Connect with us

Lepa&Zdrava

Prirodni trik za bradavice koji mnogi koriste: Ova biljka ima snažan efekat, ali oprez je obavezan

Objavljeno pre

,

Krmelje u očima: Kako ih prepoznati i kada obratiti pažnju

Bradavice na koži mogu biti neprijatne i estetski problematične. Mnogi traže prirodne načine kako da ih uklone. Jedna od biljaka koja se vekovima pominje u narodnoj medicini jeste rosopas (Chelidonium majus). Ona je poznata i kao biljka koju ljudi često koriste za tretiranje kožnih promena.

Rosopas je prepoznatljiv po narandžasto-žutom soku koji se pojavljuje kada se biljka prelomi. Upravo taj sok se u tradicionalnoj upotrebi nanosio direktno na bradavice, jer sadrži jedinjenja koja mogu delovati na površinske promene na koži.

Ipak, važno je naglasiti da ovaj prirodni preparat nije bez rizika. Sok rosopasa može izazvati iritaciju, crvenilo, peckanje ili oštećenje zdrave kože oko mesta primene. Zbog toga se nikada ne preporučuje nanošenje velike količine ili upotreba bez opreza.

Oprez

Dermatolozi podsećaju da su bradavice najčešće posledica infekcije određenim tipovima humanog papiloma virusa (HPV). One se kod mnogih ljudi mogu povući same od sebe. Kada su uporne, bolne, menjaju izgled ili se brzo šire, najbolje je potražiti savet stručnjaka.

Pored medicinskih tretmana, postoje i različiti preparati koji se mogu kupiti u apotekama, a koji su namenjeni uklanjanju bradavica i čija je upotreba kontrolisanija.

Alternative

Iako se za rosopas često kaže da „spaljuje bradavice kao laserom“, važno je biti oprezan i ne nanositi biljke na kožu bez prethodnog informisanja. Prirodno ne znači uvek i potpuno bezopasno, posebno kada je reč o aktivnim biljnim sokovima.

Za svaku promenu na koži koja dugo traje ili izgleda neuobičajeno, najbezbedniji izbor je konsultacija sa dermatologom.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako prepoznati rane znake demencije kod mlađih žena

Simptomi ne pogađaju samo pamćenje: promene ponašanja i govora mogu biti prvi alarm

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako prepoznati rane znake demencije kod mlađih žena – rani znaci demencije kod mlađih žena

Simptomi ne pogađaju samo pamćenje: promene ponašanja i govora mogu biti prvi alarm

Mnoge žene veruju da su rani znaci demencije problem koji pogađa samo starije osobe. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se prvi simptomi mogu javiti i pre 65. godine. Pre svega, demencija pogađa i mlađu populaciju. Ova bolest dovodi do postepenog gubitka mentalnih sposobnosti, a najčešći uzrok jeste Alchajmerova bolest. Ipak, kod mlađih žena češće se javljaju ređi oblici, kao što je frontotemporalna demencija (oboljenje koje menja ličnost i ponašanje).

Rani znaci demencije kod mlađih žena često prolaze neprimećeno. Na primer, promene mogu uključivati teškoće sa pronalaženjem reči, slabiju koncentraciju ili probleme u donošenju odluka. Osim toga, žene mogu primetiti promene u ponašanju, povlačenje iz društva ili gubitak interesovanja za omiljene aktivnosti. Zbog toga je važno da svaka žena obrati pažnju na ovakve promene, posebno ako traju duže od nekoliko nedelja.

Rani znaci demencije kod mlađih žena: na šta obratiti pažnju

Zapravo, simptomi kao što su zaboravnost i smetnje u govoru često se pripisuju stresu ili umoru. Međutim, ako promene traju i postaju izraženije, vreme je da potražite savet lekara. Osim navedenih simptoma, mogu se javiti problemi sa ravnotežom, orijentacijom u prostoru ili iznenadne promene raspoloženja. S druge strane, važno je znati da se demencija može razvijati sporo, pa članovi porodice ili prijatelji često prvi primete razliku.

Kao rezultat, kasna dijagnoza može otežati lečenje. Zato stručnjaci preporučuju da žene ne ignorišu dugotrajne promene. Pre svega, ranije prepoznavanje simptoma može značajno poboljšati kvalitet života.

Kada potražiti pomoć i kako smanjiti rizik

Ako primetite da rani znaci demencije kod mlađih žena traju ili se pogoršavaju, obratite se lekaru. Dr Ana Petrović, neurolog, naglašava: „Važno je da žene znaju da demencija ne pogađa samo starije. Svako ko primeti promene koje traju ili se pogoršavaju, treba da potraži savet stručnjaka. Rano prepoznavanje simptoma može značajno poboljšati kvalitet života.”

Ipak, ne postoji siguran način da se bolest spreči. Istraživanja pokazuju da zdrav način života može smanjiti rizik. Na primer, redovno vežbanje, uravnotežena ishrana, prestanak pušenja i umeren unos alkohola pozitivno utiču na zdravlje mozga. Štaviše, mentalna i društvena aktivnost mogu pomoći u očuvanju kognitivnih sposobnosti.

Praktični saveti za očuvanje zdravlja mozga

Na kraju, žene mogu preduzeti nekoliko jednostavnih koraka za zaštitu mentalnog zdravlja. Pre svega, preporučuju se svakodnevne šetnje i uključivanje u društvene aktivnosti. Osim toga, ishrana bogata voćem, povrćem i integralnim žitaricama pogoduje mozgu. Konačno, redovno proveravajte zdravlje i obavezno razgovarajte sa lekarom o svakoj promeni koja traje ili vas zabrinjava.

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Fitnes

Naučnici otkrivaju granice dugovečnosti i otpornosti ljudskog tela

Istraživanja pokazuju da bi biološka granica trajanja života mogla biti između 120. i 150. godine, dok otpornost organizma s godinama opada.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Naučnici otkrivaju granice dugovečnosti i otpornosti ljudskog tela – granice dugovečnosti ljudskog tela

Istraživanja pokazuju da bi biološka granica trajanja života mogla biti između 120. i 150. godine, dok otpornost organizma s godinama opada.

Naučnici iz celog sveta sve više istražuju granice dugovečnosti ljudskog tela i otpornost organizma. Pre svega, žene koje brinu o zdravlju, ishrani i životnim navikama žele da znaju koliko je moguće produžiti život. Ključna tema dugovečnosti ljudskog tela postaje aktuelna zbog napretka medicine i promene životnih stilova. Međutim, iako zdrava ishrana i fizička aktivnost doprinose vitalnosti, ljudsko telo ima biološka ograničenja koja ne možemo potpuno prevazići.

Granice dugovečnosti kroz primer Žan Kalman

Najpoznatiji slučaj izuzetne dugovečnosti je Francuskinja Žan Kalman koja je živela čak 122 godine i 164 dana. Iako je njen rekord ostao nedostižan, naučnici danas analiziraju podatke iz celog sveta kako bi otkrili da li je moguće da čovek živi još duže. Osim toga, nova istraživanja pokazuju da se otpornost organizma s godinama smanjuje, zbog čega je povratak u ravnotežu nakon stresnih situacija sve sporiji. Zapravo, najnovije procene ukazuju da bi granica dugovečnosti ljudskog tela mogla biti između 120. i 150. godine života.

Otpornost organizma i izazovi starenja

Međutim, čak i kada bismo izbegli ozbiljne bolesti kao što su rak ili srčane tegobe, organizam bi s vremenom izgubio sposobnost oporavka. Zbog toga, biološko starenje ostaje veliki izazov, a telo postaje manje otporno na svakodnevne stresove. Jedan od vodećih istraživača objašnjava: „Otpornost organizma opada s godinama, što ograničava mogućnost oporavka.“ Takođe, granica od 150 godina nije fiksna, već se zasniva na dosadašnjim analizama i podacima. Ipak, ljudi još uvek ne dostižu ovu granicu, a prosečan životni vek se i dalje meri decenijama manje.

Budućnost istraživanja o dugovečnosti

U međuvremenu, istraživači širom sveta nastoje da otkriju mehanizme starenja i načine da ih uspore. Takođe, razvijaju se novi lekovi i terapije koji bi mogli doprineti produženju zdravih godina života. Štaviše, cilj je da što više ljudi doživi duboku starost u dobrom zdravlju, a ne samo da produži godine života. Na kraju, rekord Žan Kalman ostaje inspiracija, ali i podsticaj za dalja istraživanja. Pitanje da li ćemo uspeti da pomerimo biološku granicu dugovečnosti ostaje otvoreno. Međutim, tema dugovečnosti ljudskog tela izaziva radoznalost i motiviše žene da brinu o svom zdravlju tokom celog života.

Pročitaj još

Ishrana

Kako napraviti hrskave prolećne rolnice kod kuće za celu porodicu

Jednostavan recept za azijski specijalitet koji osvaja ukuse, a lako ga mogu pripremiti i početnice u kuhinji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako napraviti hrskave prolećne rolnice kod kuće za celu porodicu

Jednostavan recept za azijski specijalitet koji osvaja ukuse, a lako ga mogu pripremiti i početnice u kuhinji

Mnoge žene širom Srbije otkrivaju kako hrskave prolećne rolnice kod kuće mogu biti pravo iznenađenje za porodicu i prijatelje. Ovaj azijski specijalitet postaje sve popularniji, posebno među damama koje žele brz, ukusan i vizuelno privlačan obrok. Iako na prvi pogled deluje zahtevno, zapravo je priprema jednostavna, a recept se lako prilagođava raznim ukusima i prilikama.

Osim toga, za pravljenje prolećnih rolnica nisu potrebne posebne veštine. Potrebno je samo malo strpljenja i nekoliko osnovnih sastojaka. Najvažnije je da prolećne rolnice kod kuće mogu postati centralni deo svakog okupljanja, bilo da spremate laganu večeru sa porodicom ili želite da zadivite drugarice na ženskoj večeri.

Priprema hrskavih prolećnih rolnica kod kuće: sastojci i koraci

Za ovo jelo potreban vam je jedan paket kora za prolećne rolnice, koje možete zameniti tankim korama za pitu ili pirinčanim korama iz prodavnice. Takođe, odaberite 300 grama pilećeg belog mesa ili mlevenog mesa, a za posnu verziju meso jednostavno preskočite. Dodajte dve šargarepe, jedan manji kupus, crvenu papriku i nekoliko struka mladog ili crnog luka. Sve povrće isecite na tanke trake radi lakšeg motanja.

Da biste postigli pravi azijski ukus, ne zaboravite da dodate dva čena belog luka, malo mladog spanaća ili klice soje, dve kašike soja sosa i malo rendanog đumbira. Za začine su dovoljni biber, so i malo ulja za prženje. Na kraju, napravite smesu od brašna i vode, kojom ćete zalepiti ivice rolnica pre prženja.

Praktični saveti za savršeno hrskave prolećne rolnice kod kuće

Najpre zagrejte malo ulja u tiganju ili vok posudi. Pržite sitno seckani beli luk i đumbir dok ne zamirišu, a zatim dodajte meso i pržite dok ne promeni boju. Kada meso bude gotovo, umešajte povrće i kratko ga propržite. Povrće treba da omekša, ali da zadrži svežinu. Dodajte soja sos i začine po ukusu, a zatim ostavite nadev da se prohladi pre motanja.

Svaku koru napunite malom količinom nadeva, pazeći da ne preterate kako bi se lako zamotala. Ivicu kora premažite smesom od brašna i vode, što sprečava otvaranje tokom prženja. Rolnice pržite u vrelom ulju dok ne postanu zlatno-smeđe i hrskave. Kada ih izvadite, stavite ih na papirni ubrus da upije višak masnoće.

Zbog velike prilagodljivosti ovog jela, prolećne rolnice kod kuće možete služiti uz razne sosove, od klasičnog soja sosa do ljutih ili slatko-kiselih varijanti. Ovaj recept je odličan izbor za posne dane, ali i za sve koji traže zdrav i ukusan obrok bez puno komplikacija.

Porodično iskustvo i predlog za serviranje

Na kraju, priprema prolećnih rolnica kod kuće može biti prava mala porodična radionica. Deca rado pomažu u motanju i biranju povrća, a ceo proces doprinosi zajedničkom druženju. Kao što kaže Marina Jovanović, ljubiteljka azijske kuhinje: „Napraviti prolećne rolnice kod kuće je mnogo lakše nego što sam mislila. Deca ih obožavaju, a ja volim što mogu da ih punim onim što imam u frižideru.”

Zbog toga, isprobajte ovaj recept već danas i uživajte u autentičnim ukusima Azije iz svoje kuhinje. Hrskave prolećne rolnice kod kuće mogu postati vaša nova omiljena tradicija za porodična i prijateljska okupljanja.

Pročitaj još

U Trendu