrastanja sa slabim imunitetom danas pomaže ženama da izgrade zdravije navike. Kao dete je često bio bolešljiv, ali je kroz godine shvatio koliko su ishrana, kvalitetan san i fizička aktivnost važni za svaki segment života. Danas vodi Akademiju zdravih navika i ističe da lekovi mogu rešiti trenutne tegobe, ali je način života presudan za opšte zdravlje. Kako kaže, „shvatio sam da su ishrana, san i fizička aktivnost ključ za bolji život”, a zdravlje je mnogo više od odsustva bolesti – ono uključuje energiju i zadovoljstvo.

Mnoge žene, balansirajući između raznih obaveza, često zapostavljaju svoje potrebe. Bantić savetuje da čak i male promene, poput kvalitetnog sna i raznovrsne ishrane, mogu sprečiti ozbiljnije zdravstvene probleme. „Hrana, san i svakodnevne odluke mogu drastično uticati na kvalitet života”, naglašava on i dodaje koliko je važno prepoznati prve znake umora i reagovati na vreme.

Jedna od glavnih tema njegovih edukacija je gojaznost. Bantić napominje da je ovo često pogrešno shvaćena bolest i da „ljudi misle da je dovoljno manje jesti i više vežbati, ali gojaznost je mnogo složenija”. On objašnjava da je gojaznost hronično stanje koje uključuje poremećaje u radu mozga, creva i masnog tkiva, te žene koje se sa njom bore ne treba da osećaju krivicu. „Gojaznost nije znak nedostatka discipline, već posledica složenih procesa u organizmu”, ističe Bantić i savetuje da je podrška okoline veoma važna.

Još jedan izazov je regulacija šećera u krvi i hormona. Bantić često koristi savremene senzore kako bi pokazao ženama kako nagle promene šećera mogu izazvati umor i pojačati apetit. „Kada šećer naglo skoči, telo proizvodi mnogo insulina. To nas uvodi u krug gladi i skladištenja masnoća”, objašnjava, dodajući da povišen insulin otežava sagorevanje masnih naslaga.

San je takođe često zanemaren faktor u regulaciji telesne težine. „Ne postoji suplement ili lek koji može zameniti dobar san. Kada ne spavamo dovoljno, hormoni gladi i sitosti se poremete i teže kontrolišemo apetit”, kaže Bantić i savetuje ženama da planiraju vreme za odmor kako bi lakše održale stabilnu težinu i dobro raspoloženje.

Na kraju, podseća da samo informacija nije dovoljna. „Informacija sama po sebi ne menja život. Potrebna je svakodnevna primena i podrška”, zaključuje. Ženama koje imaju zdravstvene izazove preporučuje savetovanje sa lekarom radi precizne dijagnoze i preporuka.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Letnja upala grla: kako je prepoznati i šta preduzeti

Grlobolja može da se javi i tokom leta zbog klima uređaja, alergena i temperaturnih promena – evo šta treba znati

Published

on

Grlobolja može da se javi i tokom leta zbog klima uređaja, alergena i temperaturnih promena – evo šta treba znati

Iako mnogi upalu grla vezuju za hladnije dane, ovaj neprijatni osećaj često pogađa žene i tokom letnjih meseci. Razlozi su brojni: duže zadržavanje u klimatizovanim prostorijama, nagle promene temperature i veći kontakt sa alergenima, kao što su polen ili hemikalije iz bazena. Stručnjaci ističu da su žene podložnije letnjoj upali grla jer češće borave na radnim mestima s uključenom klimom, što dodatno isušuje sluzokožu i olakšava ulazak mikroorganizama.

Najčešći uzroci upale grla u letnjem periodu su virusi i bakterije, ali i iritacije izazvane suvim vazduhom ili kontaktom sa hemikalijama. Bitno je razlikovati da li je reč o infekciji ili reakciji na iritans, jer se pristup lečenju razlikuje.

Simptomi letnje upale grla slični su onima tokom zime. Osim bola i grebanja u grlu, moguće je otežano gutanje, promuklost, crvenilo i otok krajnika, a ponekad i temperatura, slabost, glavobolja ili mučnina. Virusna infekcija često prati curenje nosa, kašalj ili kijanje, dok kod bakterijske (posebno streptokokne) mogu biti prisutne bele naslage na krajnicima i izraženiji otok limfnih žlezda na vratu.

Prema rečima dr Marijane M. Rajić, specijaliste opšte medicine: „Najvažnije je utvrditi uzrok tegoba. Virusne infekcije obično prolaze same, dok bakterijske zahtevaju specifičnu terapiju antibiotikom. Ne savetujem ženama da same započinju lečenje bez konsultacije sa lekarom.”

Letnji meseci donose brojne iritanse: klima uređaji isušuju sluzokožu, a alergeni poput polena i hemikalije iz bazena mogu dodatno nadražiti grlo. Nagli prelazak iz toplog u hladan prostor opterećuje imunitet, pa žene koje često koriste klimu ili vežbaju u zatvorenom češće razvijaju simptome upale grla. Iako većina slučajeva brzo prolazi, važno je obratiti pažnju na teže simptome poput visoke temperature, otežanog gutanja, osipa ili bola u uhu – tada je neophodan pregled lekara, naročito ako problemi traju više od sedam dana.

Kako biste smanjile rizik, stručnjaci savetuju da izbegavate direktno izlaganje hladnom vazduhu iz klima uređaja, povremeno provetravate prostorije i održavate optimalnu vlažnost. Redovan unos tečnosti, blaga hrana i izbegavanje gaziranih pića takođe pomažu, a nakon bazena obavezno se istuširajte i izbegavajte gutanje vode. „Antibiotici nisu rešenje za svaku upalu grla”, ističe dr Marijana M. Rajić. „Nekada je dovoljno pojačati hidrataciju i koristiti pastile ili blage čajeve. Antibiotici su potrebni samo kod dokazane bakterijske infekcije.”

Na kraju, svaka žena koja primeti pogoršanje simptoma ili nove tegobe treba što pre da potraži savet lekara. Prava dijagnoza i individualni pristup su ključni za brz oporavak.

Pročitaj još

Zdravlje

Koja kafa je pogodnija za žene sa osetljivim stomakom: topla ili hladna?

Saznajte da li je hladna ili topla kafa bolji izbor za varenje, energiju i svakodnevne navike žena sa osetljivim želucem.

Published

on

Saznajte da li je hladna ili topla kafa bolji izbor za varenje, energiju i svakodnevne navike žena sa osetljivim želucem.

Za mnoge žene, kafa je neizostavan deo jutra, ali retko razmišljamo kako izbor tople ili hladne kafe utiče na osetljiv stomak. Žene koje pate od stomačnih tegoba, poput refluksa ili slabijeg varenja, često traže napitak koji neće izazvati nelagodnost. Statistika pokazuje da se širom sveta dnevno popije više od 400 milijardi šoljica ovog omiljenog napitka, što govori o njenoj rasprostranjenosti.

Način pripreme kafe ima veliki uticaj na to kako će naš organizam reagovati. Hladna kafa se priprema dužim potapanjem u hladnoj vodi, zbog čega oslobađa manje gorkih i nadražujućih supstanci – zato je blaža za varenje. Za razliku od nje, topla kafa oslobađa više jedinjenja koja kod osoba sa osetljivim stomakom mogu stvoriti osećaj nelagodnosti.

Iako mnogi misle da je razlika u kiselosti, analiza pokazuje da pH vrednost tople i hladne kafe nije značajno različita – kreće se od 4,85 do 5,13. Glavna razlika je u vrsti i količini kiselina i drugih supstanci nastalih tokom pripreme. Topla kafa sadrži više antioksidanata, ali i više potencijalno iritirajućih sastojaka, što nekim ženama može stvarati problem.

Za žene koje žele napitak koji manje opterećuje stomak, hladna kafa je često bolji izbor, posebno kod problema sa žgaravicom ili nadimanjem. S druge strane, one koje žele jači efekat buđenja mogu odabrati toplu kafu, jer ona snažnije stimuliše organizam i bogatija je zaštitnim materijama.

Stručni savet daje i dr Milica Jovanović, specijalista interne medicine: “Žene sa osetljivim želucem često mi postavljaju pitanje koju kafu da izaberu. Preporučujem hladnu kafu osobama koje imaju problema sa refluksom ili peckanjem u stomaku, jer sadrži manje nadražujućih jedinjenja. Ipak, svaka osoba je posebna i treba pratiti kako organizam reaguje.”

Važno je napomenuti da kafa, bez obzira na temperaturu, ne treba da zameni doručak. Takođe, trudnice i dojilje bi trebalo da unose manje kofeina u dogovoru sa lekarom. Ako primetite nelagodnost, mučninu ili pojačanu kiselinu nakon konzumacije, napravite pauzu i obavezno se konsultujte sa stručnjakom.

Na kraju, odluka između tople i hladne kafe treba da bude prilagođena vašem telu i potrebama. Pratite signale svog organizma i ne zaboravite da se za precizne savete obratite lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Zašto je briga o mentalnom zdravlju važna nakon lečenja raka

Mnoge žene se i posle izlečenja suočavaju sa anksioznošću i tugom – evo kako da sebi pomognete

Published

on

Mnoge žene se i posle izlečenja suočavaju sa anksioznošću i tugom – evo kako da sebi pomognete

Kada žena završi lečenje od raka, očekuje da će se vratiti svakodnevnim radostima i da će stres nestati. Ipak, naučna istraživanja pokazuju da se izazovi ne završavaju izlaskom iz bolnice. U Sjedinjenim Američkim Državama danas živi više od 18 miliona ljudi koji su pobedili rak, a ovaj broj će, prema procenama, do 2035. godine dostići 22 miliona. Mnoge žene koje su deo ove statistike i dalje se suočavaju sa dugotrajnim psihološkim posledicama.

Uticaj raka na mentalno zdravlje često traje mnogo duže od fizičkog oporavka. Žene se, osim telesnih promena, često bore sa osećajem anksioznosti i depresije, što može potrajati godinama nakon završene terapije. Ovakva osećanja često ostaju neprimetna ljudima iz njihove okoline. Statistike pokazuju da se svaka treća osoba, nakon završenog lečenja, suočava sa strahom od povratka bolesti i osećajem gubitka identiteta, dok samo jedna od pet žena potraži stručnu pomoć. Terapeutkinja Julie Larson objašnjava: „Fizičke promene su očigledne, ali ono što je tiše i nevidljivo često je najteže. Žene se mire sa gubitkom i tugom, a njihova okolina često ne razume s čime se suočavaju.“

Nažalost, zdravstveni sistem uglavnom stavlja fokus na fizičko izlečenje, dok su mentalni problemi često zanemareni. Dr Patricia Ganz, onkološkinja i profesorka javnog zdravlja, ističe: „Znamo kako da damo lekove protiv bolova ili nesanice. Međutim, nismo dovoljno edukovani za prepoznavanje i tretman depresije kod žena koje su prebolele rak.“ Uprkos tome što je svest o važnosti psihološke pomoći u porastu, sistemsko uvođenje preventivnih pregleda i upućivanja na stručnjake još uvek nije dovoljno razvijeno, zbog čega mnoge pacijentkinje ostaju bez adekvatne podrške.

Dobar primer sveobuhvatne nege je The MercyOne Richard Deming Cancer Center u De Mojnu, gde žene nakon lečenja mogu da dobiju savetovanje, muzičku terapiju i tehnike za smanjenje stresa. Ovakva podrška pomaže da se prevaziđu osećaji usamljenosti i strahova koji se često javljaju nakon završetka terapije. Dr Richard Deming, medicinski direktor centra, naglašava: „Tokom lečenja žene dobijaju snažnu podršku. Kada se lečenje završi, mnoge ostaju same sa svojim osećanjima. Očekuje se da budu srećne, ali često im treba dodatna pomoć u povratku samopouzdanja.“

Zato je izuzetno važno da svaka žena koja je prebrodila rak obrati pažnju na svoje psihičko zdravlje. Pored redovnih kontrola kod onkologa, korisno je potražiti razgovor sa psihologom ili terapeutom koji ima iskustva sa onkološkim pacijentima. Podrška porodice i prijatelja je od velikog značaja – otvoren razgovor o osećanjima i traženje pomoći mogu mnogo da doprinesu oporavku.

Oporavak od raka je veliki uspeh, ali briga o mentalnom zdravlju je podjednako važan deo celokupnog procesa. Uvek se za savet i dijagnozu obratite svom lekaru.

Pročitaj još

U Trendu