Domaće

Zaječar beleži 2.368 nezaposlenih, pad industrije i odlazak mladih

Preliminarno istraživanje Ekonomskog fakulteta u Nišu pokazuje da je Zaječar na poslednjem mestu po kvalitetu života, uz manjak investitora i ekološke izazove

Published

on

pexels-photo-29129309

Preliminarno istraživanje Ekonomskog fakulteta u Nišu pokazuje da je Zaječar na poslednjem mestu po kvalitetu života, uz manjak investitora i ekološke izazove

Prema rezultatima istraživanja percepcije građana koje je sproveo Ekonomski fakultet u Nišu, Zaječar je rangiran kao najlošiji grad za život u Srbiji. Analiza je obuhvatila više kategorija, a grad se izdvojio po negativnim ekonomskim parametrima – trenutno je 2.368 osoba registrovano kao nezaposleno, a zatvaranje fabrika dovelo je do velikog pada zaposlenosti, posebno među mladima koji masovno napuštaju grad.

Nekadašnji industrijski centar Timočke Krajine, Zaječar je imao više od 15.000 radnika zaposlenih u industriji, ali su fabrike sada zatvorene, bez najava o dolasku novih domaćih ili stranih investitora. Građani ističu da je nezaposlenost mladih glavni problem i da nema novih radnih mesta.

Pored ekonomskih izazova, Zaječar se suočava i sa degradacijom životne sredine i klimatskim problemima, posebno tokom zimskih meseci kada je grad među najzagađenijima u Srbiji. Smeće i zagađen vazduh su postali svakodnevica, a građani navode i probleme u zdravstvu, bankarskom sektoru i elektrodistribuciji.

U okviru projekta „Bezbednosni koraci sa mladima od 15 do 19 godina“, koji je realizovao Timočki omladinski centar, mladi su istakli ekološku bezbednost i zagađenost vodotokova kao ključne izazove, uz napomenu da građani sami doprinose ovim problemima. Dunja Marušić iz organizacije navodi: „Kao problemi su prepoznati ekološka bezbednost, zagađenost vodotokova, sve ono na šta građani utiču sami.“

Uprkos ovim negativnim pokazateljima, Zaječar nije među poslednja tri grada u Srbiji kada su u pitanju bezbednost, zdravstvo, mobilnost, pristupačnost, kao i javne usluge i uprava.

Ovi podaci ukazuju na potrebu za hitnim ekonomskim i ekološkim merama kako bi došlo do poboljšanja kvaliteta života i zadržavanja mlađeg stanovništva.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version