Connect with us

Fitnes

Žene u zapuštenim gradskim krajevima imaju veći rizik od demencije

Studija pokazuje da su žene posle 40. godine posebno ranjive na razvoj demencije ako žive u siromašnim i zapostavljenim delovima grada.

Objavljeno pre

,

Žene u zapuštenim gradskim krajevima imaju veći rizik od demencije

Studija pokazuje da su žene posle 40. godine posebno ranjive na razvoj demencije ako žive u siromašnim i zapostavljenim delovima grada.

Rizik od demencije može biti dvostruko veći kod žena koje žive u zapuštenim delovima grada, pokazuje novo istraživanje sprovedeno u Čikagu. Naučnici su tokom više godina pratili više od 6.700 osoba starijih od 70 godina. Većinu ispitanika činile su žene, a rezultati su posebno značajni za žensku populaciju koja često brine o zdravlju porodice.

Životno okruženje i rizik od demencije

Istraživanje je potvrdilo da okruženje u kom živimo snažno utiče na zdravlje mozga. U najuređenijim gradskim četvrtima, demencija se razvila kod 11 odsto učesnica. S druge strane, u zapuštenim i siromašnim gradskim krajevima čak 22 odsto žena je razvilo ovu bolest. Na taj način, istraživači su ukazali da su uslovi života značajan faktor rizika, naročito nakon četrdesete godine.

Zašto su žene u većem riziku

Osim genetike i godina, na pojavu demencije utiču stres, loša ishrana, kao i nedostatak fizičke aktivnosti. Žene koje žive u ekonomski ugroženim naseljima često su izložene većem stresu i imaju manje mogućnosti za zdrav način života. Zbog toga, kod njih je rizik od demencije više nego dvostruko veći u poređenju sa ženama iz stabilnijih sredina. Ipak, stručnjaci ističu da ovo ne treba da izazove paniku. Pre svega, postoje praktični načini da se rizik smanji i u manje povoljnim okruženjima.

Kako žene mogu zaštititi zdravlje mozga

Pre svega, redovan san, fizička aktivnost i zdrava ishrana su osnovni koraci ka očuvanju mentalnog zdravlja. Pored toga, socijalna podrška i veze sa komšijama mogu znatno doprineti očuvanju kognitivnih funkcija. „Naše okruženje ima ogroman uticaj na mozak. Male promene u navikama mogu napraviti razliku“, izjavila je dr Marija Petrović. Zapravo, svakodnevna šetnja, druženje sa prijateljicama i volontiranje u zajednici pomažu u smanjenju stresa i jačanju mozga. Na kraju, važno je da žene traže informacije i podršku o zdravlju mozga, bez obzira na to gde žive.

Značaj zajednice i lične inicijative

Osim toga, žene često imaju ključnu ulogu u stvaranju zdrave atmosfere u domu. Kao rezultat, njihov lični primer može uticati na celu porodicu. Kada se povežu sa drugima u komšiluku, žene grade mrežu podrške koja pozitivno utiče na mentalno zdravlje. Međutim, male promene poput zajedničkih obroka ili angažovanja u društvenim aktivnostima mogu poboljšati kvalitet života. Na kraju, iako genetika igra ulogu, jasno je da rizik od demencije zavisi i od našeg okruženja i svakodnevnih izbora.

Pročitaj još

Fitnes

Zdrave grickalice koje ne goje za svaki dan

Niskokalorične užine poput kokica, tikvica i kelja olakšavaju ženama da uživaju bez griže savesti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zdrave grickalice koje ne goje za svaki dan

Niskokalorične užine poput kokica, tikvica i kelja olakšavaju ženama da uživaju bez griže savesti

Zdrave grickalice koje ne goje privlače sve više pažnje među ženama koje žele da očuvaju liniju, ali i uživaju u ukusnim zalogajima tokom dana. U poslednje vreme, mnoge dame u Srbiji biraju praktične i lagane užine koje mogu lako pripremiti kod kuće. Zbog toga, stručnjaci ističu važnost izbora namirnica koje ne sadrže previše kalorija, ali su bogate vlaknima i vitaminima.

Zdrave grickalice koje ne goje kao izbor za svaku priliku

Pre svega, kokice predstavljaju omiljenu užinu za mnoge žene. Pripremljene sa minimalnom količinom ulja i malo soli, kokice nude osećaj sitosti i ne opterećuju organizam nepotrebnim kalorijama. Osim toga, možete ih začiniti mlevenom paprikom ili origanom, pa svaki put dobijate novi ukus. Takođe, karpačo od tikvica je odličan način da osvežite svoje obroke, posebno tokom toplih letnjih dana. Tikvice se seku tanko, preliju limunovim sokom, maslinovim uljem, posole i pobibere. Na taj način, ova užina sadrži mnogo vode i veoma malo kalorija, što je čini pogodnom za redovnu konzumaciju.

Hrskavi zalogaji za žene koje paze na liniju

Osim navedenih opcija, kiseli krastavci su često na meniju žena koje žele nešto slano, ali ne žele da unesu mnogo kalorija. Ipak, zbog soli, preporučuje se umeren unos. S druge strane, čips od kelja postaje sve popularniji zahvaljujući svojoj jednostavnoj pripremi. Kelj se opere, odvoji od stabljike, blago posoli, premaže sa malo ulja i peče desetak minuta u rerni. Krajnji rezultat je hrskava grickalica bogata vitaminima i mineralima, idealna kao zamena za klasični čips. Mnoge žene ističu da im ovakve užine pomažu da izbegnu prejedanje i sačuvaju vitku liniju.

Navike koje olakšavaju zdrav izbor tokom dana

Zbog užurbanog tempa života, praktične užine su često najbolji saveznik na poslu ili tokom obaveza. „Otkako sam počela da nosim čips od kelja na posao, više nemam potrebu za kupovnim grickalicama“, kaže Marija Petrović, nutricionista. Na ovaj način, žene mogu same da kontrolišu sastojke i prilagode užinu svom ukusu. Na kraju, zdrave grickalice koje ne goje omogućavaju ženama da uživaju u svakodnevnim aktivnostima, a pritom vode računa o svom zdravlju i izgledu.

Pročitaj još

Fitnes

Toplotni talas: šta žene mogu da očekuju i posle pada temperature

Umor, glavobolje i promene raspoloženja često traju danima nakon što vrućine prođu, a oprez je posebno važan za trudnice i starije žene.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Toplotni talas: šta žene mogu da očekuju i posle pada temperature

Umor, glavobolje i promene raspoloženja često traju danima nakon što vrućine prođu, a oprez je posebno važan za trudnice i starije žene.

Toplotni talas donosi brojne izazove za zdravlje žena u Srbiji, naročito tokom letnjih meseci. Iako temperature padnu, mnoge žene i dalje osećaju posledice, što potvrđuju lekari širom zemlje. Najčešći simptomi, kao što su produženi umor, glavobolje i promene raspoloženja, mogu trajati čak i nedeljama nakon što vrućine prođu.

Međutim, važno je razumeti kako toplotni talas utiče na ženski organizam i zbog čega oporavak može biti spor. Tokom visokih temperatura telo gubi mnogo vode i elektrolita. Zbog toga srce radi ubrzano, a opterećenje na bubrege raste.

Simptomi produženog oporavka posle toplotnog talasa

Osim očigledne iscrpljenosti, žene često prijavljuju loš san, slabiju koncentraciju i manjak energije. S druge strane, poremećaji sna i dehidracija otežavaju svakodnevne obaveze, naročito kod trudnica i žena sa hroničnim bolestima. Kao rezultat, mnoge žene se suočavaju sa iscrpljenošću i nesanicom.

Takođe, glavobolja, vrtoglavica i slabost mogu biti znak da telo nije potpuno povratilo ravnotežu. Ako primetite konfuziju, probleme sa govorom ili gubitak svesti, neophodno je odmah da potražite lekarsku pomoć. Zbog toga je važno pratiti signale koje telo šalje i ne ignorisati ih.

Uticaj toplotnog talasa na srce i bubrege kod žena

Produženo izlaganje visokim temperaturama najviše opterećuje srce i bubrege. Kao rezultat, žene sa povišenim pritiskom mogu osetiti pogoršanje simptoma čak i kada vrućine prestanu. „Nikada ne menjajte terapiju bez konsultacije sa lekarom,“ savetuje dr Ana Petrović. Pored toga, dehidracija može privremeno uticati na rad bubrega, što je posebno rizično za starije žene i one sa prethodnim zdravstvenim problemima. Tamna boja urina, oticanje nogu i jaka žeđ upozoravaju da je potrebno povećati unos tečnosti.

Problemi sa snom i promenama raspoloženja posle toplotnog talasa

Visoke temperature često narušavaju kvalitet sna, naročito tokom noći. Na kraju, žene se žale na razdražljivost i pojačan stres, čak i kada padne temperatura. „Mnoge žene osećaju anksioznost i smanjenu sposobnost da se nose sa svakodnevnim obavezama“, objašnjava psihološkinja Marija Ilić. Štaviše, poremećaji sna i česta promena raspoloženja mogu uticati na odnose u porodici i na poslu.

Zbog svega navedenog, važno je slušati sopstveno telo i ne žuriti sa povratkom uobičajenim aktivnostima. Pravilna hidratacija, balansirana ishrana i dovoljno odmora ključni su za oporavak nakon toplotnog talasa. Ako simptomi potraju duže od nekoliko dana, obavezno se javite svom lekaru.

Pročitaj još

Fitnes

Kada šetnja najbolje deluje kod visokog pritiska kod žena

Najnovija istraživanja otkrivaju u koje doba dana šetnja najviše pomaže ženama sa visokim pritiskom i zašto je kontinuitet ključan za zdravlje.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kada šetnja najbolje deluje kod visokog pritiska kod žena – šetnja najviše pomaže kod visokog pritiska

Najnovija istraživanja otkrivaju u koje doba dana šetnja najviše pomaže ženama sa visokim pritiskom i zašto je kontinuitet ključan za zdravlje.

Sve veći broj žena širom sveta suočava se sa visokim krvnim pritiskom, što može predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje. Ipak, mnoge žene žele da pronađu prirodan način kako bi poboljšale svoje zdravlje i smanjile vrednosti pritiska. Jedno od najdostupnijih rešenja jeste šetnja, a stručnjaci ističu da vreme kada se ona praktikuje može imati veliki uticaj na rezultate. Zbog toga je važno znati kada šetnja najviše pomaže kod visokog pritiska i kako pravilno iskoristiti ovaj jednostavan oblik fizičke aktivnosti.

Kada šetnja najviše pomaže kod visokog pritiska kod žena

Krvni pritisak varira tokom dana, a najviši je obično neposredno nakon buđenja. Međutim, popodne i večernji sati donose pad vrednosti. Zbog toga, prema rečima dr Džejsona V. Co, žene koje imaju sklonost ka jutarnjim skokovima treba da biraju šetnje u popodnevnim ili večernjim satima. Takođe, istraživanja pokazuju da šetnja u ovim periodima može dovesti do većeg smanjenja sistolnog pritiska. S druge strane, dr Co upozorava: „Intenzivno hodanje kasno uveče kod nekih može poremetiti san.“ On dodaje: „Ako imate probleme sa snom, bolje je šetati ujutru ili popodne, jer nedostatak sna dodatno povećava rizik od visokog pritiska.“

Kako šetnja utiče na zdravlje arterija kod žena

Redovna šetnja pozitivno utiče na krvne sudove i opšte zdravlje žena. Naime, tokom hodanja telo proizvodi više azotnog oksida, što pomaže širenju i opuštanju arterija. Osim toga, svakodnevno kretanje smanjuje nivo kortizola, hormona stresa, čime se čuva elastičnost krvnih sudova. Na taj način, šetnja pomaže da se krvni pritisak lakše održava u zdravim granicama. Pored toga, šetnja doprinosi boljem raspoloženju i oslobađa od stresa, što je posebno važno za žene koje balansiraju između brojnih obaveza.

Faktori koji povećavaju efekat šetnje kod visokog pritiska

Da bi šetnja donela što bolje rezultate, potrebno je obratiti pažnju na nekoliko važnih faktora. Pre svega, važno je biti dosledan i šetati redovno najmanje pet puta nedeljno. Takođe, preporučuje se da šetnja traje makar 30 minuta dnevno, ukupno 150 minuta umerene aktivnosti nedeljno. Tempo treba biti takav da ubrzava puls, ali da se tokom šetnje može razgovarati bez teškoća. Osim toga, žene koje već imaju povišene vrednosti pritiska često brže primećuju pozitivne promene. Konačno, usvajanje zdravih navika, poput smanjenja unosa soli i izbegavanja alkohola, dodatno pojačava efekte šetnje.

Najvažnije je pronaći vreme za šetnju koje možete održati

Iako naučna istraživanja ukazuju na blagu prednost šetnje tokom popodneva ili večeri, najvažnije je izabrati deo dana koji se uklapa u vaš raspored. Na taj način ćete lakše održati kontinuitet i zaista uživati u svim benefitima. Bez obzira na to da li ste jutarnji ili večernji tip, šetnja predstavlja jednostavan i efikasan način da zaštitite zdravlje svog srca. Štaviše, ona može postati važan deo dnevne rutine svake žene koja želi da preuzme kontrolu nad svojim zdravljem.

Pročitaj još

U Trendu