Connect with us

Zdravlje

Autizam kod odraslih osoba: Skriveni znaci i kako ih prepoznati

Suptilni simptomi autizma kod žena često ostaju neprimećeni – evo na šta posebno obratiti pažnju

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Vitaly gariev

Suptilni simptomi autizma kod žena često ostaju neprimećeni – evo na šta posebno obratiti pažnju

Mnoge žene žive godinama sa simptomima autizma, a često dijagnozu dobiju tek u zrelim godinama. Iako se autizam obično vezuje za decu, sve više odraslih žena otkriva da je ovaj razvojni poremećaj prisutan i kod njih, samo što su njegovi znaci često prikriveni ili suptilni. Postoji nekoliko razloga zašto autizam kod žena nije lako uočiti – žene često prilagođavaju svoje ponašanje društvenim pravilima, pa uspešno ‘maskiraju’ svoja specifična osećanja i ponašanja. Zbog toga mnoge dugo ne shvataju zašto se osećaju drugačije ili preopterećeno u svakodnevnim situacijama.

Stručnjaci ističu da odrasle žene sa autizmom obično osećaju izraženu različitost u odnosu na druge, čak i ako su uspešne u poslu, porodici ili društvu. Prati ih osećaj nepripadanja, kao i teškoće u tumačenju nepisanih pravila komunikacije, sarkazma ili indirektnih poruka. Dugi socijalni kontakti mogu im biti iscrpljujući, pa se često povlače u mirno okruženje gde pronalaze olakšanje.

Autizam kod žena u odraslom dobu često se prepoznaje po snažno izraženim interesovanjima – neka žena može sate provoditi proučavajući određenu temu. I dok ovo može biti prednost u kreativnim zanimanjima ili na poslu, svakodnevne nepredviđene promene umeju im predstavljati izazov. Dodatno, mnoge žene iz spektra autizma su veoma osetljive na jače zvuke, mirise, svetlost ili dodir, pa razvijaju specifične rutine koje im pomažu da se osećaju sigurnije.

Jedna od karakterističnih osobina je i veština prikrivanja izazova – žene sa autizmom često nauče da imitiraju ponašanje drugih, ali to vodi do unutrašnjeg umora i stresa. Zbog toga okolina često ne prepoznaje njihove potrebe, a one same se osećaju neshvaćeno.

Važno je naglasiti da autizam nije bolest koju treba lečiti, već poseban način razmišljanja i doživljavanja sveta. Prepoznavanje karakteristika autizma kod sebe može pomoći ženama da bolje razumeju svoje potrebe i pronađu strategije za svakodnevni život. Dr Nevena Jovanović, specijalista psihijatrije, napominje: „Pravovremeno prepoznavanje i prihvatanje osobina iz spektra autizma daje ženi mogućnost da živi ispunjenije i sa manje stresa.“

Ako prepoznajete ove izazove kod sebe, preporučuje se da se obratite stručnjaku za mentalno zdravlje. Pravovremena procena nije etiketiranje, već način da pronađete odgovore na pitanja koja vas možda prate godinama. Tako ćete lakše steći samopouzdanje i doći do podrške koja vam je potrebna. Za tačnu dijagnozu i savet, obavezno se konsultujte sa lekarom.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Lepa&Zdrava

Štetnost sunčanja u solarijumu: Da li je ipak ponekad „u redu“ ili rizik ne vredi?

Objavljeno pre

,

Objavio:

Preplanuli ten mnogima izgleda privlačno, ali stručnjaci upozoravaju da koža „pamti“ svako izlaganje UV zracima. Evo šta treba da znate pre nego što legnete pod lampu.

Želja za bronzanim tenom nije nova, ali je poslednjih godina sve više pažnje usmereno na posledice koje sunčanje u solarijumu može imati po zdravlje kože. Mnogi ga koriste pre leta kako bi „pripremili“ kožu za more ili tokom cele godine želeći preplanuli izgled.

Ipak, pitanje koje se često postavlja jeste – da li povremeni odlazak u solarijum zaista može da bude bezbedan?

Odgovor stručnjaka je da ne postoji potpuno bezbedno izlaganje veštačkom UV zračenju, jer upravo UV zraci izazivaju oštećenja kože koja se vremenom mogu nagomilavati.

Kako solarijum utiče na kožu?

Solarijumi koriste ultraljubičasto (UV) zračenje kako bi podstakli stvaranje melanina, pigmenta odgovornog za tamniju boju kože. Međutim, isti proces koji daje preplanuli izgled istovremeno predstavlja odbrambenu reakciju kože na oštećenje.

Redovno korišćenje solarijuma može dovesti do:

  • ubrzanog starenja kože,
  • pojave bora i gubitka elastičnosti,
  • fleka i neujednačene pigmentacije,
  • isušivanja kože,
  • povećanog rizika od raka kože.

Posebno se upozorava na rizik od melanoma, najopasnijeg oblika raka kože.

„Samo nekoliko puta godišnje“ – da li je to bezazleno?

Mnogi smatraju da nekoliko odlazaka u solarijum godišnje ne može napraviti problem. Međutim, stručnjaci naglašavaju da ne postoji jasna granica ispod koje je UV zračenje potpuno bez rizika.

Rizik zavisi od više faktora:

  • tipa kože,
  • godina života,
  • broja odlazaka u solarijum,
  • dužine tretmana,
  • porodične istorije oboljenja kože,
  • ukupne izloženosti suncu tokom života.

Poseban oprez savetuje se osobama svetle puti, onima koje lako izgore na suncu, kao i osobama koje imaju veliki broj mladeža.

Da li solarijum „priprema kožu“ za more?

Jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi odlaze u solarijum jeste želja da pre letovanja dobiju osnovnu boju i spreče opekotine.

Međutim, blaga preplanulost ne predstavlja pravu zaštitu od sunca. Čak i ako koža potamni, ona i dalje može da bude oštećena UV zracima.

Mnogo bolja zaštita na odmoru su krema sa odgovarajućim zaštitnim faktorom, izbegavanje najjačeg sunca i korišćenje šešira i zaštitne odeće.

Postoje li osobe koje bi trebalo potpuno da izbegavaju solarijum?

Da. Solarijum se posebno ne preporučuje:

  • osobama mlađim od 18 godina,
  • osobama koje su ranije imale rak kože,
  • osobama sa velikim brojem mladeža,
  • onima koji uzimaju lekove koji povećavaju osetljivost kože na sunce,
  • osobama koje imaju izrazito svetlu kožu sklonu opekotinama.

Postoje bezbednije alternative

Ako je cilj samo preplanuli izgled, danas postoje mnogo bezbednije opcije, poput samopotamnjivača, losiona i sprejeva za postizanje boje bez izlaganja UV zračenju.

Iako solarijum može brzo dati željeni estetski efekat, važno je imati na umu da zdrava koža nije ona koja je najtamnija, već ona koja je očuvana i zaštićena.

Zaključak: Lep ten traje kratko, posledice mogu trajati godinama

Povremeni odlazak u solarijum možda deluje kao mali rizik, ali svako izlaganje UV zracima ostavlja trag. Odluka je lična, ali je važno doneti je informisano i imati na umu da se posledice prekomernog izlaganja često ne vide odmah – već godinama kasnije.

Za zdrav i lep izgled kože najvažniji su zaštita, nega i odgovorne navike.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Fatalna greška posle uboda pčele ili ose: Većina ljudi ovo uradi instinktivno, a može samo pogoršati stanje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Šta raditi posle uboda pčele ili ose: saveti za žene – ubod pčele ili ose

Ova reakcija je gotovo automatska, ali stručnjaci upozoravaju da nije najbolji izbor

Tokom toplijih meseci ubodi pčela i osa postaju sve češći, naročito tokom boravka u prirodi, na izletima ili u dvorištu. Iako su u većini slučajeva neprijatni, ali bezopasni, način na koji reagujemo neposredno nakon uboda može imati veliki uticaj na oporavak.

Jedna od najčešćih grešaka jeste da ljudi instinktivno počnu da češu ili snažno pritiskaju mesto uboda. Time se iritacija dodatno pojačava, otok može postati izraženiji, a svrab i bol intenzivniji.

Ako vas ubode pčela – prvo uklonite žaoku

Pčela nakon uboda ostavlja žaoku u koži, zbog čega je važno da se ona ukloni što je pre moguće. Međutim, stručnjaci savetuju da je ne hvatate prstima niti pincetom ako ćete je pritiskati, jer tako možete istisnuti još otrova u kožu.

Najbolje je pažljivo sastrugati žaoku ivicom platne kartice ili noktom, bez dodatnog pritiskanja.

Za razliku od pčele, osa uglavnom ne ostavlja žaoku i može ubosti više puta.

Hlađenje je najbolji prvi korak

Nakon uklanjanja žaoke, mesto uboda treba oprati vodom i sapunom, a zatim staviti hladnu oblogu ili led umotan u krpu na desetak do petnaest minuta. Hlađenje pomaže da se smanje otok, bol i neprijatan osećaj pečenja.

Ako je svrab izražen, mogu pomoći gelovi ili kreme namenjene ublažavanju reakcije nakon uboda insekata, dok se kod jačih lokalnih reakcija, po savetu lekara ili farmaceuta, mogu koristiti antihistaminici.

Najopasnija nije bol, već alergijska reakcija

Kod većine ljudi ubod izaziva samo lokalnu reakciju koja prolazi za nekoliko dana. Međutim, kod osoba koje su alergične može doći do ozbiljne reakcije organizma.

Odmah potražite hitnu medicinsku pomoć ako se nakon uboda jave:

  • otežano disanje ili gušenje,
  • oticanje usana, jezika ili grla,
  • vrtoglavica ili gubitak svesti,
  • osip po celom telu,
  • nagli pad krvnog pritiska.

Ovakvi simptomi mogu ukazivati na anafilaktičku reakciju, koja zahteva hitno lečenje.

Kako smanjiti rizik od uboda

Stručnjaci savetuju da tokom boravka u prirodi ne nosite odeću jarkih boja i jake parfeme koji mogu privući insekte. Pića iz limenki i flaša treba držati poklopljena, jer se pčele i ose često zavuku u njih, pa ubod može nastati već pri prvom gutljaju.

Takođe, izbegavajte mahanje rukama kada vam se insekt približi. Nagli pokreti mogu ga isprovocirati da ubode, dok je mirno udaljavanje najbezbednije rešenje.

Iako ubod pčele ili ose najčešće nije razlog za paniku, pravilna reakcija može značajno ublažiti tegobe i sprečiti komplikacije. Zato sledeći put, umesto da instinktivno češete mesto uboda ili snažno pritiskate kožu, prvo uklonite žaoku ako postoji, stavite hladnu oblogu i pratite da li se razvijaju simptomi koji zahtevaju pomoć lekara.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako stres utiče na nakupljanje masnoće na stomaku kod žena

Stručnjaci objašnjavaju vezu između stresa, hormona i masnoće oko struka kod žena

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako stres utiče na nakupljanje masnoće na stomaku kod žena – stresni stomak

Stručnjaci objašnjavaju vezu između stresa, hormona i masnoće oko struka kod žena

Sve veći broj žena u urbanim sredinama primećuje pojavu viška masnoće u predelu stomaka, što često izaziva zabrinutost. Problem poznat kao stresni stomak javlja se kada dugotrajni stres utiče na taloženje masnoće oko struka. Prema rečima dr Scott Isaacs, endokrinologa, „kortizolski stomak nije medicinski priznat izraz, ali opisuje pojavu kod koje hronični stres doprinosi povećanju masnoće u abdominalnom delu.“ Ova situacija je posebno značajna jer obim struka veći od 89 cm može ukazivati na veći rizik od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2 (bolest u kojoj telo ne koristi insulin pravilno).

Pored toga, stresni stomak često prati umor, pojačana želja za hranom, povećana žeđ, kao i poremećaji sna ili menstruacije. Žene se mogu suočiti sa poteškoćama pri ustajanju, zamućenim vidom i promenama na koži ispod pazuha ili vrata. Međutim, pravi medicinski naziv za ovu pojavu je „visceralna mast“ – masnoća koja se nalazi oko unutrašnjih organa i povećava rizik od metaboličkih bolesti.

Kako stresni stomak nastaje i kako ga prepoznati

Zapravo, kada žena doživi produženi stres, telo pojačano luči hormon kortizol. Ovaj hormon podstiče apetit i skladištenje masnoće, naročito u predelu stomaka. Kao rezultat toga, svakodnevne navike postaju lošije: žene češće biraju brzu hranu, manje se kreću i slabije spavaju. Pre svega, ovakav način života dodatno otežava gubitak masnoće.

Osim toga, hronični stres može izazvati insulinsku rezistenciju, što otežava sagorevanje masti. Zbog toga je važno prepoznati simptome kao što su neobjašnjivo povećanje obima struka, stalni osećaj umora i promene u menstrualnom ciklusu.

Zašto je stresni stomak važan za žensko zdravlje

Visceralna mast povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Žene sa stresnim stomakom češće razvijaju visok krvni pritisak i poremećaje metabolizma. Takođe, povećan obim struka može ukazivati na potrebu za promenom životnih navika. S druge strane, uz odgovarajuću podršku i promene u svakodnevici, moguće je smanjiti masnoće i poboljšati opšte zdravlje.

Dr Isaacs ističe: „Visceralna mast, koja obavija unutrašnje organe, znatno povećava rizik od metaboličkih bolesti.“ Pored toga, on dodaje: „Pored promene životnih navika, žene treba da obrate pažnju na simptome poput umora, menstrualnih poremećaja i promene telesne mase. Ako primetite ove promene, obratite se lekaru radi saveta i dalje dijagnostike.“

Praktični saveti za žene sa stresnim stomakom

Konačno, žene mogu preduzeti nekoliko koraka kako bi smanjile stresni stomak. Pre svega, važno je uspostaviti ravnotežu između posla i odmora. Redovna fizička aktivnost, čak i brza šetnja, pomaže smanjenju stresa i masnoće. Takođe, kvalitetan san i izbalansirana ishrana igraju ključnu ulogu. Osim toga, preporučuje se izbegavanje alkohola, gaziranih napitaka i smanjenje unosa šećera.

Na kraju, važno je znati da stres nije jedini uzrok nakupljanja masnoće na stomaku. Hormonske promene, loše navike u ishrani i nedostatak fizičke aktivnosti takođe doprinose ovom problemu. Ipak, briga o zdravlju i blagovremena reakcija mogu sprečiti ozbiljnije posledice. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

U Trendu