Connect with us

Domaće

Veštačka inteligencija menja globalnu moć, zemlje ulažu milijarde dolara

Na Horizons forumu u Beogradu istaknuto da AI utiče na bezbednost, ekonomiju i svetski poredak

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / Konkapo

Na Horizons forumu u Beogradu istaknuto da AI utiče na bezbednost, ekonomiju i svetski poredak

Portugalski geopolitički analitičar i bivši državni sekretar Portugala za evropske poslove Bruno Maćeš izjavio je na Horizons forumu u Beogradu da veštačka inteligencija više nije samo tehnološka inovacija, već ključni faktor nacionalne bezbednosti i međunarodnih odnosa. Maćeš je istakao da države koje razviju najnaprednije AI modele stiču stratešku prednost u ekonomiji, bezbednosti i geopolitici.

U svojoj knjizi “Graditelji sveta: Tehnologija i nova geopolitika”, Maćeš tvrdi da savremena geopolitika zavisi od razvoja tehnoloških sistema, a ne isključivo od teritorijalnih pitanja. On navodi da će buduća konkurencija između država zavisiti od kontrole tehnologije, podataka, infrastrukture i standarda.

Na forumu je upozorio da je veštačka inteligencija već važan deo savremenih međunarodnih sukoba: “Veštačka inteligencija danas je pitanje rata. To se videlo u više međunarodnih kriza, od Latinske Amerike do Bliskog istoka, kao i kroz rastuće sajber pretnje.”

Maćeš je naglasio da tehnološko rivalstvo između Sjedinjenih Američkih Država i Kine značajno oblikuje razvoj AI-ja. “Kina strahuje da će, ukoliko Amerika stekne odlučujuću tehnološku prednost, biti moguće izvesti ogromne sajber napade koji bi mogli da blokiraju mnoge aspekte svakodnevnog života.”

On je izrazio zabrinutost zbog posledica koje AI može imati na društvo, navodeći: “Nisam posebno impresioniran današnjom veštačkom inteligencijom. Ključno pitanje nije šta AI može da uradi, već kako ćemo je mi ljudi razumeti i koristiti.” Posebno ga brine što veliki jezički modeli sve uspešnije imitiraju ljudsko razmišljanje: “Ako razvijamo modele koji razmišljaju kao ljudi, moramo da se zapitamo šta to znači za nas kao vrstu. O duhovnom i društvenom uticaju veštačke inteligencije govori se mnogo manje nego što bi trebalo.”

Maćeš je podsetio da je početna ideja tehnološkog razvoja bila da ljudima omogući više vremena za kreativnost, ali nije siguran da će to biti ostvareno: “Uvek smo govorili da tehnologija treba da oslobodi ljude fizičkog rada kako bi imali više prostora za kreativnost. Danas nisam siguran da će ishod biti baš takav.”

Skeptičan je i prema tvrdnjama da će AI zameniti čitave profesije: “Video sam tvrdnje da će veštačka inteligencija praktično ukinuti sudske sporove. Ne verujem u to. AI ne može da zauzme nečiju stranu niti da donese presudu.”

Dodao je da društvo mora ozbiljnije da sagleda ograničenja veštačke inteligencije: “Ne verujem da će hiper-racionalni način posmatranja sveta dati sve odgovore. To moramo shvatiti veoma ozbiljno.”

Na pitanje šta pozitivno očekuje od AI-ja, istakao je da se raduje širokoj primeni autonomnih automobila, jer ne voli da vozi. Sa druge strane, zabrinjava ga mogućnost da AI eliminiše ljudsku kreativnost: “Najviše me brine mogućnost da veštačka inteligencija jednog dana eliminiše pisanje knjiga.”

Zaključio je da veštačku inteligenciju ne treba posmatrati isključivo kao alat za povećanje produktivnosti, već kao tehnologiju koja će promeniti način na koji države, kompanije i društva funkcionišu u decenijama koje dolaze.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Ministarstvo izdalo dozvolu za radove na putu Vožd Karađorđe vredne 1,203 milijarde dinara

Pripremni radovi na šumadijskom koridoru povezuju jug Beograda, Šumadiju i Pomoravlje, ugovor ukupno 1,3 milijarde evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pripremni radovi na šumadijskom koridoru povezuju jug Beograda, Šumadiju i Pomoravlje, ugovor ukupno 1,3 milijarde evra

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je građevinsku dozvolu za pripremne radove na državnom putu I reda „Vožd Karađorđe“, čija je predračunska vrednost 1,203 milijarde dinara bez PDV-a. Ova dozvola omogućava početak radova na važnom šumadijskom koridoru koji će povezati sever-jug i istok-zapad centralne Srbije, saopšteno je na portalu Centralna evidencija objedinjenih procedura (CEOP). Pripremni radovi biće izvođeni na sektoru 3, deonica Mali Požarevac–Orašac, u dužini od 4,65 kilometara, i to na parcelama u Malom Požarevcu, Đurincima i Vlaškoj.

Detalji investicije i značaj puta Vožd Karađorđe

Predračunska vrednost radova iznosi oko 1,203 milijarde dinara (bez poreza na dodatu vrednost), što je značajan iznos za pripremu terena. Ovaj projekat podrazumeva raščišćavanje, skidanje humusa, iskope i nasipanje radi obezbeđivanja stabilnosti i sigurnosti buduće saobraćajnice. Pored toga, put „Vožd Karađorđe“ projektovan je sa četiri trake (2+2) i razdelnim pojasom, uz maksimalnu brzinu do 100 km/h na glavnom pravcu. Kao rezultat, očekuje se da će ova saobraćajnica značajno unaprediti povezivanje Šumadije i centralne Srbije sa koridorima E-75 (autoput Beograd–Niš) i E-763 (autoput „Miloš Veliki“). Osim toga, nova infrastruktura imaće pozitivan uticaj na regionalni razvoj i logistiku.

Kontekst ugovora i naredni koraci radova

Komercijalni ugovor o projektovanju i izgradnji državnog puta I reda „Vožd Karađorđe“ Faza 1, Sektor 2 i Sektor 3, potpisan je 7. maja 2026. godine u Beogradu. Potpisnici su bili ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević, direktor „Koridora Srbije“ Aleksandar Antić i direktor ogranka „Šandong Srbija“ Čang Sjusijen. Ugovor obuhvata izgradnju 82,71 kilometar puta u prvoj fazi, a ukupna vrednost iznosi 1,3 milijarde evra. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tom prilikom istakao da će izgradnja puta „Vožd Karađorđe“ povezati jug Beograda, sever Šumadije i Pomoravlje. U drugoj fazi, do 2035. godine, biće izgrađeno dodatnih 42 kilometra ove brze saobraćajnice. Pripremni radovi sada omogućavaju ubrzanje daljih aktivnosti, što je ključno za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta. Uporedo sa tim, očekuje se da će novi put doprineti većoj bezbednosti i efikasnosti transporta, ali i privlačenju novih investicija u regionu.

Uticaj na saobraćaj i privredu regiona

Projekat „Vožd Karađorđe“ ima strateški značaj za celokupnu mrežu puteva u Srbiji. Povezivanjem sa glavnim koridorima, biće olakšan transport robe i ljudi kroz centralni deo zemlje. Kao rezultat, privreda regiona može očekivati brže i sigurnije povezivanje sa ostatkom Srbije i šireg regiona. Pored toga, investicija vredna 1,3 milijarde evra predstavlja jednu od najvećih u infrastrukturnom sektoru poslednjih godina. Očekuje se da će projekat doprineti otvaranju novih radnih mesta tokom izgradnje i kasnije kroz razvoj privrednih aktivnosti. Zbog toga, izgradnja ovog puta ima potencijal da dugoročno unapredi ekonomski rast i konkurentnost Šumadije i Pomoravlja.

Pročitaj još

Domaće

Veštačka inteligencija podstiče produktivnost i menja pristup investiranju u Srbiji

Kompanije koje koriste veštačku inteligenciju beleže veći rast, dok građani sve više razmatraju ulaganja na tržištu kapitala

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kompanije koje koriste veštačku inteligenciju beleže veći rast, dok građani sve više razmatraju ulaganja na tržištu kapitala

Veštačka inteligencija podstiče produktivnost u kompanijama i menja tržište rada u Srbiji, istaknuto je na konferenciji „Kapital u pokretu“ održanoj 9. septembra 2026. godine u Beogradu. Ključna tema panela bila je kako veštačka inteligencija utiče na vrednost koja se stvara u privredi i na način na koji građani učestvuju u toj vrednosti kroz investiranje na tržištu kapitala.

Veštačka inteligencija podstiče promene u tržištu rada

Prema rečima Benjamina Jošara, predsednika Uprave Triglav Investments, kompanije koje primenjuju veštačku inteligenciju u svojim procesima ostvaruju veću produktivnost. On navodi da će veštačka inteligencija obavljati sve više zadataka zajedno sa zaposlenima i umesto njih, što donosi direktne promene u organizaciji rada i traženim veštinama. Ipak, Jošar upozorava da pojedinci koji ne usvajaju nova znanja i ne koriste mogućnosti koje pruža veštačka inteligencija mogu izgubiti konkurentnost na tržištu rada. Kao rezultat, prilagođavanje tehnološkim inovacijama postaje jedan od ključnih faktora za zapošljavanje i napredovanje u kompanijama.

Tržište kapitala i rast finansijske pismenosti

Osim uticaja na kompanije i zaposlene, veštačka inteligencija menja i odnos građana prema upravljanju ličnim finansijama. Jošar ističe da građani Srbije još uvek nisu dovoljno informisani o mogućnostima koje pruža tržište kapitala, ali da ova tema nije izazov samo za Srbiju već i za celu Evropu. On naglašava: „Ukoliko kao pojedinci ne budemo investirali na tržištu kapitala, nećemo učestvovati u kreiranju vrednosti koju nova ekonomija stvara.“ Pored toga, sve veći broj država uvodi mere za podsticanje redovnog i diversifikovanog ulaganja građana, kako bi se povećala finansijska uključenost i dugoročna sigurnost.

Konferencija „Kapital u pokretu“: Fokus na budućnost investiranja

Konferencija je okupila predstavnike finansijskog i realnog sektora, a program je obuhvatio teme očuvanja vrednosti kapitala kroz generacije, profesionalnog upravljanja imovinom i uloge investicionih fondova. Posebna pažnja posvećena je uticaju geopolitike i veštačke inteligencije na buduće investicione strategije. Učesnici su analizirali mogućnosti za privlačenje novih emitenata na domaće tržište i važnost berze za razvoj privrede. Na kraju, povezivanje finansijske pismenosti sa redovnim investiranjem izdvojeno je kao preduslov za održiv ekonomski rast i ravnomerniju raspodelu vrednosti koju donosi tehnološki napredak.

Pročitaj još

Domaće

Srbija raspisala vanredne parlamentarne izbore za 25. oktobar posle raspuštanja Skupštine

Izbori dolaze nakon što je Narodna skupština raspuštena, a predsednik Vučić ističe tenzije i ekonomske izazove

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srbija raspisala vanredne parlamentarne izbore za 25. oktobar posle raspuštanja Skupštine – vanredni parlamentarni izbori

Izbori dolaze nakon što je Narodna skupština raspuštena, a predsednik Vučić ističe tenzije i ekonomske izazove

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić raspisao je vanredne parlamentarne izbore za 25. oktobar, nakon što je prihvatio predlog Vlade i raspustio Narodnu skupštinu. Ova odluka znači da je Srbija i zvanično ušla u novu izbornu kampanju, a svi rokovi za izborne radnje počinju da teku od trenutka objave u “Službenom glasniku Republike Srbije”. Ključni razlog za raspisivanje izbora, kako je naveo predsednik Vučić, jesu tenzije u društvu koje bi, u slučaju daljeg odlaganja izbora, mogle da izazovu još veću štetu.

Vanredni izbori i politički kontekst

Odluka o vanrednim parlamentarnim izborima dolazi manje od tri godine nakon što je prethodni saziv Skupštine izabran 17. decembra 2023. godine. Skupština nije odlučivala o najvažnijim pitanjima države tokom ovog perioda, što je uticalo na političku stabilnost. Vučić je naglasio da demokratija ostaje najbolji politički sistem i pozvao građane da učestvuju u izborima mirno, poštujući građanske slobode. “Demokratija je najbolji vid političkog sistema, bolje nije izmišljeno. Imaćete prilike da birate između brojnih opcija i pozivam vas da izborni dan, ali i sama kampanja proteknu u miru, da poštujete građanske slobode. Odluka naroda mora da se poštuje”, izjavio je Aleksandar Vučić.

Ekonomski izazovi i značaj izbora

U obraćanju naciji, Vučić je ukazao na to da se izbori održavaju u izazovnom ekonomskom trenutku. Prethodne godine bile su, prema njegovim rečima, obeležene krizama na globalnom nivou, uključujući ratove u raznim regionima sveta koji utiču i na ekonomsku stabilnost Srbije. On je istakao da je, uprkos svim preprekama, Srbija uspela da zadrži mir i stabilnost, kao i da bude najbrže rastuća ekonomija u Evropi ove godine. “Kroz sve to uspeli smo da zadržimo mir i stabilnost. Srbija je uspela da bude najbrže rastuća ekonomija u Evropi ove godine, uprkos svim preprekama. To ste uspeli vi – građani Srbije”, naglasio je predsednik.

Politički dijalog i naredni koraci

Vučić je izjavio da nemiri i neredi u Srbiji u prethodne dve godine nisu isključivo posledica političkih sukoba, već i dubljih podela u društvu. Istakao je da je više puta pozivao političke protivnike na dijalog, ali da je teško razgovarati sa onima koji dehumanizuju drugu stranu. Ukaz o raspuštanju Skupštine Srbije i odluka o raspisivanju izbora objavljeni su u “Službenom glasniku Republike Srbije”, čime su formalno započeti svi zakonski rokovi u vezi sa izbornim procesom. Kao rezultat, političke partije i građani sada ulaze u period kampanje koji će trajati do 25. oktobra, kada će se održati izbori za novi saziv Skupštine. Očekuje se da naredni izbori, zbog aktuelnih društvenih i ekonomskih izazova, imaju poseban značaj za stabilnost i dalji razvoj Srbije.

Pročitaj još

U Trendu