Zdravlje

Brzo rešenje za zapušen nos: lekarski saveti za lakše disanje kod žena

Provereni koraci i preporuke stručnjaka pomažu da ublažite zapušenost nosa i poboljšate svakodnevno funkcionisanje

Published

on

pexels-photo-7195040

Provereni koraci i preporuke stručnjaka pomažu da ublažite zapušenost nosa i poboljšate svakodnevno funkcionisanje

Zapušen nos je čest problem kod žena različitih uzrasta, naročito u sezoni prehlada i alergija, i može značajno da utiče na svakodnevne aktivnosti, kvalitet sna i opšte raspoloženje. Stručnjaci naglašavaju da je važno znati šta uzrokuje ovu neprijatnost i kako možete brzo reagovati. Najčešći razlozi su virusne ili bakterijske infekcije, alergije na polen, prašinu ili životinjsku dlaku, ali i nealergijski rinitis koji se javlja zbog promena temperature ili zagađenja. Internista dr Kraig Polinski objašnjava da se medicinski naziv za zapušen nos odnosi na rinitis, odnosno upalu sluzokože nosa. ‘Kada osoba udiše alergen ili virus, mastociti oslobađaju histamin, što dovodi do oticanja i upale,’ kaže dr Polinski. Osećaj zapušenosti obično nije rezultat viška sekreta, već oticanja krvnih sudova u nosu. Otorinolaringolog dr Stiven Aleksander naglašava: ‘Mnogi misle da će im biti bolje ako stalno duvaju nos, ali problem je često u oticanju, ne u sekreciji.’ Simptomi uključuju curenje nosa, kijanje, svrab, suzne oči, kao i gusti sekret koji može biti žut ili zelen, što ponekad ukazuje na infekciju. Ako imate sklonost ka alergijama, simptomi će najčešće biti izraženiji sezonski ili nakon kontakta sa poznatim alergenima. U slučaju povišene temperature, gustog i obojenog sekreta i bola u sinusima, savetuje se poseta lekaru. Dr Aron Flečer ističe: ‘Korišćenje fiziološkog rastvora u spreju može efikasno da smanji otok sluzokože i olakša disanje.’ Ovaj rastvor ne sadrži lekove i bezbedan je za svakodnevnu upotrebu, pa čak i tokom trudnoće. Osim toga, inhalacije toplom vodom, tuširanje u toploj pari i podizanje uzglavlja tokom spavanja mogu dodatno pomoći. Dekongestivni sprejevi mogu se koristiti kratkotrajno, ali ne duže od pet dana, kako ne bi došlo do kontraefekta. Za one kod kojih je uzrok alergija, antihistaminici mogu ublažiti tegobe, ali se preporučuje prethodna konsultacija sa lekarom, posebno u trudnoći i tokom dojenja. Prevencija se ogleda u redovnom provetravanju prostorija, izbegavanju poznatih alergena i održavanju higijene ruku. Najvažnije je pratiti svoje simptome – ukoliko se pogoršavaju ili traju duže od sedam dana, obavezno se javite lekaru radi tačne dijagnoze i adekvatnog saveta.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version