Connect with us

Domaće

Wikipedia uvodi zabranu AI članaka, 40 urednika glasalo za novu politiku

Odluka doneta 20. marta, zabrana se odnosi na tekstove pisane velikim jezičkim modelima, izuzeci za lekturu i prevod

Published

on

gf4a13df9c4ed032999eb62b0f4264ce611e8f0a51d834b7578812575f56e9414b8408df88171431b5b2abf77e9f3f4e1e33cc62febdcc75040ce667f3f6ed192_1280

Odluka doneta 20. marta, zabrana se odnosi na tekstove pisane velikim jezičkim modelima, izuzeci za lekturu i prevod

Wikipedia na engleskom jeziku donela je 20. marta 2026. godine odluku da zabrani objavljivanje članaka koji su pretežno napisani uz pomoć velikih jezičkih modela (LLM), odnosno veštačke inteligencije. Za ovu meru glasalo je 40 urednika, dok su dvoje bili protiv. Prema novim pravilima, platforma više neće dozvoljavati sadržaj koji je kreiran ili značajno izmenjen AI alatima, osim u slučajevima kada se AI koristi za osnovnu lekturu bez dodavanja novog sadržaja, ili kao pomoć pri prevođenju sa drugih jezika, pod uslovom da autor poznaje izvorni jezik i može da proveri tačnost prevoda.

Ukoliko neko prekrši ova pravila, njegov članak će biti obrisan. Međutim, naglašeno je da se stil pisanja, koji može podsećati na AI generisane tekstove, neće smatrati glavnim razlogom za uklanjanje sadržaja, već će se procenjivati istorija rada autora i sam sadržaj članka.

Ovakva odluka usledila je nakon porasta administrativnih prijava povezanih sa korišćenjem veštačke inteligencije na platformi. Wikimedia Foundation, neprofitna organizacija koja stoji iza Wikipedije, ranije je uvodila AI generisane sažetke na vrhu članaka, ali su ih urednici i autori kritikovali zbog netačnosti i izostavljanja ključnih informacija, zbog čega je ova funkcija povučena. Pored sažetaka, AI alati su korišćeni i za generisanje celih članaka, što je dodatno opteretilo administratore. Urednik Ilyas Lebleu, poznat i kao Chaotic Enby, predložio je zabranu AI tekstova i pokrenuo WikiProject AI Cleanup, projekat čiji je cilj identifikacija i ispravljanje AI generisanog sadržaja na platformi.

Iako su ranije i Wikimedia Foundation i urednici izbegavali potpunu zabranu AI alata, delimično zato što sajt koristi određene automatizovane sisteme, rast broja prijava i problemi sa tačnošću doveli su do ove odluke. Veštačka inteligencija često preuzima informacije sa izvora koji su dobro optimizovani za pretragu, ali to ne garantuje tačnost sadržaja.

Nova pravila predstavljaju pokušaj da se očuva kredibilitet i pouzdanost Wikipedije, uz ograničenu upotrebu AI alata u strogo kontrolisanim slučajevima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Britanski data centri prelaze na gasne generatore, zahtevi prelaze 15 teravat sati godišnje

Više od 100 data centara traži priključak na gas, dok projekti sa 100 gigavata čekaju na mrežu

Published

on

By

Više od 100 data centara traži priključak na gas, dok projekti sa 100 gigavata čekaju na mrežu

Više od 100 novih data centara u Velikoj Britaniji planira da koristi sopstvene gasne generatore za proizvodnju električne energije, pokazuju najnoviji podaci. Operateri su podneli više od 100 zahteva za priključak na gas u poslednje dve godine, a ukupna tražena količina prelazi 15 teravat sati energije godišnje. Ova količina je dovoljna za napajanje Londona u periodu od oko četiri i po meseca.

Povećan broj zahteva za priključak na gas dolazi kao posledica velikih zagušenja i dugih čekanja na priključivanje na javnu gasnu i elektroenergetsku mrežu. Prema rečima Stjuarta Okina, direktora za sajber regulaciju i veštačku inteligenciju u kompaniji Ofgem, trenutno su na čekanju projekti data centara ukupne snage 100 gigavata, što značajno prevazilazi trenutne kapacitete mreže.

Kao odgovor na ove izazove, neki operateri planiraju trajno korišćenje gasnih generatora, umesto privremene mere dok se ne priključe na mrežu. Silvija Sajmon iz firme Future Energy Networks navodi da su gasne mreže zabeležile veliko interesovanje programera data centara, koji sve češće vide gas kao rešenje za svoje energetske potrebe.

U Sjedinjenim Američkim Državama, sličan trend je već prisutan, gde su data centri za kompanije poput Mete, OpenAI, Majkrosofta i xAI izgradili vanmrežne gasne generatore, sa procenom da će njihove emisije ugljenika premašiti ukupne emisije Maroka. U Velikoj Britaniji, stručnjaci upozoravaju da bi ovakav razvoj mogao dodatno ugroziti nacionalne klimatske ciljeve. Direktor strateškog planiranja Nacionalnog operatera energetskog sistema (Neso), Džulijan Lesli, izjavio je da bi povećanje emisije gasa iz data centara moglo da zakomplikuje napore na smanjenju ugljeničnog otiska zemlje.

Eleonor Vorberton iz kompanije Ofgem dodala je da rast upotrebe veštačke inteligencije utiče na povećanje broja data centara i njihovu potrošnju energije, te da je potrebno pronaći balans između tehnološkog razvoja i očuvanja životne sredine.

Pročitaj još

Domaće

Farmaceutska industrija druga po uvozu, deficit 1,16 milijardi evra u 2026. godini

Uvoz farmaceutskih proizvoda prati naftu sa deficitom od 1,16 milijardi evra, dok nafta prednjači sa više od 1,9 milijardi evra

Published

on

By

Uvoz farmaceutskih proizvoda prati naftu sa deficitom od 1,16 milijardi evra, dok nafta prednjači sa više od 1,9 milijardi evra

Farmaceutska industrija zauzela je drugo mesto po udelu u srpskom uvozu, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra u 2026. godini. Dok se u jeku geopolitičkih tenzija najviše pažnje posvećuje nabavci energenata, zavisnost Srbije od uvezenih lekova i medicinskih sredstava i potencijalne krize snabdevanja ostaju u drugom planu, navode ekonomske analize.

Prema procenama ekonomista, nastavak ili eskalacija geopolitičkih sukoba može ugroziti sve privredne grane, pri čemu se najveći rizici očekuju u strateškim oblastima poput energetike, finansija i farmaceutske industrije. Najnoviji sukob na Bliskom istoku izazvao je uzbunu zbog mogućih nestašica i rasta cena goriva, s obzirom na to da Srbija najviše uvozi naftu – više od 1,9 milijardi evra. Neposredno iza nafte, farmaceutski proizvodi predstavljaju značajan iznos uvoza, što dodatno povećava osetljivost domaće proizvodnje lekova na globalne poremećaje.

Ekonomista Božo Drašković ističe da je Srbija poslednjih decenija izgubila kontrolu nad farmaceutskim sektorom, prodajom svih domaćih farmaceutskih kompanija nakon 2000. godine. “Nekada smo imali velike firme poput Galenike, koja je držala 40% tržišta u državi sa 22 miliona stanovnika, kao i Jugoremediju, Hemofarm, Zdravlje i druge. Sada, kada je sve rasprodato, izgubili smo kontrolu u ključnim resursima i postali izuzetno zavisni od uvoza”, navodi Drašković. On smatra da je ovakva situacija posledica nedostatka strategije da se zaštite nacionalni interesi u strateškim granama.

Drašković upozorava da smanjena domaća proizvodnja i gašenje fabrika, poput Jugoremedije, rezultiraju znatno većim uvozom u odnosu na izvoz te industrije. “Ova industrija nikada nije imala suficit u spoljnoj trgovini, ali je deficit nekada bio znatno manji nego sada”, ocenjuje on.

Iako direktna veza između farmaceutskog sektora i energetike ne postoji, Drašković naglašava da svaki zastoj u energetici može indirektno uticati na dopremu sirovina i gotovih proizvoda zbog otežanog transporta. “U slučaju poremećaja jednog dela globalnog lanca snabdevanja, može doći do domino efekta koji bi ugrozio i domaće tržište.”

Stručnjaci iz farmaceutske industrije potvrđuju da bi problemi sa energentima mogli uticati na proizvodnju i uvoz sirovina, polufabrikata i lekova, ali ističu da se za sada taj scenario ne nazire. Sirovine se uglavnom dopremaju avionima, a glavni izvori su relativno daleko od ratnih zona, što omogućava redovno snabdevanje. Veće farmaceutske kompanije drže zalihe za nekoliko meseci unapred, što do sada nije dovelo do nestašica. Predstavnici industrije navode i da zavisnost od uvoza nije karakteristična samo za Srbiju, već i za mnoge druge zemlje gde su ranije komponente dolazile iz Nemačke, Švajcarske i Austrije.

Pročitaj još

Domaće

Middle Island Resources otkrio 7,1 g/t srebra i 2,85 odsto antimona kod Ljubovije

Australijska kompanija istražuje prostor od 208 km², maksimalne vrednosti srebra 12,0 g/t, antimona 1.049 ppm

Published

on

By

Australijska kompanija istražuje prostor od 208 km², maksimalne vrednosti srebra 12,0 g/t, antimona 1.049 ppm

Australijska kompanija Middle Island Resources objavila je da je na području zapadne Srbije, u okviru projekta Bobija kod Ljubovije, pronašla visoke koncentracije srebra, olova, cinka i antimona, nakon površinskog uzorkovanja. Mineralizovani sistem na lokalitetu Tisovik proširen je na oko šest kilometara dužine, dok projekat obuhvata površinu od 208 kvadratnih kilometara, približno 100 kilometara jugozapadno od Beograda.

Istraživanja su fokusirana na područje nekadašnjeg rudnika barita, gde su identifikovane tri ključne anomalijske zone: Tisovik, Crvene Stene i Kozila. Prema saopštenju kompanije, maksimalne zabeležene vrednosti tokom uzorkovanja zemljišta iznose 7,1 grama po toni (g/t) srebra, 4.685 ppm olova, 969 ppm cinka i 1.049 ppm antimona. Na lokalitetu Kozila, tokom uzorkovanja stena i izdanaka, detektovano je do 12,0 g/t srebra i 2,85 odsto antimona, uz prisustvo vidljive mineralizacije stibnita.

Kompanija ističe da je prisustvo antimona od posebnog značaja jer se ovaj metal smatra kritičnom sirovinom od strateške važnosti na globalnom tržištu. Pored Bobije, Middle Island Resources razvija i projekte Priboj i Timok. Sistem na ovom području i dalje je otvoren za proširenje, a naredni koraci uključuju dodatno geohemijsko uzorkovanje, detaljne terenske provere i pripremu lokacija za dubinsko bušenje, kako bi se utvrdio podzemni potencijal i definisali zvanični resursi ovog basena.

Pročitaj još

U Trendu