Connect with us

Ishrana

Pravilno pranje sremuša: ključan korak za sigurno uživanje u divljem luku

Divlji beli luk je zdrav, ali neophodno je temeljno ga oprati zbog rizika od parazita sa šumskog tla

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Divlji beli luk je zdrav, ali neophodno je temeljno ga oprati zbog rizika od parazita sa šumskog tla

Sremuš, poznat i kao divlji beli ili medveđi luk, postao je omiljen prolećni izbor u mnogim domaćinstvima širom Srbije. Ova biljka se od davnina koristi zbog svojih lekovitih svojstava, naročito među ženama koje žele da svojoj porodici obezbede prirodne izvore zdravlja. Sremuš se uglavnom konzumira sirov, u salatama ili kao dodatak raznim jelima, a poznat je po tome što pozitivno utiče na imuni sistem, krvni pritisak i proces varenja.

Ipak, važno je imati na umu da sremuš raste na šumskom tlu, što ga izlaže mogućnosti kontaminacije jajima parazita Echinococcus multilocularis, poznatog kao lisičja pantljičara. Ovaj parazit može prouzrokovati ozbiljnu bolest jetre, alveolarnu ehinokokozu, koja se razvija sporo i često ostaje neprimećena dugi niz godina. Infektolog dr Milena Petrović upozorava: ‘zaraza se najčešće prenosi unošenjem sirovih, neoprane hrane sa šumskog tla ili kontaktom sa zaraženim životinjama.’

Lisičja pantljičara je najčešće prisutna kod lisica, vukova i sitnih glodara, ali i kućni ljubimci poput pasa i mačaka povremeno mogu biti prenosioci. Do infekcije kod ljudi dolazi unošenjem jaja parazita preko prljavih ruku, zagađene hrane ili vode. Alveolarna ehinokokoza zahteva dugotrajno i skupo lečenje, a potpuno izlečenje je retkost.

Pošto se sremuš kod nas najčešće jede sirov, stručnjaci preporučuju poseban oprez u pripremi. Listove je potrebno temeljno oprati u toploj vodi, a idealno je ostaviti ih potopljene sat do dva pre konzumacije, a zatim ih još jednom dobro isprati. Ovaj jednostavan postupak značajno smanjuje rizik od infekcije, a pri tome ne umanjuje korisne efekte koje sremuš ima na zdravlje.

Za žene koje brinu o zdravlju porodice, bitno je da budu informisane o mogućim zdravstvenim rizicima i da sremuš pripremaju na bezbedan način. Uz pažljivo pranje i pravilnu obradu, sremuš može ostati dragocen dodatak ishrani i saveznik u očuvanju zdravlja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ishrana

Trikovi za dužu svežinu jagoda u frižideru: praktični saveti za domaćice

Jednostavni koraci pomažu da jagode ostanu sočne i ukusne do deset dana – otkrivamo proverene metode skladištenja.

Published

on

Jednostavni koraci pomažu da jagode ostanu sočne i ukusne do deset dana – otkrivamo proverene metode skladištenja.

Sezona jagoda je vreme kada svi želimo da uživamo u ovom aromatičnom voću što duže, ali one su sklone brzom kvarenju zbog upijanja vlage. Pravilno čuvanje jagoda može značiti razliku između sočnih plodova tokom cele nedelje i propadanja već nakon nekoliko dana. Prvi korak za produženje svežine je da, pre nego što ih stavite u frižider, pažljivo razvrstate jagode i uklonite sve koje su mekane, sa tamnim mrljama ili počinju da se kvare. Kako ističe nutricionistkinja Milica Jovanović: “Dovoljna je samo jedna pokvarena jagoda da ubrza propadanje cele korpice.”

Idealno mesto za skladištenje je donja fioka frižidera, gde je temperatura najniža, a vlažnost optimalna. Jagode bi trebalo izvaditi iz frižidera 15 do 20 minuta pre serviranja, što doprinosi njihovoj slatkoći i mirisu. Veoma je važno NE prati jagode unapred – perite ih tek neposredno pre jela, a peteljke ostavite dok ne dođe vreme za konzumaciju, jer to čuva njihovu prirodnu svežinu. Upozorava Jovanović: “Ako se jagode operu pa ostave u frižideru, mogu početi da trule već sledećeg jutra.”

Za dodatnu zaštitu, možete ih nakratko potopiti u rastvor vode i sirćeta u odnosu 3:1, a zatim dobro isprati hladnom vodom i potpuno osušiti na papirnom ubrusu – suvoća je ključna za sprečavanje kvarenja. Kada birate način skladištenja, neoprane jagode najbolje je staviti u staklenu teglu sa poklopcem, što smanjuje cirkulaciju vazduha i čuva ih duže. Alternativa je široka posuda obložena papirnim ubrusom, u koju jagode ređate u jednom sloju da se ne gnječe; poklopac neka ostane blago otvoren ili koristite providnu foliju sa rupicama.

Primena ovih saveta omogućava da domaćice mnogo duže uživaju u svežini jagoda, bez bojazni da će voće brzo propasti.

Pročitaj još

Ishrana

Tri inspirativna obroka za unutrašnji balans: Budistička filozofija na vašem stolu

Jednostavni recepti nadahnuti mudrošću Bude, za zahvalnost i svesno uživanje u svakodnevnim obrocima

Published

on

Jednostavni recepti nadahnuti mudrošću Bude, za zahvalnost i svesno uživanje u svakodnevnim obrocima

Za mnoge žene koje teže uravnoteženijem načinu života i ishrane, budistička filozofija donosi praktične smernice koje su aktuelne i danas. Nastala još u 6. veku pre nove ere u Indiji, ova mudrost prožima svakodnevicu kroz jednostavne rituale, a put Sidarte Gautame – poznatijeg kao Buda – pokazuje koliko su umerenost, zahvalnost i svesnost važni za duhovni i životni sklad. Način na koji je Buda primao i konzumirao hranu bio je pravi primer mudrosti i balansa. Prvi značajan obrok u njegovom životu bio je pirinač sa mlekom, koji mu je vratila snagu dok je meditirajući pod drvetom Bodi, a poklonila mu ga je devojka Sudžata. Ovaj gest gostoprimstva pokazuje koliko je važno ne preterivati u odricanju. Nakon prosvetljenja, dva trgovca donela su mu kuglice od ječmenog brašna i meda – simbol zahvalnosti i prihvatanja životnih darova. Poslednji obrok u njegovom životu bilo je skromno jelo od pečuraka, koje je Buda prihvatio sa zahvalnošću. Prema rečima nutricionistkinje Ivane Marković, inspiraciju možete pronaći upravo u ovim receptima jer su jednostavni, hranljivi i podstiču svesno uživanje u svakom zalogaju. ‘Svesno jedenje i zahvalnost prema hrani donose unutrašnji mir i zadovoljstvo, bez obzira na tip ishrane’, ističe Marković. Priprema ovih tradicionalnih jela može biti vaš mali ritual opuštanja – trenutak kada usporavate tempo i posvećujete se sebi. Predstavljamo tri recepta koji mogu oplemeniti svakodnevicu:

Pirinač sa mlekom: Potrebno je pola šolje belog pirinča, dve i po šolje mleka (ili biljnog napitka), dve kašike šećera, prstohvat cimeta i bademi po želji. Pirinač operite i kuvajte u mleku dok ne omekša, zatim dodajte šećer i cimet, pa još kratko kuvajte. Poslužite toplo i ukrasite bademima.

Kuglice od ječmenog brašna i meda: Potrebna je šolja pečenog ječmenog brašna, dve do tri kašike meda, prstohvat soli, a po želji možete dodati orase ili sušeno voće. Sve sastojke sjedinite i oblikujte kuglice, koje se potom ostavljaju u frižideru da se stegnu.

Pečurke sa začinima: Potrebna je kašika ulja, šolja isečenih mekih pečuraka, malo soli, kurkuma i biber. Pečurke se kratko proprže na ulju, doda se začin i dinstaju dok ne omekšaju.

Kuvanje ovih jela može biti i trenutak za razmišljanje i zahvalnost, baš kao što to praktikuju budistički monasi. ‘Pripremanje hrane može biti trenutak za razmišljanje, duboko disanje i zahvalnost, baš kao što to rade monasi’, predlaže Marković. Iako nije neophodno biti budista, svako može pronaći svoj Srednji put kroz jednostavne i ukusne obroke koji neguju i telo i duh.

Pročitaj još

Ishrana

Osvežavajuća srpska salata: Tradicija koja prija leti na svakom stolu

Lagani obrok ili prilog tokom toplih dana – srpska salata sa povrćem i dodatkom sira za još bogatiji ukus

Published

on

Lagani obrok ili prilog tokom toplih dana – srpska salata sa povrćem i dodatkom sira za još bogatiji ukus

Sa dolaskom vrućih dana, žene sve češće biraju lagane i brze obroke, a srpska salata se ističe kao nezaobilazni klasik. Ova tradicionalna salata poznata je po jednostavnosti pripreme i bogatom ukusu, a pravi se od svežeg povrća koje se lako može pronaći na pijaci ili u lokalnim marketima širom Srbije. Ključni sastojci su zreli paradajz, krastavac i paprika, dok se po želji može dodati crni ili mladi luk. Povrće se secka na kockice ili kolutove, zatim soli po ukusu i preliva sa malo ulja i sirćeta. Neke domaćice vole da obogate salatu dodatkom feta ili domaćeg belog sira, što joj daje kremastiju teksturu i intenzivniji ukus.

Svežina namirnica je najvažnija za pun ukus srpske salate, posebno u letnjim mesecima kada organizam traži osveženje i laganiju ishranu. Ovo jelo idealno je kao prilog uz roštilj, pečena ili pržena jela, ali se odlično slaže i sa tradicionalnim receptima poput pasulja ili musake. Kombinacija povrća pomaže i lakšem varenju teže hrane.

Srpska salata može biti i kompletan obrok – uz integralni hleb ili malo sira postaje savršena lagana večera ili doručak, što je praktično rešenje za zaposlene žene i mame koje žele brz, ukusan i zdrav obrok za celu porodicu. Priprema ne zahteva mnogo vremena ni kulinarskog iskustva, pa se često nalazi na trpezama tokom letnjih meseci.

Zahvaljujući jednostavnom receptu, obilju vitamina i osvežavajućem ukusu, srpska salata ostaje omiljena na porodičnim ručkovima i okupljanjima. Lakoća pripreme i mogućnost prilagođavanja sastojaka čine je savršenim izborom za svaku priliku kada želite nešto hranljivo, ukusno i lagano.

Pročitaj još

U Trendu