Connect with us

Domaće

Wiener Städtische osiguranje podržalo besplatne mamografske preglede za 2.000 žena

Donacija omogućava mobilnim mamografima rad u četiri opštine Srbije tokom oktobra i novembra, uz fokus na rano otkrivanje raka dojke

Objavljeno pre

,

Wiener Städtische osiguranje podržalo besplatne mamografske preglede za 2.000 žena – mobilni mamografski pregledi Foto Izvor: Pexels / Michelle Leman

Donacija omogućava mobilnim mamografima rad u četiri opštine Srbije tokom oktobra i novembra, uz fokus na rano otkrivanje raka dojke

Wiener Städtische osiguranje obezbedilo je podršku programu besplatnih mamografskih pregleda, omogućivši da mobilni mamografi budu dostupni na teritoriji četiri opštine tokom oktobra i novembra. Tokom ove akcije, biće pregledano više od 2.000 žena starosne dobi od 45 do 69 godina, sa ciljem da se kroz mamografski pregled postigne rano otkrivanje raka dojke. Donacija je realizovana u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” i uz podršku Ministarstva zdravlja.

Pregledi će se sprovoditi u mobilnim mamografima na teritoriji opština Aleksandrovac, Trstenik, Vrnjačka Banja i Užice. U Trsteniku i Aleksandrovcu, mamograf će biti dostupan od 14. do 27. oktobra, dok će u Vrnjačkoj Banji raditi od 2. do 15. novembra, a u Užicu od 4. do 24. novembra. Kao rezultat ovih aktivnosti, mamografski pregledi postaće pristupačni ženama iz manjih sredina, čime se smanjuje potreba za putovanjem u veće zdravstvene centre.

Povećanje dostupnosti preventivnih pregleda

Zahvaljujući donaciji kompanije Wiener Städtische Versicherungsverein iz Beča, mobilni mamografi u Srbiji će raditi u dve smene. Ove mobilne jedinice su opremljene digitalnim mamografima i omogućavaju ženama iz udaljenih mesta da obave preventivne preglede bez dodatnih troškova. Prema izjavama iz Instituta za javno zdravlje, tokom prethodnih akcija u opštinama Bajina Bašta, Ivanjica, Svilajnac i Ljig, pregledano je više od 2.100 žena, dok je 188 žena upućeno na dodatnu dijagnostiku nakon očitavanja snimaka.

Mamografski pregled omogućava otkrivanje raka dojke u ranoj fazi, često pre pojave simptoma, čime se povećavaju šanse za uspešno lečenje. Organizovani skrining putem mobilnih mamografa u Srbiji se sprovodi na svake dve godine za žene uzrasta od 45 do 69 godina. Uporedo sa tim, domovi zdravlja šalju pozive za preglede, ali žene mogu i samostalno da zakažu svoj termin telefonom.

Izjave i društveni značaj inicijative

“Zajedno sa Institutom za javno zdravlje Srbije podižemo svest o važnosti redovnih preventivnih pregleda. Kroz program mobilnog mamografskog skrininga omogućavamo i besplatne preglede za žene. Na taj način podržavamo rano otkrivanje raka dojke – kada je lečenje najefikasnije. Kao glavni akcionar Vienna Insurance Group, znamo da je prevencija najbolja vrsta osiguranja. Upravo zato podržavamo preventivnu zdravstvenu zaštitu žena u Srbiji”, izjavio je Robert Lasshofer, generalni direktor Wiener Städtische Versicherungsverein.

Prema podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, u 2024. godini registrovano je 4.544 novoobolelih i 1.700 preminulih žena od raka dojke. Skoro svaka četvrta žena obolela od malignog tumora imala je karcinom dojke. “Briga o zdravlju je najsnažniji argument za nastavak ulaganja u preventivne i skrining programe”, istakla je prof. dr Verica Jovanović, v.d. direktorke Instituta.

Kao rezultat kontinuirane podrške, projekat mobilnih mamografa doprinosi povećanju obuhvata žena ciljne populacije ovim pregledima. Podaci o obolevanju od raka dojke ukazuju na značaj dostupnosti pregleda u lokalnim sredinama. Osim toga, ovakve inicijative olakšavaju ženama pristup preventivnoj dijagnostici bez velikih troškova i putovanja, čime se jača javno zdravlje i smanjuje opterećenje zdravstvenog sistema.

Pročitaj još

Domaće

UniCredit Grupa ostvarila neto profit od 3,3 milijarde evra u trećem kvartalu

Evropska banka beleži rast neto dobiti od 24 odsto i rekordne prihode, RoTE iznosi 25,5 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

UniCredit Grupa ostvarila neto profit od 3,3 milijarde evra u trećem kvartalu

Evropska banka beleži rast neto dobiti od 24 odsto i rekordne prihode, RoTE iznosi 25,5 odsto

UniCredit Grupa zabeležila je neto profit od 3,3 milijarde evra u trećem kvartalu 2026. godine. Ovaj rezultat, koji predstavlja rast od 24 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, prema zvaničnom izveštaju, stavlja UniCredit Grupu među najuspešnije evropske banke. Ukupni neto profit Grupe za prvih devet meseci 2026. dostigao je 9,4 milijarde evra, što potvrđuje snažan trend rasta.

Prihodi porasli 12 odsto, snažan prinos na kapital

Prihodi Grupe u trećem kvartalu iznosili su 6,9 milijardi evra. To je povećanje od 12 odsto na godišnjem nivou. Prinos na kapital (RoTE – povraćaj na materijalni kapital) iznosio je 25,5 odsto u trećem kvartalu i 24,3 odsto za prvih devet meseci. Čak 90 odsto ukupnih prihoda dolazi iz osnovnog poslovanja, što osigurava održivost modela. Prihodi od naknada i neto osiguranja porasli su za 11 odsto. Neto prihod od kamata (NII) povećan je za 8 odsto u poređenju sa prethodnom godinom, kao i za 5 odsto u odnosu na prošli kvartal.

Rast kredita i depozita, stabilan odnos rizika i marži

Snažan rast poslovanja zabeležen je na svim tržištima. Krediti su porasli za 9 odsto, a depoziti za 7 odsto, dok je odnos kredita i depozita dostigao 88 odsto. Važno je istaći da nije došlo do smanjenja margina niti povećanja rizika. Ovi pokazatelji potvrđuju stabilnost bilansa i efikasnu kontrolu rizika.

Izjave menadžmenta i strateški potezi

„UniCredit je ostvario svoj najbolji kvartal ikada i najbolji u evropskom bankarskom sektoru, nadmašivši sve ključne pokazatelje poslovanja: najveći rast neto dobiti, najbolji RoTE i odnos troškova i prihoda, kao i organsko generisanje kapitala, što je doprinelo prinosima za akcionare koji su najbolji u industriji uz istovremeno povećanje kapitala“, izjavio je Andrea Orcel, CEO UniCredit Grupe. On je dodao da je strategija Unlimited omogućila održivi profitabilan rast i strukturalnu efikasnost troškova.

Planirana integracija Commerzbank i buduće perspektive

Osim snažnih finansijskih rezultata, UniCredit Grupa nastavlja jačanje svoje panevropske pozicije kroz planiranu integraciju jedne od najvećih nemačkih banaka – Commerzbank. Preostala regulatorna odobrenja očekuju se do kraja novembra, nakon čega sledi finalizacija akvizicije. Ova transakcija biće značajna za rast zarade po akciji i dugoročne koristi za akcionare. Kao rezultat toga, očekuje se dodatno jačanje prisustva na evropskom tržištu i proširenje sektorskog uticaja banke. Snažni pokazatelji UniCredit Grupe potvrđuju sposobnost povećanja tržišnog udela bez kompromisa po pitanju profitabilnosti i kvaliteta portfolija rizika.

Pročitaj još

Domaće

Privredni rast Srbije dostigao 3,2 odsto, deficit i energetski gubici rastu

Srpska privreda beleži drugi najbolji rast BDP-a u regionu, ali uz deficit, pad izvoza struje i izazove u sektoru rada

Objavljeno pre

,

Objavio:

Privredni rast Srbije dostigao 3,2 odsto, deficit i energetski gubici rastu

Srpska privreda beleži drugi najbolji rast BDP-a u regionu, ali uz deficit, pad izvoza struje i izazove u sektoru rada

Srbija je u 2026. godini zabeležila privredni rast od 3,2 odsto, što je drugi najbolji rezultat u centralnoj i istočnoj Evropi, odmah iza Poljske. Ovaj podatak iz godišnje edicije BIZNIS TOP 2025/26 pokazuje da privredni rast Srbije dolazi uz visoke ekonomske troškove i duboke strukturne probleme, što predstavlja izazovno nasleđe za novu vlast. Istovremeno, makroekonomski rezultati ukazuju na prividnu stabilnost, dok se u pozadini odvijaju nepovoljni trendovi na tržištu rada i energetskom sektoru.

Struktura rasta i zavisnost od javne potrošnje

Analize konsultantskih kuća pokazuju da model privrednog rasta Srbije previše zavisi od javne potrošnje i velikih projekata poput Expo 27. Ovakav pristup, prema procenama, prevazilazi domaće kapacitete i produbljuje strukturne slabosti. S druge strane, srpska ekonomija beleži „dva koloseka” – snažan uticaj stranog kapitala, naročito nemačkog i kineskog, potiskuje domaće investitore. Domaća preduzeća u velikoj meri zavise od kretanja u evrozoni, dok Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom preti povećanjem spoljnotrgovinskog deficita zbog uvoza skupe tehnologije i izvoza sirovina. Plate su porasle i izjednačile se sa onima u Bugarskoj i Rumuniji, ali troškovi fluktuacije radne snage značajno utiču na profitabilnost domaćih firmi.

Izazovi na tržištu rada i regionalni disbalansi

Prema podacima BIZNIS TOP 2025/26, nezaposlenost u Srbiji je pala na 7,2 odsto u drugom kvartalu 2026. godine. Istovremeno, broj zaposlenih je smanjen, a 62.000 ljudi je napustilo tržište rada. Ovaj trend ukazuje da se smanjenje nezaposlenosti ne događa isključivo zbog novih radnih mesta, već i zbog emigracije, penzionisanja i odustajanja od traženja posla. Beograd i Novi Sad nastavili su da privlače radnu snagu, dok je ostatak zemlje suočen sa depopulacijom i manjkom radnika. Zvanično zaposlena lica su sve češće angažovana u nesigurnim poslovima, što stvara dodatnu nestabilnost.

Energetika i poljoprivreda pod pritiskom

Energetski sektor beleži pad proizvodnje od 4,8 odsto, a izvoz električne energije doneo je gubitak od skoro 270 miliona evra. Istovremeno, rudarstvo je ostvarilo rast izvoza za skoro trećinu. Automobilska industrija, predvođena proizvodnjom modela Fiat Grande Panda u Kragujevcu, i dalje ostvaruje pozitivan rezultat, ali domaći proizvođači auto-delova osećaju posledice rasta troškova i pada narudžbina iz Nemačke. Najteže je pogođen sektor metaloprerade, gde je u poslednje dve godine ugašeno 260 preduzeća.

Deficit, pad poljoprivrede i pritisak na standard

Poljoprivreda beleži pad bruto dodate vrednosti, a njen udeo u BDP-u smanjen je na 3,7 odsto. Slabljenje sirovinske baze ima negativan efekat na prehrambenu industriju i dodatno podiže cene namirnica. U trgovinskom sektoru dogodila su se velika vlasnička preuzimanja, dok je pad dobiti posledica državnog ograničenja maloprodajnih marži. Zarade u maloprodaji zaostaju za trećinu u odnosu na nacionalni prosek, a promet raste sporije zbog pada kupovne moći. BIZNIS TOP 2025/26 zaključuje da će glavni test za privlačenje novih investicija biti stabilizacija institucija, jačanje pravne sigurnosti i smanjenje društvenih tenzija. Bez ovih promena, privredni rast Srbije od 3,2 odsto može ostati kratkotrajan i nedovoljno održiv.

Pročitaj još

Domaće

Idea suočena sa potraživanjima od 1,46 miliona evra i dugom od 26,6 milijardi dinara

Trgovinski lanac sa 7.700 zaposlenih i 300 prodavnica dobio je podršku dobavljača uprkos rastućim finansijskim obavezama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Idea suočena sa potraživanjima od 1,46 miliona evra i dugom od 26,6 milijardi dinara – potraživanja i dugovi Idea

Trgovinski lanac sa 7.700 zaposlenih i 300 prodavnica dobio je podršku dobavljača uprkos rastućim finansijskim obavezama

Idea, jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u Srbiji, trenutno prolazi kroz izazovan finansijski period. Kompanija se suočava sa potraživanjima od ukupno 1,46 miliona evra i značajnim dugoročnim obavezama od 26,6 milijardi dinara. Ova situacija posebno je došla do izražaja nakon što je krajnji vlasnik Davor Macura završio u pritvoru, što je dodatno povećalo neizvesnost oko vlasničke budućnosti kompanije.

Potraživanja i podrška dobavljača

Prema najnovijim podacima, od 3. do 6. novembra pokrenuto je pet sudskih postupaka protiv Idee – četiri izvršna i jedan parnični. Četiri manje kompanije pokušavaju da naplate ukupno 45,9 miliona dinara (oko 392.000 evra), dok jedna velika konditorska kompanija potražuje 1,07 miliona evra. Iako su predstavnici Idee održali sastanak sa oko 20 ključnih dobavljača i dogovorili nastavak saradnje, nova izvršenja ukazuju da podrška nije otklonila sve sumnje u stabilnost poslovanja.

Dugoročne i kratkoročne obaveze kompanije Idea

Finansijski izveštaj kompanije za 2025. godinu pokazuje rast dugoročnih obaveza i rezervisanja sa 17,3 na 26,6 milijardi dinara. Najveći deo ovih dugoročnih obaveza odnosi se na kredite kod domaćih banaka, uključujući AIK banku i povezanu Gorenjsku banku. Obaveze po osnovu kredita na kraju godine iznosile su 20,8 milijardi dinara, dok su druge obaveze dostigle 4,9 milijardi dinara. Kratkoročne obaveze, odnosno dugovanja sa rokom dospeća do godinu dana, smanjene su ali i dalje iznose visokih 26,6 milijardi dinara. Od toga se 17,2 milijarde dinara odnosi na obaveze prema domaćim dobavljačima. Zbog toga je dogovor sa dobavljačima posebno važan za nastavak poslovanja.

Menice, vlasnički izazovi i mogući scenariji

Jedan od ključnih dogovora sa dobavljačima podrazumeva da se menice koje je Idea izdala zasad ne aktiviraju. Takođe, dobavljači su imenovali svog predstavnika za nadzor finansijskih tokova i plaćanja. Prema dostupnim informacijama, jedna velika kompanija čak je povukla već aktivirane menice, čime je Idei dat dodatni prostor za stabilizaciju. Kada je reč o vlasničkim pitanjima, neizvesnost ostaje zbog pritvora Davora Macure. Pravni stručnjaci navode da pritvor ne mora nužno ograničiti njegovu poslovnu sposobnost, osim ako nadležni organi ne odrede drugačije. Ipak, prodaja kompanije u ovim okolnostima bila bi praktično teško izvodljiva. Dobavljači su, zbog moguće destabilizacije, izrazili želju za uključivanjem nove Vlade u traženje rešenja, kako bi se izbeglo gubljenje značajnog prodajnog kanala.

Perspektiva za nastavak rada lanca Idea

Gubitak od četiri milijarde dinara u prethodnoj godini i rast obaveza stavljaju Ideu u zahtevnu poziciju. Kompanija je prošle godine ostvarila prihod od 790 miliona evra, što ukazuje na veliki ekonomski značaj za domaće tržište. Ipak, trenutna podrška dobavljača i dogovoreno odlaganje aktivacije menica pružaju izvestan prostor za oporavak. Koliko dugo će ova podrška obezbediti stabilnost, zavisiće od budućih odluka vlasnika i eventualnog interesovanja potencijalnih kupaca. U međuvremenu, ključni prioritet ostaje održavanje poverenja dobavljača i stabilizacija poslovanja u uslovima povećanih finansijskih rizika.

Pročitaj još

U Trendu