Connect with us

Fitnes

Analiza kose otkriva rane promene kod Parkinsonove bolesti: šta su pokazala nova istraživanja

Naučnici sa Univerziteta Hebej otkrili su da uzorci kose mogu ukazati na rane biomarkere Parkinsonove bolesti i promene pre pojave simptoma.

Published

on

Foto Izvor:

Naučnici sa Univerziteta Hebej otkrili su da uzorci kose mogu ukazati na rane biomarkere Parkinsonove bolesti i promene pre pojave simptoma.

Najnovije preliminarno istraživanje naučnog tima sa Univerziteta Hebej, na čijem je čelu biolog Ming Li, donelo je zanimljive uvide u ranu dijagnostiku Parkinsonove bolesti analizom kose. Studija sprovedena tokom 2024. godine obuhvatila je osobe kojima je zvanično dijagnostikovana ova neurodegenerativna bolest, sa ciljem identifikovanja neinvazivnog i pouzdanog biomarkera.

Rezultati su pokazali da oboleli od Parkinsonove bolesti imaju niže nivoe gvožđa i bakra, ali i povišene vrednosti mangana i arsena u kosi. Kosa, za razliku od krvi ili urina, zadržava dugoročan trag o izloženosti organizma određenim materijama, što omogućava uvid u zdravstvene promene tokom dužeg perioda.

Ming Li je naglasio: “Naša otkrića sugerišu da bi analiza kose mogla postati deo rane dijagnostike Parkinsonove bolesti, jer kosa beleži promene koje nastaju u telu mnogo pre pojave simptoma.” Kroz eksperimente na miševima, naučnici su primetili smanjenje gvožđa u kosi, što su povezali s promenama u crevnoj barijeri i aktivnošću gena uključenih u apsorpciju ovog minerala.

Već je poznato da kod ljudi promene u crevnom mikrobiomu i nivou gvožđa mogu nastupiti godinama pre pojave Parkinsonove bolesti. Pošto kosa reflektuje uticaje ishrane i okoline, ona može otkriti kumulativne efekte teških metala, poput arsena, koji su takođe bili povišeni kod obolelih. Ispitanici sa Parkinsonovom bolešću češće su u ishrani koristili iznutrice i školjke (bogate arsenom) i bili izloženi različitim zagađivačima iz okruženja.

Istraživački tim ističe važnost praćenja veze između crevnog mikrobioma, metabolizma gvožđa i sastava metala u kosi u razumevanju kompleksnosti Parkinsonove bolesti. Pored toga, studija iz 2025. godine, na koju se ovo istraživanje nadovezuje, potvrdila je poremećaj u regulaciji gvožđa u mozgu, krvi i crevima kod obolelih.

Iako su rezultati obećavajući, istraživači upozoravaju da su potrebna dalja i obimnija istraživanja kako bi se definitivno potvrdila povezanost promena u kosi sa razvojem Parkinsonove bolesti. Ako se pretpostavke potvrde, analiza kose bi u budućnosti mogla postati jednostavan i dostupan alat za rano otkrivanje bolesti, što bi ženama i celoj populaciji omogućilo bržu reakciju i bolju zdravstvenu zaštitu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Da li brzo zaspivanje znači da ste hronično umorni? Lekari otkrivaju istinu

Iako deluje poželjno, trenutno uspavljivanje može biti prvi znak iscrpljenosti – evo na šta treba da obratite pažnju

Published

on

Iako deluje poželjno, trenutno uspavljivanje može biti prvi znak iscrpljenosti – evo na šta treba da obratite pažnju

Brzo zaspati čim legnemo u krevet često se smatra znakom dobrog zdravlja, posebno među ženama u urbanim sredinama. Ipak, prema stručnjacima, ovakvo uspavljivanje može signalizirati da organizam duže vreme trpi posledice lošeg sna. Lekari ističu da je odraslom čoveku prirodno potrebno deset do dvadeset minuta da zaspi, dok učestalo brzo uspavljivanje može ukazivati na hroničan umor.

U svakodnevnom tempu, mnoge žene zanemaruju signale tela. Ako zaspimo čim legnemo, to može značiti da telo pokušava da nadoknadi veliki manjak sna. Kako objašnjava dr Ana Marković, specijalista medicine spavanja: “Zdrav san podrazumeva postepeni prelazak iz budnog stanja u san. Kada se uspavljivanje dešava za minut, to je često znak da je telo iscrpljeno.”

Ova tema je sve prisutnija i na društvenim mrežama, gde žene razmenjuju iskustva i iznenađene su saznanjem da brzo zaspivanje nije uvek znak kvalitetnog odmora. Dr Marković naglašava: “Brzo uspavljivanje može ukazivati na to da telo radi na rezervama. Dugoročno to nije održivo.”

Mnoge žene smatraju da je dovoljno spavati sedam ili osam sati da bi bile odmorne, ali stručnjaci upozoravaju da je važniji kvalitet sna od same dužine. Često buđenje, plitak san ili stres mogu uzrokovati jutarnji umor bez obzira na broj sati spavanja. Dr Marković kaže: “Najčešći problemi uključuju učestalo buđenje, teškoće sa ponovnim uspavljivanjem i osećaj nenaspavanosti uprkos dovoljnom broju sati u krevetu.”

Brzo uspavljivanje može biti povezano sa zdravstvenim stanjima kao što su opstruktivna apneja u snu ili sindrom nemirnih nogu. Dr Marković ističe: “Osobe sa apnejom često zaspavaju veoma brzo, ali se tokom dana osećaju iscrpljeno, imaju problema sa koncentracijom i glavobolje nakon buđenja.” Ako svako veče zaspite za minut, a tokom dana ste umorni, zaboravni ili razdražljivi, preporučuje se da razgovarate sa lekarom. “Nije svaka noć identična. Ako se brzo uspavljivanje ponavlja iz večeri u veče i prati ga umor, to može biti znak poremećaja sna”, dodaje dr Marković.

Dobra higijena spavanja može pomoći da san bude kvalitetniji. Stručnjaci preporučuju odlazak na spavanje u isto vreme, izbegavanje ekrana pred san, smanjenje unosa kofeina u poslepodnevnim satima i provetravanje sobe. Redovna fizička aktivnost i izbegavanje obilnih obroka uveče takođe doprinose boljem odmoru.

Na kraju, kvalitetan san je osnovna potreba, a ne luksuz. Ako primetite da zaspete čim legnete, ali se ne budite dovoljno odmorni, razmislite o promeni navika i, po potrebi, konsultujte se sa stručnjakom.

Pročitaj još

Fitnes

Papirne knjige čine pamćenje i razumevanje priče lakšim, pokazuje novo istraživanje

Japanski naučnici otkrili su da čitanje sa papira olakšava povezivanje informacija i efikasnije praćenje priče, dok ekrani zahtevaju dodatni napor mozga.

Published

on

Japanski naučnici otkrili su da čitanje sa papira olakšava povezivanje informacija i efikasnije praćenje priče, dok ekrani zahtevaju dodatni napor mozga.

Najnovija studija Univerziteta u Tokiju pokazala je da čitanje sa papira olakšava našem mozgu da poveže detalje i prati kompleksne narative. Istraživanje, sprovedeno tokom prošle godine, uključilo je studente koji su čitali japanske stripove (manga) u dva formata – na papiru i na tabletu. Naučnici su želeli da utvrde kako različiti načini čitanja utiču na obradu informacija u mozgu. Polovina učesnika prvo je čitala priču u klasičnom, štampanom izdanju, dok je druga koristila tablet. Nakon toga, svi su čitali drugi deo priče tokom snimanja mozga magnetnom rezonancom.

Rezultati su otkrili zanimljive razlike između grupa. Iako su i jedni i drugi tačno odgovarali na pitanja o priči, studentima koji su čitali sa ekrana bilo je potrebno više vremena da povežu likove i događaje. Profesor Tomohiro Yoshikawa, jedan od autora istraživanja, objašnjava: “Naš mozak stvara mapu priče dok čitamo. Fizički tragovi, poput težine knjige i položaja stranica, olakšavaju nam da zapamtimo detalje i sledimo radnju.”

Dalje, naučnici su primetili da čitanje sa papira zahteva manje energije od mozga za povezivanje narativnih informacija. To znači da je proces čitanja efikasniji, lakši za pamćenje i razumevanje. Kod digitalnog čitanja, određeni delovi mozga dodatno se angažuju kako bi organizovali scene i detalje, jer nedostaju fizički orijentiri knjige.

Ipak, autori naglašavaju da čitanje na ekranu nije nužno loše. “Čitanje na tabletu ne onemogućava razumevanje. Ipak, naš mozak mora da uloži više truda kako bi došao do istog rezultata kao na papiru”, ističe profesor Yoshikawa. Svi možemo uspešno čitati i digitalno, ali papir daje malu prednost kada želimo da zapamtimo više detalja ili pratimo složene zaplete.

Studija je koristila japansku mangu zbog bogatih narativa i vizuelnog sadržaja, ali naučnici smatraju da bi slični rezultati mogli važiti i za druge žanrove, poput romana ili stručne literature. Planiraju dalje istraživanja kako bi proverili ove efekte i u drugim formatima.

Mnoge žene i dalje biraju štampane knjige kada žele potpuno da se opuste i užive u priči. Dodir papira i miris knjige za mnoge su poseban ritual. Stručnjaci savetuju da, gde god je moguće, kombinujemo oba načina čitanja – tako koristimo prednosti tehnologije, ali i podržavamo mozak onako kako to čini tradicionalna knjiga.

Pročitaj još

Fitnes

Zdrav doručak sa ovsenim pahuljicama i suvim šljivama postaje ženski favorit

Kombinacija ovsenih pahuljica, suvih šljiva, lanenog semena i kefira pruža energiju i olakšava varenje tokom celog dana

Published

on

Kombinacija ovsenih pahuljica, suvih šljiva, lanenog semena i kefira pruža energiju i olakšava varenje tokom celog dana

Sve više žena u Srbiji bira jednostavan i zdrav doručak koji pomaže smanjenju osećaja nadutosti i težine nakon obroka. Praktičnost i pozitivan uticaj na probavu učinili su obrok sa ovsenim pahuljicama i suvim šljivama omiljenim izborom – posebno kada se priprema veče ranije. Nutricionisti ističu da ovakva kombinacija omogućava bolju kontrolu telesne mase, kao i produžen osećaj sitosti tokom dana.

Za pripremu ovog doručka potrebni su sledeći sastojci: šest suvih šljiva, 100 ml vrele vode, dve kašike ovsenih pahuljica, jedna kašika mlevenog lanenog semena, jedna kašika kakaa i 300 ml kefira. Šljive se preliju sa vrućom vodom i ostave deset minuta da omekšaju. U posebnoj činiji sjedine se ovsene pahuljice, laneno seme i kakao, zatim se doda kefir i sve dobro izmeša. Na kraju, naseckane šljive umešaju se u smesu, a obrok se ostavi u frižideru preko noći. Ujutru je spreman za konzumaciju.

Suve šljive su poznate po visokim količinama vlakana i sorbitolu, prirodnom šećernom alkoholu, koji podstiče redovno pražnjenje creva i olakšava probavu. Ovsene pahuljice sadrže beta-glukane, vlakna koja usporavaju varenje i produžavaju osećaj sitosti, što je posebno korisno ženama koje žele da izbegnu nepotrebno grickanje između obroka. Laneno seme dodaje dodatna vlakna i omega-3 masne kiseline, a u kombinaciji sa tečnošću formira gelastu strukturu koja pomaže varenju. Kefir je prirodni izvor probiotika, čuva ravnotežu crevne flore i utiče na imunitet i energiju.

Iako nijedan obrok ne može direktno smanjiti masne naslage na stomaku, redovan unos vlakana i probiotika doprinosi smanjenju nadutosti i boljem varenju. Mnoge žene koje su uvrstile ovakav doručak u svakodnevicu navode da se osećaju lakše, imaju više energije i ređe osećaju težinu u stomaku. Kako kaže Ana Popović iz Beograda: „Ovaj doručak mi je olakšao jutarnju rutinu i donosi mi sitost do ručka.“

Stručnjaci ipak podsećaju da je najvažnije održavati izbalansiranu ishranu i redovno kretanje. Najbolji rezultati za energiju i zdravlje dolaze iz kombinacije pravilne ishrane i zdravog načina života.

Pročitaj još

U Trendu