Connect with us

Ishrana

Kako pravilna ishrana može smanjiti rizik od razvoja demencije

Novo švedsko istraživanje otkriva da promene u ishrani mogu pomoći i kada su prvi simptomi bolesti već prisutni

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Pixabay

Novo švedsko istraživanje otkriva da promene u ishrani mogu pomoći i kada su prvi simptomi bolesti već prisutni

Najnovije istraživanje švedskih stručnjaka donosi optimizam osobama koje vode računa o zdravlju mozga, posebno u starijoj dobi. Naučnici su pratili oko 1.900 ljudi starijih od 60 godina tokom 15 godina, ispitujući koji faktori najviše utiču na pojavu demencije. Iako se dugo smatralo da je za prevenciju kasno kada se pojave prvi znaci Alchajmerove bolesti, rezultati ovog istraživanja pokazuju suprotno. Kvalitet ishrane značajno je uticao na smanjenje rizika od demencije, čak i kod osoba sa povišenim biomarkerima bolesti. Od ukupnog broja učesnika, 240 osoba je tokom istraživanja razvilo demenciju, ali se pokazalo da oni koji su usvojili zdravije navike ishrane imaju znatno manju verovatnoću da obole. Naučnici su u analizi stavili akcenat na celokupan način ishrane, a ne na pojedinačne namirnice. Najveću korist imale su osobe koje su se hranile po principima antiinflamatorne ishrane, koja je poznata po tome što smanjuje hronične upale u organizmu – ključni faktor u prevenciji bolesti mozga. Kod ljudi sa visokim rizikom, ovakav način ishrane smanjio je šanse za razvoj demencije čak za 30 odsto. Važno je znati da ni najzdravija ishrana ne može u potpunosti garantovati zaštitu od demencije, ali šanse za očuvanje funkcije mozga su znatno veće kod onih koji biraju kvalitetne namirnice. Antiinflamatorna ishrana podrazumeva češću upotrebu povrća, voća, integralnih žitarica, mahunarki i orašastih plodova, dok se unos čaja i kafe preporučuje umereno. S druge strane, savetuje se smanjenje crvenog i prerađenog mesa, rafinisanih žitarica, industrijski prerađene hrane i zaslađenih napitaka. Ovaj način ishrane nije komplikovan niti zahteva velika ulaganja – već male promene u svakodnevnom jelovniku mogu imati pozitivan efekat. Dodatna prednost je što ovakva ishrana doprinosi i boljem opštem zdravlju, naročito kod žena srednjih i starijih godina. Dr Marina Boboš, specijalista za ishranu, naglašava: „Upala je prirodan odbrambeni odgovor tela, ali kada traje dugo može narušiti zdravlje mozga. Pravilna ishrana pomaže da ove upale budu pod kontrolom i tako štiti moždane funkcije.” Istraživači podsećaju da nikada nije kasno da uvedete zdravije navike – čak i ukoliko su prvi znaci promena u moždanim funkcijama već prisutni. Promene u ishrani mogu usporiti napredovanje bolesti i doprineti kvalitetnijem životu u starosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ishrana

Letnji desert bez rerne: Veganska čokoladna torta sa kokosom i bademima

Brza i osvežavajuća torta bez pečenja, sa bogatim ukusom i jednostavnim sastojcima – idealna za tople dane

Published

on

Brza i osvežavajuća torta bez pečenja, sa bogatim ukusom i jednostavnim sastojcima – idealna za tople dane

Leto je vreme kada većina žena želi da izbegne zagrevanje rerne, tražeći lagane i brze recepte za osvežavajuće poslastice. Veganska čokoladna torta bez pečenja postaje sve omiljeniji izbor onih koje preferiraju zdravu ishranu, ali ne žele da se odreknu bogatog ukusa i kremaste teksture deserta. Ovaj slatkiš ne sadrži mleko ni jaja, ali zahvaljujući kombinaciji kokosovog mleka i badema, pruža zaista raskošan užitak.

Za pripremu ove torte nisu potrebne kulinarske veštine, niti posebni sastojci – sve što vam treba lako se može pronaći. Priprema je brza, što je idealno kad temperature rastu i želite da se rashladite uz nešto slatko.

Kora za tortu pravi se od usitnjenih ovsenih keksića bez sastojaka životinjskog porekla, koji se pomešaju sa mlevenim bademima ili orasima, kakaom, otopljenim kokosovim uljem i javorovim ili agavinim sirupom. Ključno je da se sastojci dobro sjedine kako bi kora bila kompaktna i lako sečena. Smesa se potom rasporedi u kalup i ravnomerno utisne.

Za fil se koristi rashlađeno kokosovo mleko iz konzerve, dok se tamna čokolada bez mleka otapa na pari ili u mikrotalasnoj. Nakon toga se sjedini sa kokosovim mlekom, dodatnim kakaom, javorovim sirupom i ekstraktom vanile. Fil treba postepeno umutiti da bi dobio što više vazduha i bio posebno kremast.

Kada se fil prelije preko kore, torta se ostavlja u frižideru nekoliko sati kako bi se stegnula. Po želji, možete je dekorisati svežim voćem, listićima badema ili komadićima tamne čokolade. Ova torta je savršena ne samo za vegane, već i za sve koji žele lagan i osvežavajući desert bez osećaja težine.

Još jedna prednost je što ovim receptom izbegavate dodatno zagrevanje prostora i dobijate više vremena za uživanje sa porodicom ili prijateljima. “Ova torta je moj izbor za svaku letnju proslavu, jer je osvežavajuća i ne opterećuje organizam”, izjavila je Marija Petrović, ljubiteljka zdravih recepata. Tako svaka žena može uživati u slatkišu bez griže savesti.

Ovaj recept pokazuje da i bez klasičnih sastojaka poput mleka i jaja možete napraviti ukusan desert. Uz to, možete biti kreativni i dodati omiljeno voće ili orašaste plodove, prilagođavajući tortu svom ukusu.

Pročitaj još

Ishrana

Zdrava krem supa od cvekle: savršen lagani obrok za svaki dan

Brza priprema, obilje vitamina i jednostavni sastojci – krem čorba od cvekle kao idealan izbor za žene koje vode računa o zdravlju

Published

on

Brza priprema, obilje vitamina i jednostavni sastojci – krem čorba od cvekle kao idealan izbor za žene koje vode računa o zdravlju

Krem čorba od cvekle postaje omiljen izbor među ženama koje žele da uživaju u zdravom i laganom jelu bez mnogo vremena u kuhinji. Ovaj recept je posebno praktičan za dane kada se traži obrok koji je hranljiv, ali i lako svarljiv. Cvekla, poznata po bogatstvu vitamina, minerala i antioksidanasa, posebno je dragocena u ishrani žena.

Priprema ove krem čorbe traje manje od 60 minuta, što je čini odličnim izborom za ručak ili brzu večeru. Osim što doprinosi unosu zdravih namirnica, cvekla daje bogat ukus i lepu boju, pa je čorba i vizuelno atraktivna na stolu.

Za pripremu su potrebne tri srednje cvekle, jedan crni luk, dva čena belog luka, jedan krompir, 700 ml povrtnog temeljca ili vode, dve kašike maslinovog ulja, 100 ml pavlake za kuvanje ili grčkog jogurta, kao i so, biber i prstohvat majčine dušice ili peršuna. Svi sastojci su lako dostupni i jednostavni za upotrebu.

Prvo se sitno seckani crni luk proprži na maslinovom ulju dok ne omekša, zatim se doda beli luk i kratko proprži. Nakon toga, u šerpu se ubacuju oljuštena i na kocke isečena cvekla i krompir. Povrće se kratko prodinsta, pa se sve preliva temeljcem ili vodom. Kuvanje traje oko 35 minuta, dok povrće potpuno ne omekša. Na kraju, smesa se izblenda štapnim mikserom ili blenderom dok ne postane glatka i kremasta.

Kada je čorba gotova, umeša se pavlaka za kuvanje ili grčki jogurt, začini se solju, biberom i po želji majčinom dušicom ili svežim peršunom. Sve se još nekoliko minuta kuva uz lagano mešanje kako bi se ukusi sjedinili.

Najbolje je poslužiti ovu čorbu dok je topla, uz prepečen hleb ili krutone. Za dodatni ukus, može se dodati još nekoliko kapi maslinovog ulja i kašika kisele pavlake. Zahvaljujući intenzivnoj boji cvekle, čorba je vrlo dekorativna.

Ova krem čorba prija organizmu, lako se vari i napravljena je samo od prirodnih sastojaka. “Ovakvi obroci mi pomažu da se osećam energično i zdravo”, izjavila je Jelena Popović, nutricionista. Takođe, naglašava da je cvekla odličan izvor gvožđa, što dodatno doprinosi ženskom zdravlju.

Krem čorba od cvekle može biti deo svakodnevnog jelovnika ili se pripremati kada želite nešto drugačije. Pogodna je i za žene sa manje iskustva u kuhinji, jer ne zahteva posebne kulinarske veštine. Ovaj obrok je dekorativan, ukusan i, što je najvažnije, zdrav.

Pročitaj još

Ishrana

Letnje voće i šećer u krvi: lubenica ili dinja – šta je bolji izbor?

Nutricionisti otkrivaju kako lubenica i dinja utiču na glikemiju i daju savete za bezbrižno uživanje tokom toplih dana

Published

on

Nutricionisti otkrivaju kako lubenica i dinja utiču na glikemiju i daju savete za bezbrižno uživanje tokom toplih dana

Leto je vreme kada osvežavajuće voće, poput lubenice i dinje, često postaje glavni izbor za užinu, posebno kod žena koje vode računa o zdravlju i nivou šećera u krvi. Mnoge se pitaju da li je bezbednije posegnuti za lubenicom ili dinjom, a stručnjaci naglašavaju da nije dovoljno gledati samo glikemijski indeks.

Nutricionista dr Snežana Petrović objašnjava: „Mnogi smatraju da je dinja bolji izbor jer ima niži glikemijski indeks, ali to nije jedini važan parametar. Važno je gledati i glikemijsko opterećenje, kao i ukupnu količinu ugljenih hidrata u porciji.“

Glikemijski indeks pokazuje koliko brzo neka namirnica podiže šećer u krvi. Lubenica ima visok glikemijski indeks, dok je kod dinje on srednje visok. Međutim, zbog visokog sadržaja vode i niskog udela ugljenih hidrata u porciji, glikemijsko opterećenje oba voća je zapravo nisko. Standardna porcija lubenice ima glikemijsko opterećenje od 5 do 8, a dinje oko 4 do 5. Praktično, razlike u stvarnom uticaju na šećer u krvi nisu velike.

Količina koju pojedemo igra presudnu ulogu. „Ako pojedete preveliku porciju, nivo glukoze može porasti bez obzira na voće koje ste izabrali“, upozorava dr Petrović.

Kada je reč o nutrijentima, dinja je poznata po bogatstvu beta-karotena, vitamina A i C, kao i kalijuma. Sadrži i nešto više vlakana, što doprinosi boljem varenju i dužem osećaju sitosti. Lubenica sadrži likopen, snažan antioksidans koji pomaže zdravlju srca, što je posebno značajno za žene sa povećanim rizikom od srčanih bolesti, naročito ako imaju dijabetes.

Obe voćke su odlične za hidrataciju tokom vrućih letnjih dana. Zato i lubenica i dinja imaju mesto u uravnoteženoj letnjoj ishrani.

Stručnjaci preporučuju da osobe sa dijabetesom mogu bezbedno uživati u porciji od jedne šolje iseckane lubenice ili dinje. Savetuju i da se ovo voće kombinuje sa izvorom proteina ili zdravih masti, poput grčkog jogurta, mladog sira ili orašastih plodova, kako bi se usporio rast šećera u krvi i obrok bio izbalansiran.

Na kraju, izbor između ova dva voća ne treba da bude izvor stresa. „Najvažnije je kontrolisati količinu, pratiti kako vaš organizam reaguje i birati raznovrsne namirnice“, zaključuje dr Snežana Petrović.

Pročitaj još

U Trendu