Connect with us

Ishrana

Zašto kilogrami rastu i kad jedemo malo: šta usporava metabolizam

Nutricionista otkriva kako pogrešne dijete, stres i hormoni utiču na žensko zdravlje i težinu

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Nutricionista otkriva kako pogrešne dijete, stres i hormoni utiču na žensko zdravlje i težinu

Brojne žene imaju osećaj da se goje iako unose vrlo malo hrane, a nutricionista Milica Miščević Sladić objašnjava da restriktivne dijete i izgladnjivanje ne donose željene rezultate, već mogu izazvati ozbiljne poremećaje metabolizma. Gladovanje dovodi do nedostatka ključnih vitamina i minerala, ali i do usporavanja metabolizma, što može uzrokovati insulinsku rezistenciju, a kasnije i razvoj dijabetesa tipa 2. Miščević Sladić ističe: „Kada preskačemo obroke ili unosimo premalo kalorija, telo ulazi u stanje štednje energije, usporava sve procese i zapravo smanjuje sagorevanje masti.”

Preskakanje obroka povećava nivo kortizola, hormona stresa, što dodatno otežava mršavljenje. U početku se može primetiti gubitak kilograma, ali je najčešće reč o gubitku vode i mišićne mase, dok masne naslage ostaju. U večernjim satima često dolazi do prejedanja, što dodatno otežava kontrolu telesne mase. Zbog toga je za uspešno i zdravo mršavljenje važno imati redovne i izbalansirane obroke, bez izgladnjivanja.

Metabolizam predstavlja skup procesa u telu koji rade neprekidno, čak i u stanju mirovanja, i uključuje razgradnju hrane i obnavljanje tkiva. Na njegovu brzinu utiču godine, fizička aktivnost, navike u ishrani, genetika, zdravstveno stanje i kvalitet sna. „Metabolizam radi 24 sata dnevno, a na njegovu brzinu ne utiču samo godine, već i fizička aktivnost, način ishrane, genetika, zdravstveno stanje i kvalitet sna“, naglašava Miščević Sladić. Dodaje i da sam spor metabolizam ne mora nužno dovesti do gojaznosti ako su ostali faktori pod kontrolom.

Problemi sa zdravljem, poput hipotireoze ili Hashimoto sindroma, mogu dodatno usporiti metabolizam, ali i tada način života i ishrana igraju najvažniju ulogu u održavanju zdrave težine. Kako godine prolaze, metabolizam se prirodno usporava – od 0,7 do 2% svakih deset godina, što je uglavnom posledica smanjenja mišićne mase. Zato je važno redovno vežbati i jesti uravnoteženo, kako bi se sprečile neželjene promene u telesnoj težini.

Stručnjaci zato preporučuju ženama da izbegavaju rigorozne dijete i izgladnjivanje, a da u svakodnevni život uvedu redovne obroke, raznovrsnu ishranu i dovoljno sna. Pravilna nega zdravlja doprinosi ne samo boljoj liniji, već i opštem blagostanju organizma.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ishrana

Porodična tradicija na stolu: Medena oblanda kao omiljeni kolač svih generacija

Jednostavan recept sa medom i orasima koji osvaja ukusom i lakoćom pripreme, idealan za okupljanja kod kuće

Published

on

Jednostavan recept sa medom i orasima koji osvaja ukusom i lakoćom pripreme, idealan za okupljanja kod kuće

Medena oblanda je desert koji unosi toplinu i zajedništvo u domove širom Srbije i regiona, poznata po svom prepoznatljivom, nostalgičnom ukusu koji budi uspomene na detinjstvo i praznike. Ova poslastica se najčešće pravi kada želite porodicu i goste da iznenadite nečim slatkim, ali ne previše zahtevnim za pripremu. Posebno je rado viđen gost na porodičnim ručkovima i proslavama, jer njen spoj hrskavih oblandi i bogatog fila sa medom, orasima i keksom zadovoljava i mlađe i starije ukućane. Jednostavnost izrade i lako posluživanje doprinose popularnosti ovog kolača, naročito među ženama koje uživaju u tradicionalnim receptima.

Za pripremu medene oblande potrebni su: jedno pakovanje oblandi, 200 grama meda, 200 grama šećera, 250 grama margarina ili maslaca, 200 ml mleka, 200 grama mlevenih oraha i 300 grama mlevenog keksa. Postupak je vrlo jednostavan: na laganoj vatri otapaju se med, šećer i margarin ili maslac, uz neprekidno mešanje dok se sastojci ne sjedine. Potom se doliva mleko, a kad proključa, posuda se sklanja sa šporeta. U vruću smesu umešaju se orasi i keks, dok ne dobijete gust i ujednačen fil. Bitno je da fil ostane topao tokom mazanja, kako bi se ravnomerno rasporedio po oblandama.

Na ravnu površinu poređajte oblande, pa svaku koru premažite delom fila, a poslednju ostavite praznu. Da bi kolač bio čvrst i lak za sečenje, preko oblande stavite čist ubrus, dasku i neko teže opterećenje, pa ostavite nekoliko sati, najbolje preko noći. Ohlađenu i stegnutu oblandu isecite na željene oblike – štangle ili kocke, i poslužite uz kafu, čaj ili sok.

Jelena Jovanović iz Novog Sada, domaćica koja rado pravi tradicionalne kolače, kaže: ‘Medena oblanda je nezaobilazna u mom domu, posebno tokom praznika. Deca je obožavaju, a meni prija što se priprema brzo i ne zahteva mnogo iskustva u kuhinji.’

Pravljenje medene oblande ne zahteva posebne kulinarske veštine, ali donosi osećaj bliskosti i topline. Neka i vaš dom ispuni miris ove tradicionalne poslastice koja će sigurno pronaći mesto u porodičnoj knjizi recepata.

Pročitaj još

Ishrana

Trikovi za dužu svežinu jagoda u frižideru: praktični saveti za domaćice

Jednostavni koraci pomažu da jagode ostanu sočne i ukusne do deset dana – otkrivamo proverene metode skladištenja.

Published

on

Jednostavni koraci pomažu da jagode ostanu sočne i ukusne do deset dana – otkrivamo proverene metode skladištenja.

Sezona jagoda je vreme kada svi želimo da uživamo u ovom aromatičnom voću što duže, ali one su sklone brzom kvarenju zbog upijanja vlage. Pravilno čuvanje jagoda može značiti razliku između sočnih plodova tokom cele nedelje i propadanja već nakon nekoliko dana. Prvi korak za produženje svežine je da, pre nego što ih stavite u frižider, pažljivo razvrstate jagode i uklonite sve koje su mekane, sa tamnim mrljama ili počinju da se kvare. Kako ističe nutricionistkinja Milica Jovanović: “Dovoljna je samo jedna pokvarena jagoda da ubrza propadanje cele korpice.”

Idealno mesto za skladištenje je donja fioka frižidera, gde je temperatura najniža, a vlažnost optimalna. Jagode bi trebalo izvaditi iz frižidera 15 do 20 minuta pre serviranja, što doprinosi njihovoj slatkoći i mirisu. Veoma je važno NE prati jagode unapred – perite ih tek neposredno pre jela, a peteljke ostavite dok ne dođe vreme za konzumaciju, jer to čuva njihovu prirodnu svežinu. Upozorava Jovanović: “Ako se jagode operu pa ostave u frižideru, mogu početi da trule već sledećeg jutra.”

Za dodatnu zaštitu, možete ih nakratko potopiti u rastvor vode i sirćeta u odnosu 3:1, a zatim dobro isprati hladnom vodom i potpuno osušiti na papirnom ubrusu – suvoća je ključna za sprečavanje kvarenja. Kada birate način skladištenja, neoprane jagode najbolje je staviti u staklenu teglu sa poklopcem, što smanjuje cirkulaciju vazduha i čuva ih duže. Alternativa je široka posuda obložena papirnim ubrusom, u koju jagode ređate u jednom sloju da se ne gnječe; poklopac neka ostane blago otvoren ili koristite providnu foliju sa rupicama.

Primena ovih saveta omogućava da domaćice mnogo duže uživaju u svežini jagoda, bez bojazni da će voće brzo propasti.

Pročitaj još

Ishrana

Tri inspirativna obroka za unutrašnji balans: Budistička filozofija na vašem stolu

Jednostavni recepti nadahnuti mudrošću Bude, za zahvalnost i svesno uživanje u svakodnevnim obrocima

Published

on

Jednostavni recepti nadahnuti mudrošću Bude, za zahvalnost i svesno uživanje u svakodnevnim obrocima

Za mnoge žene koje teže uravnoteženijem načinu života i ishrane, budistička filozofija donosi praktične smernice koje su aktuelne i danas. Nastala još u 6. veku pre nove ere u Indiji, ova mudrost prožima svakodnevicu kroz jednostavne rituale, a put Sidarte Gautame – poznatijeg kao Buda – pokazuje koliko su umerenost, zahvalnost i svesnost važni za duhovni i životni sklad. Način na koji je Buda primao i konzumirao hranu bio je pravi primer mudrosti i balansa. Prvi značajan obrok u njegovom životu bio je pirinač sa mlekom, koji mu je vratila snagu dok je meditirajući pod drvetom Bodi, a poklonila mu ga je devojka Sudžata. Ovaj gest gostoprimstva pokazuje koliko je važno ne preterivati u odricanju. Nakon prosvetljenja, dva trgovca donela su mu kuglice od ječmenog brašna i meda – simbol zahvalnosti i prihvatanja životnih darova. Poslednji obrok u njegovom životu bilo je skromno jelo od pečuraka, koje je Buda prihvatio sa zahvalnošću. Prema rečima nutricionistkinje Ivane Marković, inspiraciju možete pronaći upravo u ovim receptima jer su jednostavni, hranljivi i podstiču svesno uživanje u svakom zalogaju. ‘Svesno jedenje i zahvalnost prema hrani donose unutrašnji mir i zadovoljstvo, bez obzira na tip ishrane’, ističe Marković. Priprema ovih tradicionalnih jela može biti vaš mali ritual opuštanja – trenutak kada usporavate tempo i posvećujete se sebi. Predstavljamo tri recepta koji mogu oplemeniti svakodnevicu:

Pirinač sa mlekom: Potrebno je pola šolje belog pirinča, dve i po šolje mleka (ili biljnog napitka), dve kašike šećera, prstohvat cimeta i bademi po želji. Pirinač operite i kuvajte u mleku dok ne omekša, zatim dodajte šećer i cimet, pa još kratko kuvajte. Poslužite toplo i ukrasite bademima.

Kuglice od ječmenog brašna i meda: Potrebna je šolja pečenog ječmenog brašna, dve do tri kašike meda, prstohvat soli, a po želji možete dodati orase ili sušeno voće. Sve sastojke sjedinite i oblikujte kuglice, koje se potom ostavljaju u frižideru da se stegnu.

Pečurke sa začinima: Potrebna je kašika ulja, šolja isečenih mekih pečuraka, malo soli, kurkuma i biber. Pečurke se kratko proprže na ulju, doda se začin i dinstaju dok ne omekšaju.

Kuvanje ovih jela može biti i trenutak za razmišljanje i zahvalnost, baš kao što to praktikuju budistički monasi. ‘Pripremanje hrane može biti trenutak za razmišljanje, duboko disanje i zahvalnost, baš kao što to rade monasi’, predlaže Marković. Iako nije neophodno biti budista, svako može pronaći svoj Srednji put kroz jednostavne i ukusne obroke koji neguju i telo i duh.

Pročitaj još

U Trendu