Connect with us

Domaće

Unikredit povećava kapital za 6,7 milijardi evra radi preuzimanja Komercbanke

Akcionari italijanske banke odobrili povećanje kapitala, Unikredit već kontroliše 29,99 odsto akcija Komercbanke

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Brett sayles

Akcionari italijanske banke odobrili povećanje kapitala, Unikredit već kontroliše 29,99 odsto akcija Komercbanke

Italijanska banka Unikredit intenzivira napore za preuzimanje nemačke Komercbanke, nakon što su akcionari iz Milana odobrili povećanje kapitala do 6,7 milijardi evra, čime je otvoren put za zvaničnu ponudu, saopštio je izvršni direktor Andrea Orćel. Očekuje se da bi Unikredit mogao već tokom maja uputiti formalnu ponudu za otkup svih akcija Komercbanke.

Prema poslednjim podacima, Unikredit je još sredinom marta predložio razmenu akcija vrednu 30,8 evra po akciji Komercbanke, što je u tom trenutku predstavljalo premiju od četiri odsto. Međutim, tržišna cena akcija Komercbanke je porasla na oko 35 evra, pa se ne isključuje mogućnost da ponuda bude poboljšana.

Cilj Unikredita je da poveća svoj udeo iznad 30 odsto, ali bez pokretanja obavezne, skuplje ponude za preuzimanje. Trenutno banka direktno i putem finansijskih instrumenata kontroliše oko 29,99 odsto akcija Komercbanke.

Menadžment Komercbanke, na čelu sa izvršnom direktorkom Betinom Orlop, snažno se protivi preuzimanju i nastoji da ubedi akcionare da je samostalna strategija održiva. Pitanje preuzimanja izazvalo je zabrinutost i u Nemačkoj, gde država još drži oko 12 odsto udela u Komercbanci, preostalog nakon spasavanja tokom finansijske krize 2008.

Unikredit vidi akviziciju kao šansu za jačanje pozicije u segmentu privatnih i srednjih preduzeća, kao i deo šire strategije konsolidacije evropskog bankarskog sektora, koji je i dalje fragmentisan u odnosu na američke banke. Prema planovima Andree Orćela, preuzimanjem Komercbanke u Nemačkoj bi moglo biti ukinuto do 7.000 radnih mesta, uz restrukturiranje međunarodnog poslovanja Komercbanke koje Unikredit ocenjuje kao neefikasno.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Rentakar sektor u Srbiji beleži 268 firmi i do 9.000 vozila, sezonske oscilacije otežavaju poslovanje

Srpska rentakar industrija zavisi od letnje i zimske sezone, a van sezone agencije pribegavaju kratkoročnim pozajmicama radi likvidnosti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rentakar sektor u Srbiji beleži 268 firmi i do 9.000 vozila, sezonske oscilacije otežavaju poslovanje

Srpska rentakar industrija zavisi od letnje i zimske sezone, a van sezone agencije pribegavaju kratkoročnim pozajmicama radi likvidnosti

Rentakar sektor u Srbiji suočava se sa izazovima zbog izraženih sezonskih oscilacija potražnje, pokazuju podaci Agencije za privredne registre. Prema najnovijim podacima, na domaćem tržištu posluje 268 preduzeća koja se bave iznajmljivanjem i lizingom automobila i lakih motornih vozila. Većina prihoda ostvaruje se tokom letnje i zimske sezone, dok van sezone mnoge firme posežu za kratkoročnim pozajmicama kako bi obezbedile likvidnost.

Usluge rentakara u Srbiji najčešće koriste turisti, poslovni ljudi i građani koji žive u inostranstvu, ali dolaze u zemlju tokom odmora. Vozila se često iznajmljuju za različite događaje i skupove, a sve je češći i dugoročni najam za domaća i strana preduzeća. Zbog jake konkurencije, agencije uvode dodatne usluge poput mogućnosti iznajmljivanja automobila sa automatskim menjačem, dečjih sedišta ili angažovanja profesionalnog vozača. Takođe, omogućavaju preuzimanje i vraćanje vozila u različitim gradovima i nude popuste za ranu rezervaciju preko interneta.

Ključni podaci o rentakar industriji u Srbiji

Prema izjavi Vladimira Ilića, predsednika Udruženja za rentiranje automobila u Privrednoj komori Srbije, u martu 2025. godine u rentakar industriji bilo je registrovano nešto više od hiljadu zaposlenih. Uz to, mnoge kompanije koriste usluge agencija za iznajmljivanje radnika, što dodatno povećava broj zaposlenih. Vozni park srpskih rentakar firmi procenjuje se na između 7.000 i 9.000 vozila, od kojih se deo iznajmljuje na period duži od godinu dana u okviru dugoročnog najma.

Na tržištu su prisutni gotovo svi svetski poznati brendovi, uključujući Avis, Sixt, Hertz, EuropCar, Green Motion i Enterprise, koji posluju kroz franšizne ugovore i predstavništva. Zakon propisuje da kompanija mora imati najmanje pet vozila ne starijih od pet godina kako bi mogla da obavlja ovu delatnost. Pored toga, postoje i propisi iz nadležnosti Ministarstva turizma, ali je, prema Iliću, u sektoru još uvek prostora za unapređenje.

Sezonske oscilacije i inicijativa za licenciranje

Sezonske oscilacije u potražnji značajno utiču na poslovanje rentakar sektora u Srbiji. Na primer, agencija Nova rent iznajmljuje van sezone 40 do 50 vozila, dok tokom leta taj broj raste na 100 do 150. Cene najma zavise od kategorije vozila, trajanja najma, perioda godine i pređene kilometraže. Prosečan dnevni najam za manja vozila iznosi oko 25 evra, dok luksuzniji modeli koštaju 100 i više evra dnevno. Depozit za standardna vozila kreće se od 200 evra, a za luksuzna do 2.000 evra.

Prema rečima Milana Vladičića iz agencije Nova rent, trajanje najma varira tokom godine. Tokom zimske sezone i letnjih meseci vozila se obično iznajmljuju na deset dana do dva meseca, dok se van sezone rezervacije kreću od tri do sedam dana. Agencije često uvode programe lojalnosti i dodatne pogodnosti za stalne klijente. Kada klijenti zahtevaju usluge van standardne ponude, poput angažovanja vozača ili dodatne opreme, agencije ih upućuju na partnerske firme.

Privredna komora Srbije je pokrenula inicijativu za uvođenje licenci za rentakar kompanije, uz argument da bi od toga korist imali korisnici, država i sama preduzeća. S obzirom na konkurentnost tržišta i prisustvo globalnih brendova, standardizacija uslova može doprineti većoj sigurnosti i transparentnosti sektora.

Pročitaj još

Domaće

Singapur povećava platu premijeru na 3,6 miliona dolara radi borbe protiv korupcije

Godišnja zarada premijera sada je 52 puta veća od prosečne, što Singapur izdavaja globalno po odnosu plata političara i građana

Objavljeno pre

,

Objavio:

Singapur povećava platu premijeru na 3,6 miliona dolara radi borbe protiv korupcije – plata premijera Singapura

Godišnja zarada premijera sada je 52 puta veća od prosečne, što Singapur izdavaja globalno po odnosu plata političara i građana

Singapur je doneo odluku da značajno poveća platu premijeru, čime premijerova ukupna godišnja zarada dostiže 3,6 miliona singapurskih dolara (oko 2,85 miliona američkih dolara). Ova promena, koja će stupiti na snagu 15. oktobra, deo je dugogodišnje strategije poznate kao “vakcina za korupciju”. Prema novoj formuli, plata premijera biće 52 puta veća od medijalne plate građana u zemlji, što Singapur izdvaja na globalnom nivou.

Povećanje plata ministara i premijera

Premijer Lorens Vong najavio je u parlamentu rast plata ministara i sebe lično. Plata premijera povećana je sa 2,2 na 3,6 miliona singapurskih dolara godišnje, što je skok od 64 odsto. Referentna plata za ministarski razred MR4 raste sa 1,1 na 1,8 miliona singapurskih dolara. Zamenici premijera dobiće povećanje sa 1,87 na 3,06 miliona, dok članovi kabineta mogu očekivati zaradu između 1,8 i 2,88 miliona dolara, u zavisnosti od pozicije. Odluka je doneta na osnovu preporuka nezavisnog komiteta kojim je predsedavao Gan Sio Ki.

Singapur prednjači u odnosu plata lidera i građana

Nova plata premijera Singapura sada je više od četiri puta veća od plate predsednika Švajcarske i sedam puta veća od američkog predsednika, koji prima 400.000 dolara godišnje. U poređenju sa prosečnom platom građana, premijer Singapura zarađuje 21 put više od proseka, dok američki predsednik ima odnos od 4,6, nemački kancelar 6, a britanski premijer 3,2 puta veći od prosečne zarade u svojoj zemlji. Prosečna mesečna plata u Singapuru tokom 2025. iznosila je 5.775 singapurskih dolara (oko 4.570 američkih dolara). Kao rezultat, premijerova plata je 52 puta veća od medijalne godišnje zarade.

Filozofija visokih plata kao barijera za korupciju

Filozofija iza ovakve politike potiče još iz sedamdesetih godina prošlog veka, kada je Li Kuan Ju uveo koncept da visoke plate smanjuju rizik od korupcije. Ideja je da dobro plaćeni državni funkcioneri nemaju materijalni motiv za uzimanje mita. Premijer Vong najavio je da će povećanje svoje plate, u iznosu od 1,4 miliona singapurskih dolara, donirati u dobrotvorne svrhe tokom narednih pet godina. Međutim, nije očekivao da će i drugi funkcioneri slediti ovaj primer.

Poređenje sa Srbijom i globalnim trendovima

U Srbiji je bruto plata premijera na nivou do 23.500 dolara, dok prosečna godišnja zarada zaposlenih iznosi oko 18.540 dolara. To znači da je odnos premijerske i prosečne plate svega 1,3 puta, ili do 2,2 puta kada se uračunaju dodatne funkcije. U Singapuru je taj odnos 21, a u Sjedinjenim Američkim Državama 4,6. Singapurska vlada ističe transparentnost, jer ne postoje skrivene beneficije ni penzije izvan osnovne plate. Ovakva praksa razlikuje Singapur od drugih zemalja, gde su dodatne privilegije često deo ukupnog kompenzacionog paketa. Singapurski model, prema zagovornicima, obezbeđuje profesionalizam i smanjuje koruptivne rizike kod najviših državnih funkcionera.

Pročitaj još

Domaće

Apple i Google menjaju naziv jezera Ontario u Lake America posle Trampove uredbe

Američke tehnološke kompanije prilagodile mape posle odluke predsednika, Kanadski korisnici zadržavaju originalno ime u aplikacijama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Apple i Google menjaju naziv jezera Ontario u Lake America posle Trampove uredbe

Američke tehnološke kompanije prilagodile mape posle odluke predsednika, Kanadski korisnici zadržavaju originalno ime u aplikacijama

Apple i Google su u svojim aplikacijama za mape promenili naziv jezera Ontario u Lake America, nakon što je američki predsednik potpisao izvršnu uredbu o preimenovanju ovog jezera. Ova promena je izazvala reakcije na obe strane granice, a korisnici iz Kanade i dalje vide originalni naziv u svojim aplikacijama. Odluka da se naziv jezera Ontario promeni u Lake America doneta je krajem avgusta, usred trgovinskog spora između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Trampova uredba ima za cilj isticanje američkog identiteta u spornom regionu, iako su kanadski zvaničnici odmah saopštili da neće priznati novo ime.

Uticaj promena naziva na digitalne servise

Ubrzo nakon što je uredba stupila na snagu, Apple i Google ažurirali su svoje mape tako da korisnici u Sjedinjenim Državama vide naziv Lake America, dok korisnici u Kanadi i dalje koriste naziv Lake Ontario. Ova asimetrija u digitalnim servisima stvorila je dodatnu pometnju, jer su građani i poslovni korisnici u pograničnom regionu primetili razliku u prikazu geografskih podataka. Kao rezultat, kompanije su se našle pod pritiskom da odgovore na zahteve obe strane, ali nisu objavile zvanična saopštenja o daljim izmenama.

Reakcije javnosti i satirični odgovor South Parka

Satirična animirana serija South Park reagovala je tako što je najavila da menja naziv u South America, ismevajući odluku američkog predsednika i kompanija. Autori serije, Trey Parker i Matt Stone, izjavili su: “Inspirisani hrabrošću i patriotizmom kompanija Apple i Google, menjamo ime serije South Park u South America. Posebno želimo da zahvalimo našoj matičnoj kompaniji Paramount – Skydance Capitulation.” Ova objava pojavila se u javnosti neposredno nakon što je Tramp na mreži Truth Social objavio sadržaje generisane veštačkom inteligencijom, u kojima se sugeriše da bi savezna država Novi Meksiko trebalo da dobije novo ime Nova Amerika. Pored toga, satirična reakcija South Parka ukazuje na širi trend preimenovanja geografskih naziva u političkom i digitalnom kontekstu.

Ekonomija digitalnih mapa i tržišna implikacija

Promene naziva na digitalnim mapama mogu imati posledice za lokalno stanovništvo, ali i za međunarodne kompanije koje posluju u regionu jezera Ontario. Prilagođavanje digitalnih servisa često zahteva dodatna ulaganja u infrastrukturu aplikacija i ažuriranje podataka, što može uticati na operativne troškove kompanija poput Apple-a i Google-a. S druge strane, korisnici iz Kanade i dalje imaju pristup starom nazivu, što pokazuje da kompanije prilagođavaju svoje proizvode lokalnim zakonima i političkim pritiscima. Iako je promena naziva jezera Ontario u Lake America izazvala pažnju javnosti, ekonomski efekti ovog poteza tek dolaze do izražaja, posebno u sektoru digitalnih servisa i geopolitike u Severnoj Americi.

Pročitaj još

U Trendu