Connect with us

Domaće

Zaječar beleži 2.368 nezaposlenih, pad industrije i odlazak mladih

Preliminarno istraživanje Ekonomskog fakulteta u Nišu pokazuje da je Zaječar na poslednjem mestu po kvalitetu života, uz manjak investitora i ekološke izazove

Published

on

pexels-photo-29129309

Preliminarno istraživanje Ekonomskog fakulteta u Nišu pokazuje da je Zaječar na poslednjem mestu po kvalitetu života, uz manjak investitora i ekološke izazove

Prema rezultatima istraživanja percepcije građana koje je sproveo Ekonomski fakultet u Nišu, Zaječar je rangiran kao najlošiji grad za život u Srbiji. Analiza je obuhvatila više kategorija, a grad se izdvojio po negativnim ekonomskim parametrima – trenutno je 2.368 osoba registrovano kao nezaposleno, a zatvaranje fabrika dovelo je do velikog pada zaposlenosti, posebno među mladima koji masovno napuštaju grad.

Nekadašnji industrijski centar Timočke Krajine, Zaječar je imao više od 15.000 radnika zaposlenih u industriji, ali su fabrike sada zatvorene, bez najava o dolasku novih domaćih ili stranih investitora. Građani ističu da je nezaposlenost mladih glavni problem i da nema novih radnih mesta.

Pored ekonomskih izazova, Zaječar se suočava i sa degradacijom životne sredine i klimatskim problemima, posebno tokom zimskih meseci kada je grad među najzagađenijima u Srbiji. Smeće i zagađen vazduh su postali svakodnevica, a građani navode i probleme u zdravstvu, bankarskom sektoru i elektrodistribuciji.

U okviru projekta „Bezbednosni koraci sa mladima od 15 do 19 godina“, koji je realizovao Timočki omladinski centar, mladi su istakli ekološku bezbednost i zagađenost vodotokova kao ključne izazove, uz napomenu da građani sami doprinose ovim problemima. Dunja Marušić iz organizacije navodi: „Kao problemi su prepoznati ekološka bezbednost, zagađenost vodotokova, sve ono na šta građani utiču sami.“

Uprkos ovim negativnim pokazateljima, Zaječar nije među poslednja tri grada u Srbiji kada su u pitanju bezbednost, zdravstvo, mobilnost, pristupačnost, kao i javne usluge i uprava.

Ovi podaci ukazuju na potrebu za hitnim ekonomskim i ekološkim merama kako bi došlo do poboljšanja kvaliteta života i zadržavanja mlađeg stanovništva.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Hezbolah dobija do milijardu dolara godišnje, inflacija u Libanu 16 odsto

Ekonomski pad od 40% od 2019. godine, rast cena zakupnine 55%, a privredni rast tek 3,5% u prošloj godini

Published

on

By

Ekonomski pad od 40% od 2019. godine, rast cena zakupnine 55%, a privredni rast tek 3,5% u prošloj godini

Liban se suočava sa teškom ekonomskom krizom, dok Hezbolah, uz podršku Irana, godišnje prima između 700 miliona i milijardu dolara. Prema izveštaju Svetske banke, Liban je od 2019. godine zabeležio kumulativni privredni pad od 40%, ali je prošle godine zabeležen rast BDP-a od 3,5%, pre svega zahvaljujući oporavku turizma i doznakama iz inostranstva. Inflacija je u 2025. godini dostigla preko 16%, što je posledica ukidanja subvencija za struju i telekomunikacije, povećanja carina i novih poreza za industriju. Cene zakupnine su porasle za 55%, dok su troškovi električne energije više nego udvostručeni.

Vlada je u budžetu za ovu godinu predvidela da više od polovine rashoda ode na plate i penzije, pokušavajući da održi kupovnu moć zaposlenih u javnom sektoru. Istovremeno, javno školstvo trpi zbog štrajkova nastavnika i smanjenih plata, pa jedno od desetoro libanske dece i više od polovine dece izbeglica ne pohađa školu. Zdravstveni sistem je u kolapsu zbog nestašica lekova i degradacije usluga, što dovodi do povećanja broja obolelih i smrtnih slučajeva.

Kako državne institucije slabe, doznake iz dijaspore postaju ključni izvor finansiranja osnovnih potreba stanovništva, uključujući obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Hezbolah je godinama koristio iransku pomoć ne samo za vojne svrhe, već i za izgradnju paralelnog ekonomskog sistema, kroz institucije koje pružaju zdravstvene, obrazovne i socijalne usluge, kao i povoljne kredite. Analitičari upozoravaju da bi eventualno smanjenje iranske podrške dodatno opteretilo već oslabljene javne institucije, dok drugi smatraju da je upravo Hezbolah u velikoj meri odgovoran za urušavanje države.

Stanovnici Libana, iscrpljeni višedecenijskim krizama, navode da „danas Libanci ne reaguju kao narod iznenađen ratom, već kao narod kome nikada nije dozvoljeno da se u potpunosti oporavi od prethodnog”.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u evrozoni porasla na 1,9 odsto u februaru, cene usluga skočile 3,4 odsto

Bazna inflacija porasla sa 2,2 na 2,4 odsto, dok su cene energenata pale 3,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu

Published

on

By

Bazna inflacija porasla sa 2,2 na 2,4 odsto, dok su cene energenata pale 3,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu

Godišnja inflacija u evrozoni dostigla je 1,9 odsto u februaru 2026. godine, nakon što je prethodnog meseca iznosila 1,7 odsto, saopštio je Evrostat. Ovaj rast je u skladu sa preliminarnom procenom. Najveći doprinos rastu inflacije došao je iz sektora usluga, gde su cene porasle za 3,4 odsto na godišnjem nivou, što je ubrzanje u odnosu na januarskih 3,2 odsto.

Cene hrane, alkohola i duvana povećane su za 2,5 odsto, što je nešto niže od januarskih 2,6 odsto. Istovremeno, cene energenata su pale za 3,1 odsto međugodišnje, ali je tempo pada usporen u odnosu na pad od 4 odsto u januaru. Industrijski proizvodi, isključujući energiju, poskupeli su za 0,7 odsto, što predstavlja ubrzanje u odnosu na 0,4 odsto iz prethodnog meseca.

Bazna inflacija, merena isključivanjem volatilnih cena hrane i energije, porasla je sa 2,2 odsto u januaru na 2,4 odsto u februaru. Prema podacima Evrostata, harmonizovani indeks potrošačkih cena (HICP) zabeležio je rast inflacije u Francuskoj sa 0,4 na 1,1 odsto, u Španiji sa 2,4 na 2,5 odsto i u Italiji sa 1 na 1,5 odsto. U Nemačkoj je inflacija blago pala sa 2,1 na 2 odsto.

Ovi pokazatelji ukazuju na nastavak inflatornih pritisaka u većini zemalja evrozone, dok se Nemačka izdvaja blagim padom inflacije na godišnjem nivou.

Pročitaj još

Domaće

Srpske destilerije ostvarile više od 100 poslovnih sastanaka na ProWein 2026 u Dizeldorfu

Tradicionalni destilati Srbije predstavljeni na međunarodnom sajmu, uz poseban master klas 17. marta i UNESCO priznanje šljivovici

Published

on

By

Tradicionalni destilati Srbije predstavljeni na međunarodnom sajmu, uz poseban master klas 17. marta i UNESCO priznanje šljivovici

Srpske destilerije uspešno su predstavile domaće destilate i izvozni potencijal na sajmu ProWein 2026 u Dizeldorfu, jednom od najprestižnijih međunarodnih događaja u industriji vina i jakih alkoholnih pića, saopštila je Razvojna agencija Srbije (RAS). Tokom trodnevne manifestacije, nacionalni štand Srbije privukao je značajnu pažnju stručne međunarodne javnosti, a domaće kompanije ostvarile su više od 100 poslovnih sastanaka sa potencijalnim partnerima, distributerima i uvoznicima.

Poseban interes izazvao je stručni master klas “Serbian Rakija Connecting People” održan 17. marta, jedini u potpunosti posvećen rakiji. Učesnicima su prezentovani tradicija, znanje i savremeni tržišni potencijal srpske rakije kroz vođenu degustaciju i prezentaciju.

Dodatni značaj nastupa istaknut je činjenicom da je tradicija proizvodnje šljivovice upisana na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa UNESCO, što potvrđuje njen međunarodni kulturni i istorijski značaj.

Iz RAS-a navode da učešće na sajmu ProWein pokazuje rastući izvozni potencijal srpske rakije i uspešno pozicioniranje na zahtevnim međunarodnim tržištima.

Pročitaj još

U Trendu