Connect with us

Zdravlje

Kako hormoni utiču na žensku telesnu težinu i zdravlje

Hormonska neravnoteža može otežati mršavljenje, naročito u menopauzi i pri stresu

Objavljeno pre

,

Kako hormoni utiču na žensku telesnu težinu i zdravlje – hormoni koji utiču na telesnu težinu Foto Izvor: Pexels / Gustavo Fring

Hormonska neravnoteža može otežati mršavljenje, naročito u menopauzi i pri stresu

Mnoge žene primećuju da uprkos zdravoj ishrani i redovnom vežbanju kilogrami ne odlaze lako. Kada hormoni koji utiču na telesnu težinu nisu u ravnoteži, mršavljenje može postati izazov. Ovaj zdravstveni problem najčešće pogađa žene u Srbiji tokom menopauze, ali i mlađe žene koje su pod stresom ili prolaze kroz promene životnog stila. Zbog toga je važno razumeti kako hormoni regulišu telesnu težinu i šta svaka žena može preduzeti.

Pre svega, višak kilograma često ukazuje na poremećaj nekoliko važnih hormona. To su estrogen, progesteron, kortizol, grelin, testosteron, melatonin i glukokortikoidi. Kada su ovi hormoni van ravnoteže, telo teže sagoreva masti i čuva zdrav metabolizam. Na primer, visok nivo estrogena može povećati otpornost na insulin (hormon koji reguliše šećer u krvi). Kao rezultat, telo skladišti više masti, naročito oko kukova i butina. S druge strane, nizak estrogen tokom menopauze takođe podstiče stvaranje masnih naslaga jer telo pokušava da nadoknadi njegov nedostatak.

Najvažniji hormoni koji utiču na telesnu težinu kod žena

Progesteron je drugi ključni hormon za žensko zdravlje. Njegov pad često nastaje zbog stresa, menopauze ili upotrebe kontraceptivnih pilula. Međutim, ako progesteron nije u ravnoteži sa estrogenom, može doći do nakupljanja kilograma, ali i do promena raspoloženja. Takođe, kortizol, poznat kao hormon stresa, povećava se tokom napetih perioda ili fizičke povrede. Kada je kortizol hronično povišen, masne naslage se nakupljaju posebno u predelu stomaka.

Pored toga, grelin, poznat kao ‘hormon gladi’, povećava apetit. On raste kada ste na dijeti ili pod stresom. Gojazne osobe postaju osetljivije na dejstvo grelina, što otežava kontrolu unosa hrane. Testosteron, iako ga žene proizvode u manjim količinama, važan je za očuvanje mišića i sagorevanje masti. Njegov nivo opada sa godinama i tokom stresa, što usporava gubitak kilograma.

Kako kvalitet sna i stres utiču na hormone i težinu

Melatonin, hormon koji reguliše san, utiče na oslobađanje hormona rasta tokom noći. Nedostatak sna ili previše svetlosti u spavaćoj sobi može smanjiti proizvodnju melatonina. Na taj način, telo slabije sagoreva masti i lakše dobija na težini. Osim toga, glukokortikoidi, hormoni koje telo proizvodi tokom hronične upale, mogu poremetiti način na koji telo koristi šećer i masti kao izvor energije. To povećava rizik od insulinske rezistencije, gojaznosti i dijabetesa tipa 2 (bolest u kojoj telo ne koristi insulin pravilno).

Ako primetite da se kilogrami nakupljaju bez očiglednog razloga, obratite pažnju na signale tela. Na primer, iznenadne promene raspoloženja, problemi sa snom i stalni umor mogu značiti da su hormoni u neravnoteži. Osim toga, redovno vežbajte i birajte raznovrsnu, neprocesuiranu hranu bogatu vlaknima, vitaminima i mineralima. Ipak, konačno rešenje ne leži samo u ishrani i fizičkoj aktivnosti.

Dr Aleksandra Jovanović, endokrinolog, naglašava: „Hormonska neravnoteža može biti skriveni uzrok viška kilograma kod žena, posebno u periodu menopauze. Preporučujem ženama koje primećuju ovakve promene da se jave svom izabranom lekaru i zatraže analizu hormona. Samo tako mogu dobiti pravu dijagnozu i odgovarajući savet.“

Na kraju, nemojte ignorisati signale koje telo šalje. Izbegavajte samostalno uzimanje suplementa ili dijeta bez savetovanja sa stručnjakom. Ako sumnjate na hormonski disbalans, obavezno se obratite svom lekaru koji će vas uputiti na odgovarajuće analize i dalje praćenje.

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Dnevna pospanost povezana sa rizikom od demencije kod žena

Studija iz SAD otkriva da umor tokom dana može ukazivati na rane kognitivne promene kod starijih žena

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dnevna pospanost povezana sa rizikom od demencije kod žena – dnevna pospanost i rizik od demencije

Studija iz SAD otkriva da umor tokom dana može ukazivati na rane kognitivne promene kod starijih žena

Novo istraživanje iz Sjedinjenih Američkih Država donosi važne informacije o dnevnoj pospanosti i riziku od demencije kod žena starijih od 65 godina. Naučnici su otkrili da žene koje često osećaju pospanost tokom dana, iako dovoljno spavaju, imaju veće šanse da razviju demenciju. Ova bolest podrazumeva gubitak pamćenja i otežano obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Zbog toga je rano prepoznavanje simptoma izuzetno važno za očuvanje zdravlja mozga kod žena u poznijim godinama.

Studija je obuhvatila 445 odraslih osoba koje žive u zajednici, a rezultati su pokazali da 35 odsto onih sa izraženom dnevnom pospanošću razvije sindrom motoričkog kognitivnog rizika (MCR). Kod osoba bez pospanosti taj procenat bio je svega 6,7 odsto. Pre svega, ovo ukazuje da dnevna pospanost nije bezazlena pojava. Štaviše, može biti rani znak početka kognitivnog propadanja, posebno kod žena.

Dnevna pospanost i rizik od demencije kod žena

Na osnovu ovih podataka, stručnjaci upozoravaju na važnost praćenja navika spavanja. U međuvremenu, istraživači su učesnike podelili prema kvalitetu sna. Ispostavilo se da žene sa lošijim navikama spavanja češće osećaju dnevni umor i samim tim imaju veći rizik od razvoja kognitivnih problema. Zbog toga, prepoznajte promene kao što su pojačan umor ili zaboravnost, jer mogu biti znak da je potrebno obratiti se lekaru.

Osim toga, W. Christopher Winter, neurolog i specijalista za medicinu sna, ističe: „Dnevna pospanost koja se ponavlja može biti važan znak da nešto nije u redu sa zdravljem mozga.“ On naglašava da broj sati sna nije jedini faktor. „Važno je obratiti pažnju na kvalitet sna, a ne samo na količinu.“

Verna Porter, neurolog i direktorka centra za neurokognitivne poremećaje, poručuje: „Ako primetite da ste često pospani tokom dana, bez jasnog razloga, razgovarajte sa svojim lekarom. Ovo može biti prvi znak većih promena u mozgu.“

Praktični saveti za zdravlje mozga i bolji san

Na kraju, postoji nekoliko jednostavnih koraka koje možete preduzeti da biste smanjili rizik od demencije. Prvo, trudite se da odlazite na spavanje u isto vreme svake večeri. Takođe, izbegavajte teške obroke i kofein pre odlaska u krevet. Pored toga, obezbedite mirnu atmosferu u sobi i redovno vežbajte. Mentalna aktivnost, kao što su čitanje ili rešavanje zagonetki, takođe može poboljšati zdravlje mozga.

Ipak, ako primetite izraženu dnevnu pospanost ili zaboravnost, obavezno se posavetujte sa lekarom. Rano reagovanje može pomoći u otkrivanju i usporavanju kognitivnih poremećaja. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

OPREZ! Ova 4 SIMPTOMA posle ujeda komarca nikako ne treba zanemariti: Mogu ukazivati na OZBILJAN PROBLEM

Objavljeno pre

,

Objavio:

Virus Zapadnog Nila u Grčkoj: raste broj hospitalizovanih zbog zaraženih komaraca

Ujed komarca najčešće izaziva samo prolazni svrab, crvenilo i blagi otok kože. Ipak, ponekad češanje može oštetiti kožu i omogućiti bakterijama da prodru u organizam, zbog čega se na mestu ujeda može razviti infekcija.

Zbog toga je važno pratiti kako se promena na koži razvija tokom narednih dana. Posebno treba obratiti pažnju ako se simptomi pogoršavaju umesto da postepeno prolaze.

1. Crvenilo koje se širi

Ako crvenilo oko ujeda postaje sve veće i širi se na okolnu kožu, to može biti znak upalne reakcije ili infekcije.

Uobičajena reakcija na ujed najčešće se vremenom smiruje, dok kod infekcije promena može postajati sve izraženija.

2. Koža je sve toplija, bolna i otečena

Blagi otok i svrab nakon ujeda nisu neuobičajeni. Međutim, ako mesto postaje izrazito bolno, toplo na dodir i sve više otiče, potrebno je obratiti pažnju na razvoj simptoma.

Ovakve promene mogu ukazivati na bakterijsku infekciju kože, naročito ako su nastale nakon intenzivnog češanja.

3. Pojava gnoja ili tečnosti

Ako se na mestu ujeda pojavi gnoj, rana počne da curi ili se formira krasta uz pogoršanje crvenila i bola, to može biti znak infekcije.

U tom slučaju nije dobro cediti ili dodatno iritirati promenu, jer se time može pogoršati stanje.

4. Temperatura i opšta slabost

Povišena telesna temperatura, drhtavica, izražena malaksalost ili osećaj da se stanje generalno pogoršava zahtevaju dodatni oprez.

Takvi simptomi mogu ukazivati da reakcija nije ograničena samo na kožu i da je potrebno potražiti medicinski savet.

Kada treba kod lekara?

Ako se promena brzo širi, bol postaje intenzivniji, pojavljuje se gnoj ili imate temperaturu, najbolje je obratiti se lekaru. Posebnu pažnju treba obratiti na simptome koji se iz dana u dan pogoršavaju.

Važno je razlikovati običnu reakciju na ujed od infekcije. Svrab, manje crvenilo i blagi otok sami po sebi najčešće nisu znak bakterijske infekcije.

Tokom leta dodatni problem predstavljaju i bolesti koje pojedine vrste komaraca mogu prenositi. Zato pojavu temperature, jake glavobolje, bolova u mišićima ili drugih neuobičajenih simptoma nakon ujeda ne treba automatski pripisati običnoj reakciji kože, već je u takvoj situaciji najbolje potražiti savet zdravstvenog radnika.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

TROPSKE NOĆI NE DAJU TELU DA SE ODMORI: Evo šta se dešava organizmu kada temperatura ne pada ispod 20 stepeni

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vrućina se vraća u Srbiju: Temperature rastu, evo kada stiže novi toplotni talas

Tropske noći, odnosno noći tokom kojih temperatura ne pada ispod 20 stepeni, mogu ozbiljno da otežaju san i oporavak organizma. Iako mnogi misle da je problem samo u tome što je neprijatno spavati kada je vruće, visoka temperatura zapravo utiče na način na koji telo reguliše sopstvenu temperaturu.

Da bi čovek zaspao, organizam prirodno počinje da snižava telesnu temperaturu. Kada je vazduh tokom noći previše topao, naročito kada je prisutna i visoka vlažnost, telo teže oslobađa višak toplote.

Zbog toga san može postati plići i isprekidaniji. Čovek se češće budi, okreće se u krevetu i ujutru može imati osećaj da se uopšte nije odmorio, čak i ako je proveo dovoljno sati u krevetu.

Poseban problem predstavlja kombinacija visokih temperatura i velike vlažnosti vazduha. Tada znoj sporije isparava sa kože, pa je organizmu teže da se rashladi.

Zašto se budimo iscrpljeni?

Tokom kvalitetnog sna telo prolazi kroz različite faze koje su važne za fizički i mentalni oporavak. Kada je prostorija pretopla, san može biti manje kvalitetan, što se narednog dana može odraziti na koncentraciju, raspoloženje i osećaj energije.

Zbog toga posle tropske noći mnogi imaju osećaj težine, pospanosti i umora, a posebno teško mogu podneti nove visoke temperature tokom dana.

Kako sebi pomoći tokom tropske noći?

Stručnjaci uglavnom savetuju da prostorija za spavanje bude što prijatnija i da se tokom najtoplijeg dela dana spreči dodatno zagrevanje prostorije.

Ako koristite klima-uređaj, nije neophodno da temperatura bude ekstremno niska. Cilj je da prostorija bude dovoljno rashlađena za udoban san, bez naglog prelaska iz veoma toplog u veoma hladan prostor.

Pomaže i lagana posteljina, prozračna odeća za spavanje i dovoljno tečnosti tokom dana.

Tropske noći zato nisu samo pitanje komfora. Kada se telo iz noći u noć ne uspeva dovoljno rashladiti i odmoriti, posledice se mogu osećati i tokom narednog dana.

Pročitaj još

U Trendu