Connect with us

Ishrana

Zašto kilogrami rastu i kad jedemo malo: šta usporava metabolizam

Nutricionista otkriva kako pogrešne dijete, stres i hormoni utiču na žensko zdravlje i težinu

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Nutricionista otkriva kako pogrešne dijete, stres i hormoni utiču na žensko zdravlje i težinu

Brojne žene imaju osećaj da se goje iako unose vrlo malo hrane, a nutricionista Milica Miščević Sladić objašnjava da restriktivne dijete i izgladnjivanje ne donose željene rezultate, već mogu izazvati ozbiljne poremećaje metabolizma. Gladovanje dovodi do nedostatka ključnih vitamina i minerala, ali i do usporavanja metabolizma, što može uzrokovati insulinsku rezistenciju, a kasnije i razvoj dijabetesa tipa 2. Miščević Sladić ističe: „Kada preskačemo obroke ili unosimo premalo kalorija, telo ulazi u stanje štednje energije, usporava sve procese i zapravo smanjuje sagorevanje masti.”

Preskakanje obroka povećava nivo kortizola, hormona stresa, što dodatno otežava mršavljenje. U početku se može primetiti gubitak kilograma, ali je najčešće reč o gubitku vode i mišićne mase, dok masne naslage ostaju. U večernjim satima često dolazi do prejedanja, što dodatno otežava kontrolu telesne mase. Zbog toga je za uspešno i zdravo mršavljenje važno imati redovne i izbalansirane obroke, bez izgladnjivanja.

Metabolizam predstavlja skup procesa u telu koji rade neprekidno, čak i u stanju mirovanja, i uključuje razgradnju hrane i obnavljanje tkiva. Na njegovu brzinu utiču godine, fizička aktivnost, navike u ishrani, genetika, zdravstveno stanje i kvalitet sna. „Metabolizam radi 24 sata dnevno, a na njegovu brzinu ne utiču samo godine, već i fizička aktivnost, način ishrane, genetika, zdravstveno stanje i kvalitet sna“, naglašava Miščević Sladić. Dodaje i da sam spor metabolizam ne mora nužno dovesti do gojaznosti ako su ostali faktori pod kontrolom.

Problemi sa zdravljem, poput hipotireoze ili Hashimoto sindroma, mogu dodatno usporiti metabolizam, ali i tada način života i ishrana igraju najvažniju ulogu u održavanju zdrave težine. Kako godine prolaze, metabolizam se prirodno usporava – od 0,7 do 2% svakih deset godina, što je uglavnom posledica smanjenja mišićne mase. Zato je važno redovno vežbati i jesti uravnoteženo, kako bi se sprečile neželjene promene u telesnoj težini.

Stručnjaci zato preporučuju ženama da izbegavaju rigorozne dijete i izgladnjivanje, a da u svakodnevni život uvedu redovne obroke, raznovrsnu ishranu i dovoljno sna. Pravilna nega zdravlja doprinosi ne samo boljoj liniji, već i opštem blagostanju organizma.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ishrana

Zašto su orašasti plodovi važni za zdravlje ženskog srca

Svakodnevno uživanje u bademima, orasima i lešnicima dokazano smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti kod žena

Published

on

Svakodnevno uživanje u bademima, orasima i lešnicima dokazano smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti kod žena

Najnovija istraživanja, sprovedena na više od 80.500 ispitanika, otkrivaju da redovno konzumiranje orašastih plodova može značajno doprineti zdravlju srca kod žena. Bademi, orasi, lešnici, indijski i brazilski orah, kao i pistaći, bogati su mononezasićenim i polinezasićenim mastima – poznatim kao ‘dobre’ masti. Ove masti čuvaju elastičnost krvnih sudova i pomažu u snižavanju lošeg LDL holesterola, što je izuzetno važno za žene svih uzrasta. Orasi se posebno izdvajaju zbog visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina koje dokazano smanjuju upalne procese u organizmu.

Profesor Montrija Supron, vođa istraživačkog tima i stručnjak za kardiovaskularno zdravlje, naglašava: “Oni koji su redovno unosili orašaste plodove imali su 14 odsto manji rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti i 19 odsto manji rizik od smrti od ishemijske bolesti srca u poređenju sa osobama koje su ih najmanje konzumirale.”

Žene koje su orašaste plodove uvrstile u ishranu umesto manje zdravih namirnica, poput crvenog mesa ili prerađevina, ostvarile su još značajnije benefite. Zamena jedne porcije ovih namirnica orašastim plodovima može smanjiti rizik od smrtnosti od srčanih bolesti za čak 44%, dok se rizik od smrti od ishemijske bolesti srca smanjuje za impresivnih 38%.

Orašasti plodovi imaju i dodatne prednosti: pomažu u regulaciji krvnog pritiska, podstiču raznovrsnost crevnog mikrobioma i povoljno utiču na nivoe holesterola – snižavaju LDL, a podižu HDL. Sve ove promene doprinose smanjenju rizika od kardiovaskularnih problema, što je od posebne važnosti za žene u menopauzi ili one sa porodičnom istorijom srčanih bolesti.

Iako su orašasti plodovi kalorični, stručnjaci preporučuju umeren unos – oko 28 grama dnevno – kao deo raznovrsne i balansirane ishrane. Neophodno je obratiti pažnju na moguće alergije ili specifična zdravstvena stanja.

Redovno uključivanje orašastih plodova u svakodnevne obroke može biti jednostavan korak ka dugoročnom očuvanju zdravlja srca i opšteg blagostanja žena svih generacija.

Pročitaj još

Ishrana

Bezbedni napici za dijabetičarke: koje sokove birati i kada biti oprezan

Povrćni napici i sok od gorke tikve mogu biti deo ishrane žena sa dijabetesom, ali unos mora biti strogo kontrolisan

Published

on

Povrćni napici i sok od gorke tikve mogu biti deo ishrane žena sa dijabetesom, ali unos mora biti strogo kontrolisan

Za žene koje žive sa dijabetesom, izbor napitaka može značajno uticati na nivo šećera u krvi i opšte zdravlje. Stručnjaci naglašavaju da određeni sokovi mogu biti sigurni, pod uslovom da se konzumiraju u precizno doziranim količinama i pažljivo biranim sastojcima. Najbolje opcije su napici od povrća sa niskim glikemijskim indeksom i bez dodatog šećera.

Endokrinolog dr Ivana Marković ističe da su sokovi od povrća, kao što su kombinacije krastavca, spanaća i celera, odličan izbor jer ne uzrokuju nagle skokove šećera i bogati su korisnim nutrijentima. Pored njih, sok od paradajza je takođe preporučljiv, jer ima malo prirodnog šećera i može se konzumirati kao blaži, slani napitak.

Posebno se izdvaja sok od gorke tikve (karele), koji sadrži aktivne materije poput karantina i polipeptida-p, poznatih po tome što imitiraju dejstvo insulina i mogu pomoći u snižavanju šećera u krvi. Ipak, dr Marković upozorava: “Efekat gorke tikve je blaži i nepredvidiv, pa ovaj sok može biti dopuna, a ne zamena za propisanu terapiju. Svaka promena režima ishrane mora biti dogovorena sa lekarom, posebno ako se koriste lekovi za dijabetes.”

Sok od nara, koji je bogat antioksidansima, može doprineti boljoj osetljivosti na insulin, ali se zbog sadržaja prirodnih šećera preporučuje u veoma malim porcijama. Najvažnije je izbegavati industrijske voćne sokove sa dodatim šećerom, kao i koncentrate od manga i grožđa, jer brzo podižu nivo glukoze u krvi.

Nutricionistkinja Jelena Petrović savetuje da kućno pripremljeni sokovi u najmanje 80% slučajeva budu od zelenog lisnatog povrća. Preporučuje se da deo pulpe ostane u napitku zbog vlakana koja usporavaju apsorpciju šećera, a idealna količina po porciji je 100 do 150 ml, bez dodatnog zaslađivanja. “Kada pravite sok, ostavite deo pulpe zbog vlakana koja usporavaju apsorpciju šećera. Preporučena količina po porciji je 100 do 150 ml, bez ikakvog dodatnog zaslađivanja”, naglašava ona.

Kombinovanje sokova sa zdravim mastima ili izvorima proteina može dodatno usporiti ulazak šećera u krvotok, što doprinosi stabilnijoj glikemiji. Stručnjaci takođe podsećaju da je konzumacija celog voća i povrća uvek bolji izbor, jer vlakna pomažu u održavanju sitosti i kontroli šećera.

Za osobe sa dijabetesom, pažljivo planiranje obroka i promišljen izbor napitaka mogu doprineti boljem kvalitetu života. Umerenost, konsultacije sa stručnjacima i oslanjanje na prirodne, nezaslađene napitke su ključni za svakodnevno funkcionisanje.

Pročitaj još

Ishrana

Praktična ishrana za žene tokom terapije raka: kako olakšati svakodnevicu

Stručni saveti za održavanje snage i savladavanje izazova sa apetitom, mučninom i varenjem tokom lečenja

Published

on

Stručni saveti za održavanje snage i savladavanje izazova sa apetitom, mučninom i varenjem tokom lečenja

Terapija raka – bilo da je reč o hemoterapiji, zračenju ili imunoterapiji – često dovodi do brojnih promena u telu, a posebno u načinu ishrane. Mnoge žene tokom ovog perioda suočavaju se sa smanjenim apetitom, mučninom, pojačanom osetljivošću na ukuse i mirise, kao i sa problemima poput dijareje ili zatvora. Pravilna ishrana postaje ključna za očuvanje vitalnosti i ubrzavanje oporavka, iako nije uvek lako sprovesti je u delo.

Promene telesne težine su česta pojava – neke žene gube kilograme i mišićnu masu, dok druge uočavaju povećanje telesne mase, što može doneti dodatne zdravstvene rizike. Stručnjaci savetuju da je važno održavati stabilnu težinu tokom terapije, bez obzira na to šta vaga trenutno pokazuje.

Gubitak apetita može otežati unos dovoljno kalorija, pa se preporučuje biranje energetski bogatih i hranljivih užina poput jogurta, orašastih plodova i avokada. Preporuka je da jedete više tokom dana kada imate bolji apetit i da uvek imate pri ruci omiljene zalogaje. Ako vam stres izaziva pojačano jedenje, bolje je da birate lagane grickalice poput voća, povrća ili kokica, a za opuštanje izaberite šetnju ili razgovor sa bliskima umesto hrane.

Mučnina i povraćanje su česti nuspojave lečenja. U tim situacijama, birajte blagu hranu kao što su dvopek, tost, supe na bazi čorbe, obična testenina ili pirinač. Jedite češće, ali manje obroke, i ne preskačite ni glavne obroke ni užine, jer prazan stomak može pogoršati mučninu. Unosite tečnost u malim gutljajima tokom celog dana.

Lečenje može uticati i na doživljaj ukusa i mirisa – često se javlja gorak ili metalan ukus hrane. Tada pomaže da pojačate ukuse limunom ili začinima, koristite pribor od plastike ili bambusa umesto metalnog i eksperimentišete sa novim vrstama hrane. Ukoliko određeni mirisi smetaju, kuvajte u mikrotalasnoj, jedite hladna jela i redovno provetravajte prostorije.

Ako imate problema sa grlom ili gutanjem, birajte mekšu i glatku hranu – kuvane žitarice, pire krompir ili smutije. Hranu seckajte na sitne komade i izbegavajte začinjene ili hrskave namirnice. Sisanje ledenih kockica može pomoći kod bola u ustima.

Poremećaji varenja, poput dijareje ili zatvora, dodatno otežavaju svakodnevicu. Važno je pratiti reakcije tela, unositi dovoljno tečnosti i po savetu lekara prilagoditi ishranu trenutnim potrebama.

Brinite o sebi i ne ustručavajte se da razgovarate sa medicinskim timom o svim izazovima. Kako ističe dr Ana Jovanović, specijalista onkologije: „Najvažnije je da slušate svoje telo i budete nežni prema sebi u ovom periodu”. Prilagođena ishrana može biti od velike pomoći na putu ozdravljenja.

Pročitaj još

U Trendu