Connect with us

Domaće

Vozarine za tankere kroz Ormuski moreuz porasle na 190.500 dolara dnevno

Najam tankera udvostručen, dok je cena osiguranja od ratnog rizika pala sa 5 na 3 odsto

Published

on

Foto Izvor: Pexels / İrfan simsar

Najam tankera udvostručen, dok je cena osiguranja od ratnog rizika pala sa 5 na 3 odsto

Otvaranje Ormuskog moreuza i mirovni sporazum između SAD i Irana već utiču na svetsko tržište nafte. Cena najma tankera za prevoz nafte sa Bliskog istoka porasla je za oko 85.000 dolara u poslednjih sedam dana i sada iznosi oko 190.500 dolara dnevno, prema podacima brodskih brokera i izvora iz sektora brodskog prevoza. Istovremeno, trošak osiguranja od ratnog rizika smanjen je sa 5 odsto na oko 3 odsto vrednosti broda u toku prethodnih pet dana, što može doneti značajne uštede brodarima.

Brokerska kuća Clarksons navodi da je prosečan dnevni prihod (TCE) za vrlo velike tankere za sirovu naftu (VLCC) dostigao gotovo 470.000 dolara za prevoz tereta unutar Persijskog zaliva, što je za 50.000 dolara više nego pre nedelju dana. “Vlasnici tankera pripremaju se za znatno veće količine bliskoistočne nafte u idućim sedmicama i ohrabruje ih činjenica da je TCE na fizičkom tržištu i dalje iznad 100.000 dolara dnevno, unatoč smanjenoj količini tereta od početka sukoba između SAD-a i Irana”, navodi se u izveštaju Clarksons-a.

Tržišne procene pokazuju da je u Persijskom zalivu blokirano čak 100 tankera, što dodatno otežava situaciju zbog nestašice brodova. Proizvođači na Bliskom istoku, posebno Abu Dhabi National Oil Company iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, od početka juna nude naftu putem aukcija, podstičući kupce da preuzimaju teret direktno u Zalivu, što povećava potražnju za tankerima.

Iako su vozarine značajno porasle, pad premije za ratni rizik na 3 odsto može smanjiti troškove brodova za stotine hiljada dolara, navode izvori iz sektora osiguranja. Otvaranje Ormuza dodatno smanjuje dostupne kapacitete tankera, a analitičari Clarksonsa ističu da je ponuda brodova i dalje veoma ograničena.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Ministarstvo poljoprivrede omogućava kreditnu podršku agraru do 30. juna, krediti do 18 miliona dinara

Rok za podnošenje zahteva za kreditnu podršku traje do 30. juna, kamatna stopa od jedan do tri odsto godišnje

Published

on

By

Rok za podnošenje zahteva za kreditnu podršku traje do 30. juna, kamatna stopa od jedan do tri odsto godišnje

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je da je javni poziv za podnošenje zahteva za kreditnu podršku agraru otvoren do 30. juna 2026. godine. Zahtevi se podnose putem poslovnih banaka koje imaju ugovor sa Ministarstvom, a maksimalan iznos kredita iznosi do šest miliona dinara za fizička lica i preduzetnike, odnosno do 18 miliona dinara za pravna lica. Prvi javni poziv za odobrenje kreditne podrške raspisan je 10. marta, dok je iz resornog ministarstva najavljeno da je drugi poziv planiran za drugu polovinu 2026. godine.

Kreditna sredstva su namenjena za finansiranje različitih aktivnosti u agraru, uključujući razvoj stočarstva, ratarstva, voćarstva, vinogradarstva, povrtarstva i cvećarstva, kao i za nabavku poljoprivredne mehanizacije, opreme i hrane za životinje. Takođe, sredstva se mogu koristiti za kupovinu kvalitetnih priplodnih junica i krava starosti do pet godina, kao i određene vrste mehanizacije i opreme u biljnoj proizvodnji.

Pravo na kreditnu podršku imaju nosioci komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, preduzetnici i zemljoradničke zadruge, pod uslovom da su upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava i da imaju aktivan status i obnovljenu registraciju za 2026. godinu. Krediti se odobravaju u dinarima, sa rokom otplate do tri godine, odnosno do pet godina za pojedine namene, uz fiksnu kamatnu stopu na godišnjem nivou.

Za većinu korisnika kamata iznosi tri odsto na godišnjem nivou, dok je za mlade poljoprivrednike do 40 godina, žene i nosioce gazdinstava u područjima sa otežanim uslovima rada kamata jedan odsto. Ova povlašćena kamatna stopa od jedan odsto važi i za nabavku kvalitetnih priplodnih junica i krava, dok je za nabavku đubriva kamata nula odsto.

Detaljne informacije o uslovima i načinu prijave dostupne su na zvaničnoj veb prezentaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprave za agrarna plaćanja.

Pročitaj još

Domaće

Ifo barometar poslovne klime u Nemačkoj porastao na 85,6 bodova u junu

Indeks poslovne klime skočio za 0,6 bodova, što je 0,1 odsto iznad očekivanja uz optimizam zbog mogućeg kraja rata u Iranu

Published

on

By

Indeks poslovne klime skočio za 0,6 bodova, što je 0,1 odsto iznad očekivanja uz optimizam zbog mogućeg kraja rata u Iranu

Nemačke kompanije zabeležile su rast optimizma u junu, nakon što je Ifo barometar poslovne klime porastao za 0,6 bodova i dostigao nivo od 85,6, što je 0,1 odsto iznad očekivanja instituta Ifo. Ovaj pomak dolazi nakon najave mogućeg sporazuma između SAD i Irana, koji je doveo do pada cene nafte i stvorio ekonomsko olakšanje za domaće firme.

Istraživanje Ifo instituta, koje svakog meseca obuhvata oko 9.000 nemačkih preduzeća iz svih sektora, pokazuje da kompanije trenutno stanje ocenjuju povoljnije u odnosu na prethodni mesec, dok su poslovni izgledi za naredni period i dalje pod uticajem neizvesnosti na globalnom planu.

Predsednik Ifo instituta, Klemens Fist, izjavio je da privreda oseća blago popuštanje neizvesnosti i da se nada smirivanju globalne političke situacije. “U nemačkim kompanijama konačno se lakše diše,” ocenio je Tomas Gicel, glavni ekonomista VP banke, ističući da je pad cene nafte usled najave dogovora SAD i Irana doneo ekonomsko olakšanje.

Ekonomista Deutsche Banke, Robin Vinkler, smatra da će proći još nekoliko nedelja pre nego što preduzeća zaista poveruju u popuštanje tenzija na Bliskom istoku. Analitičar DZ banke, Kristof Svonke, navodi da se poslovna klima popravlja na početku leta upravo zbog signala popuštanja u odnosima Vašington–Teheran i očekivanja stabilizacije tržišta nafte.

Glavni ekonomista Deka banke, Ulrih Kater, ocenjuje da reforme socijalnih sistema mogu pozitivno uticati na privredu u narednim mesecima i povećati šanse za ekonomski zaokret. “Budi se nada da će nemačka privreda, posle verovatno prilično slabog drugog kvartala zbog cene energenata, postepeno oživeti u drugoj polovini godine,” izjavio je analitičar Commerzbank, Ralf Solvena.

Ifo barometar ostaje ključni indikator stanja nemačke privrede, dok kompanije očekuju da stabilizacija političkih i ekonomskih prilika doprinese nastavku konjunkturnog oporavka.

Pročitaj još

Domaće

Srbijagas produžio gasni aranžman sa Rusijom za dodatna tri meseca, moguć nastavak do Nove godine

Privremeni ugovor obezbeđuje snabdevanje gasom, a bez novih projekata cena gasa može porasti za 40 odsto

Published

on

By

Privremeni ugovor obezbeđuje snabdevanje gasom, a bez novih projekata cena gasa može porasti za 40 odsto

Javno preduzeće Srbijagas postiglo je dogovor sa Rusijom o produžetku snabdevanja prirodnim gasom za još tri meseca, potvrdio je direktor Dušan Bajatović. Ovaj privremeni aranžman, koji već neko vreme zamenjuje dugoročni ugovor, mogao bi biti produžen i do Nove godine. Bajatović je u Skupštini Srbije izjavio: „Sad smo produžili, ja to još nisam objavio, iako se to već desilo, gasni aranžman za naredna tri meseca, a produžićemo i do Nove godine uskoro.”

Na sednici Skupštine, gde se raspravljalo o državnim garancijama za obaveze Srbijagasa, Bajatović je upozorio da bez završetka ključnih projekata – interkonekcije sa Rumunijom i Makedonijom, povećanja kapaciteta prema Mađarskoj i završetka skladišta – cena gasa može da poraste za minimum 40%. On je dodao: „Ako ga uvozimo sa nemačke obale i poslušamo neke od analitičara, poskupeće 80%.” Istakao je i da su primopredajne stanice uslov za otvaranje tržišta i deo evropske agende za otvaranje klastera 3.

Govoreći o finansiranju investicija, Bajatović je naveo da Srbijagas koristi komercijalne kredite sa prosečnom kamatnom stopom od 2,4% na sedam godina, što je, prema njegovim rečima, povoljnije nego što se može naći u Evropi: „Zašto smo išli na komercijalne kredite? Do skoro nije bilo kreditiranja za gasnu infrastrukturu, ni od Svetske banke, ni od EBRD-a… Uzeli smo u proseku kamatne stope 2,4%, na sedam godina.” Dodao je da novi veliki gasovod, kapaciteta 10 milijardi kubnih metara godišnje, planira da finansira Svetska banka, što ranije nije bilo moguće.

Bajatović je naglasio da su domaće banke visoko likvidne i spremne za saradnju, a ispunjavanje evropskih zahteva za infrastrukturu je, prema njegovim rečima, i potreba Srbije: „Ako želimo normalne cene gasa i energetsku bezbednost, moramo da izgradimo te kapacitete.”

Tokom rasprave, poslanica Srbija centra Verica Milanović predložila je brisanje člana koji predviđa da Srbija kao garant izmiri obaveze Srbijagasa Novi Sad po osnovu kredita Poštanskoj štedionici do 20 miliona evra. Milanović je navela da je od 2015. godine preuzeto oko milijardu evra dugovanja Srbijagasa, dok je 2019. godine taj iznos bio 234 miliona evra, što je sve transformisano u javni dug.

Predlog zakona predviđa državne garancije za ukupno 125 miliona evra kredita: 25 miliona kod banke Inteza, 50 miliona kod Unikredita i 50 miliona kod OTP banke, uz pripadajuće kamate. Deo današnje skupštinske rasprave bio je posvećen polemici između pozicije i opozicije o zaduživanju i davanju državnih garancija za Srbijagas.

Pročitaj još

U Trendu