Izlaganje duvanskom dimu čak i uz otvoren prozor može oštetiti pluća, srce i mozak dece – stručnjaci upozoravaju na rizike
Deca u Srbiji su svakodnevno izložena duvanskom dimu, čak i kada odrasli puše pored otvorenog prozora, što, prema rečima dr Nikole Piljića, predsednika Nacionalne inicijative nepušača Srbije, nije dovoljno da ih zaštiti od štetnih efekata. On ističe da ne postoji bezbedan nivo izloženosti pasivnom pušenju, a čak i kratkotrajni kontakt sa dimom može imati ozbiljne posledice po pluća, ali i kardiovaskularni, nervni i imuni sistem dece.
Osim standardnih cigareta, sve su češći i novi duvanski proizvodi poput elektronskih cigareta, uređaja za zagrevanje duvana i nikotinskih kesica. Aerosoli koji nastaju njihovom upotrebom sadrže štetne i kancerogene supstance koje kod dece mogu izazvati zapaljenja, oštećenja epitela disajnih puteva i slabljenje zaštitnih mehanizama. Zbog toga su deca izložena dimu i aerosolima podložnija bronhitisu, upali pluća, pogoršanju astme, alergijama i češćim infekcijama srednjeg uha.
Opasnost počinje još u trudnoći, jer izloženost nikotinu, ugljen-monoksidu i drugim toksičnim materijama iz duvana može izazvati sužavanje krvnih sudova placente i smanjenje snabdevanja fetusa kiseonikom. Dr Piljić naglašava: “Prestanak pušenja u trudnoći nije rizik, već naprotiv – svaka popušena cigareta predstavlja stres i rizik i za majku i za fetus.” Ovako izlaganje može dovesti do usporenog rasta, prevremenog porođaja, niske porođajne težine, poremećaja razvoja vitalnih organa i povećanog rizika od iznenadne smrti odojčeta.
Pasivno pušenje, odnosno nevoljno udisanje štetnih materija iz okruženja, često se naziva i „prinudno pušenje“. Dr Piljić objašnjava: “Benzen, toluen i kadmijum imaju dokazano toksično i kancerogeno dejstvo čak i u nižim koncentracijama.” Kratko izlaganje dimu i aerosolima može uzrokovati oštećenje tkiva i narušavanje normalnih funkcija organizma, jer čestice brzo dospevaju u pluća i krvotok, izazivajući zapaljenja i šteteći ne samo plućima, već i srcu, krvnim sudovima i nervnom sistemu dece.
Srbija je među zemljama sa najvišom učestalošću pušenja, a zabrinjava porast korišćenja novih duvanskih proizvoda kod mladih. Dr Piljić upozorava da su deca najosetljivija grupa i da svaka izloženost dimu ili aerosolima nosi ozbiljne zdravstvene rizike. Nijedna mera, uključujući provetravanje ili pušenje uz otvoren prozor, nije dovoljna zaštita za decu.