Connect with us

Zdravlje

Benigne promene na jetri: rizici i lečenje koje žene treba da znaju

Saznajte kada benigni tumori jetre zahtevaju praćenje ili terapiju, posebno kod hormonske terapije i kontraceptiva.

Published

on

pexels-photo-5738735

Saznajte kada benigni tumori jetre zahtevaju praćenje ili terapiju, posebno kod hormonske terapije i kontraceptiva.

Benigni tumori jetre spadaju u najčešće nekarcinomske promene ovog organa, a posebno su česti kod žena između 20. i 50. godine. Iako najčešće nisu opasni, važno je prepoznati situacije u kojima su potrebni redovni pregledi ili terapija, naročito kod žena koje koriste hormonsku terapiju ili kontracepciju. Najzastupljenije vrste su hemangiom, fokalna nodularna hiperplazija (FNH) i hepatocelularni adenom. Hemangiomi predstavljaju spletove krvnih sudova i uglavnom se otkrivaju slučajno tokom ultrazvuka, obično ne izazivaju tegobe i ne zahtevaju lečenje osim ako nisu veoma veliki ili prouzrokuju komplikacije. Fokalna nodularna hiperplazija najčešće pogađa mlađe žene, posebno u trećoj deceniji života, i retko izaziva simptome. Ova promena se najčešće samo prati, a hirurška intervencija razmatra se kod izuzetno velikih tumora ili opasnosti od pucanja. Hepatocelularni adenomi su ređi, ali poseban oprez je potreban kod žena koje koriste hormonske lekove, jer postoji blaga povezanost između upotrebe oralnih kontraceptiva i pojave ovih tumora. Simptomi su retki, ali veće promene mogu dovesti do unutrašnjeg krvarenja, što može zahtevati prestanak hormonske terapije ili operaciju. Većina benignih tumora jetre otkriva se slučajno i ne traži poseban tretman. Ipak, kod većih promena ili pojave simptoma kao što su bol, osećaj pritiska u stomaku ili naglo povećanje tumora, neophodno je obratiti se gastroenterologu ili hepatologu. Doktorka Ana Petrović, specijalista interne medicine, naglašava: “Svaka žena koja ima dijagnostikovanu benignu promenu na jetri treba da bude u redovnom kontaktu sa svojim lekarom, posebno ako koristi hormonsku terapiju ili primeti bilo kakve nove simptome.” Preporučuju se redovni preventivni pregledi, izbegavanje samoinicijativnog uzimanja hormonskih preparata i zdrav način života sa uravnoteženom ishranom i umerenom fizičkom aktivnošću. Za žene koje su u riziku, povremena ultrazvučna kontrola jetre je preporučljiva, naročito ako u porodici postoje bolesti jetre ili je hormonska terapija dugotrajna. Za tačnu dijagnozu i savet, obavezno se konsultujte sa lekarom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Dugoročna zaštita srca: kako GLP-1 lekovi pomažu kod mršavljenja i prevencije srčanih bolesti

Naučna studija otkriva da GLP-1 lekovi umanjuju rizik od srčanog i moždanog udara za 13%, bez obzira na dijabetes

Published

on

Naučna studija otkriva da GLP-1 lekovi umanjuju rizik od srčanog i moždanog udara za 13%, bez obzira na dijabetes

Novo istraživanje koje je obuhvatilo više od 90.000 ljudi pokazuje da GLP-1 lekovi, popularni zbog svoje uloge u procesu mršavljenja, takođe doprinose očuvanju zdravlja srca na duže staze. Ovi lekovi, koji se najčešće propisuju osobama sa dijabetesom tipa 2 i onima sa viškom kilograma, mogu značajno smanjiti šanse za ozbiljne kardiovaskularne događaje poput srčanog i moždanog udara ili prerane smrti. Prema rezultatima studije, oni koji su koristili GLP-1 lekove imali su za 13 odsto manji rizik od ovih događaja u poređenju sa onima koji su primali placebo.

GLP-1 lekovi se preporučuju pacijentima sa dijabetesom tipa 2 i gojaznošću, ali rezultati istraživanja pokazuju da koriste i ljudima koji već imaju visok rizik od srčanih bolesti, bez obzira na to da li imaju dijabetes. U studiji su pacijenti praćeni najmanje godinu dana, a koristi su primećene kod svih ispitanika, uključujući i žene bez dijabetesa, ali sa viškom kilograma ili postojećim srčanim problemima.

Pored smanjenja rizika od fatalnih i nefatalnih srčanih i moždanih udara, GLP-1 lekovi su doveli i do smanjenja broja hospitalizacija zbog srčane slabosti, kao i do niže ukupne smrtnosti. Većina učesnika nije imala ozbiljne dugoročne nuspojave, ali su blaži digestivni problemi poput mučnine i povraćanja bili češći kod korisnika ovih lekova — što je poznata pojava, naročito na početku terapije.

Vođa istraživačkog tima, dr Simon Cork, ističe: „Znamo da je jedan od faktora koji opterećuje ljude kada razmatraju prelazak na ove lekove potencijalni dugoročni neželjeni efekti. Naši rezultati pokazuju da, kada se uzimaju tokom dužeg perioda od najmanje godinu dana, ovi lekovi čine mnogo više od pomoći u kontroli šećera u krvi ili težine. Oni značajno smanjuju rizik od srčanih udara, moždanih udara i prerane smrti kod ljudi koji su već ranjivi.”

Za žene koje brinu o svom zdravlju, posebno ako imaju dijabetes tipa 2, prekomernu težinu ili porodičnu istoriju srčanih bolesti, važno je da redovno prate stanje i razgovaraju sa lekarom o mogućnostima terapije, uključujući i GLP-1 lekove. Svako započinjanje terapije mora biti dogovoreno sa stručnjakom, uz individualno prilagođen pristup. Za tačnu dijagnozu i savet, obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako prepoznati Gotronove papule – prve znakove upale mišića na koži

Crvene ili ljubičaste izbočine na šakama mogu ukazivati na dermatomiozitis, retku autoimunu bolest kod žena

Published

on

Crvene ili ljubičaste izbočine na šakama mogu ukazivati na dermatomiozitis, retku autoimunu bolest kod žena

Gotronove papule predstavljaju kožne promene koje su često jedan od prvih simptoma dermatomiozitisa, retke autoimune bolesti koja može pogoditi žene svih godina. Ove karakteristične izbočine, koje su crvene ili ljubičaste boje, obično se javljaju na zglobovima prstiju šaka i veoma su važne za rano prepoznavanje bolesti.

Simptomi uključuju crvenilo, izbočine ili mrlje na gornjoj strani zglobova prstiju, ali se promene mogu javiti i na laktovima, kolenima ili skočnim zglobovima. Koža na tim mestima može svrbiti ili peckati, a simptomi se često pogoršavaju posle izlaganja suncu. Neke osobe mogu primetiti i ljuštenje kože na pogođenim mestima. Posebno je važno znati da kod oko 20% obolelih od dermatomiozitisa izostaju problemi sa mišićima, pa se bolest može ispoljiti samo na koži.

Dermatomiozitis je autoimuna bolest gde imuni sistem greškom napada sopstvene mišiće i kožu. Iako se tačan uzrok ne zna, smatra se da na razvoj bolesti utiču genetske predispozicije, izlaganje sunčevim zracima, infekcije i pojedini lekovi. Iako ovaj poremećaj može pogoditi svakoga, češći je kod žena i može se javiti u bilo kom životnom dobu.

Pravovremeno prepoznavanje Gotronovih papula je ključno za početak terapije. Dermatolozi najčešće postavljaju dijagnozu na osnovu izgleda promene, ali ponekad je neophodna biopsija kože da bi se isključile druge bolesti poput psorijaze ili lišaja. Osim Gotronovih papula, mogu se javiti i drugi simptomi na koži, kao što su ljubičasti osip na kapcima (heliotropni osip), crvenilo na grudima u obliku slova V, promene na noktima ili ljuštenje na šakama (tzv. mehaničarske ruke).

Specijalista dermatologije dr Milica Jovanović naglašava: “Gotronove papule su važan signal koji ne smemo ignorisati, jer rano prepoznavanje dermatomiozitisa omogućava bolje ishode terapije. Ako primetite ovakve promene na koži, posebno u kombinaciji sa slabosti mišića ili umorom, obavezno se obratite lekaru.”

Terapija Gotronovih papula i dermatomiozitisa uključuje lekove za smanjenje upale, prvenstveno kortikosteroide ili druge imunosupresivne lekove. Preporučuje se i izbegavanje sunčevih zraka, kao i upotreba zaštitnih krema, naročito kod osoba sa svetlom kožom.

Za žene je od izuzetnog značaja da obrate pažnju na neobične kožne promene, kao i na simptome poput slabosti mišića, umora ili bolova u zglobovima. Pravovremena dijagnoza i stručna pomoć dermatologa ili reumatologa mogu u velikoj meri poboljšati kvalitet života i sprečiti komplikacije. Za preciznu dijagnozu i savet, obratite se svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Pregledi u poznijim godinama: da li su svi zaista potrebni?

Nova saznanja ističu važnost pametnog izbora medicinskih pregleda kod žena starijih od 75 godina

Published

on

Nova saznanja ističu važnost pametnog izbora medicinskih pregleda kod žena starijih od 75 godina

Žene koje su napunile 75 godina često se suočavaju sa savetima da urade veliki broj rutinskih medicinskih pregleda, pod pretpostavkom da više informacija znači i veću sigurnost. Ipak, istraživanja iz oblasti gerijatrije ukazuju da preterana dijagnostika u starijem životnom dobu može doneti više stresa, nepotrebnih intervencija i smanjenje kvaliteta života, umesto njegovog produženja.

Mnogi pregledi, kao što su kolonoskopija, mamografija ili testovi za prostatu, često otkrivaju promene koje su prirodan deo starenja i retko predstavljaju ozbiljnu opasnost po život. Ovakvi rezultati mogu izazvati tzv. „kaskadni efekat” – lanac dodatnih testova i potencijalno agresivnih terapija, koje nisu uvek korisne. Žene u ovim godinama ponekad prolaze kroz stresne i invazivne procedure zbog nalaza koji možda nikada ne bi izazvali simptome.

„Skrining testovi kod starijih žena često otkrivaju promene koje nisu klinički značajne. Ponekad je terapija rizičnija od same bolesti, posebno ako se radi o sporo napredujućim stanjima”, objašnjava dr Marija Petrović, specijalista interne medicine. Prema njenim rečima, kod starijih pacijentkinja neophodno je dobro sagledati koristi i moguće rizike svakog pregleda.

Još jedan izazov su lažno pozitivni rezultati. Starenje donosi fiziološke promene koje na analizama mogu ličiti na bolest, što može izazvati nepotrebnu zabrinutost, dodatna snimanja ili terapije koje nisu potrebne. Sve to može značajno uticati na psihičko stanje i svakodnevicu žena u starijem dobu.

Za mnoge starije žene, očuvanje kvaliteta života, samostalnosti i mentalne jasnoće važnije je od produženja života po svaku cenu. „Za mnoge starije žene, svakodnevne aktivnosti, druženje i nezavisnost vredniji su od saznanja o nekoj promeni koja možda nikada neće uzrokovati tegobe”, ističe dr Petrović.

Saveti za čitateljke uključuju otvoren razgovor sa izabranim lekarom o realnim koristima i rizicima predloženih pregleda, kao i procenu celokupnog zdravstvenog stanja, a ne samo pojedinačnih nalaza. Svaka žena treba informisano da odluči koji su joj pregledi zaista potrebni, uzimajući u obzir sopstveno zdravlje, želje i način života.

Za preciznu dijagnozu i preporuku, konsultujte se sa svojim lekarom.

Pročitaj još

U Trendu