Domaće

Tržište nekretnina ostvarilo promet od 2,4 milijarde evra uz rast od 9 odsto

Broj transakcija povećan za 6,9 procenata, dok je kreditno finansiranje poraslo na 14 odsto ukupne prodaje

Published

on

pexels-photo-8469937

Broj transakcija povećan za 6,9 procenata, dok je kreditno finansiranje poraslo na 14 odsto ukupne prodaje

Tržište nepokretnosti u Srbiji zabeležilo je snažan oporavak krajem 2025. godine, sa ukupnim prometom od 2,4 milijarde evra u poslednjem kvartalu, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda. U poređenju sa istim periodom prethodne godine, tržište je poraslo 9 odsto, dok je broj transakcija bio veći za 6,9 procenata.

Najveći udeo u ukupnoj vrednosti ostvarila je prodaja stanova, sa 1,4 milijarde evra, što čini 61 odsto prometa. Za kupovinu kuća izdvojeno je 189 miliona evra (8 odsto), za građevinsko zemljište 176 miliona evra (7 odsto), za poslovne prostore 109 miliona evra (5 odsto), a za poljoprivredno zemljište 73 miliona evra (3 odsto).

Učešće kreditnog finansiranja u prometu nepokretnosti dostiglo je 14 odsto, što je povećanje od tri procenta u odnosu na prethodnu godinu. Posebno se ističe rast kreditnog učešća u kupovini stanova, sa 24,4 na 31,8 odsto.

Broj kupoprodajnih ugovora porastao je u Beogradu za 10,9 odsto i u Kragujevcu za 5,8 odsto, dok je u Nišu zabeležen pad od 6,5 odsto, a u Novom Sadu od 8,7 odsto. U Beogradu je za stanove izdvojeno ukupno 768,5 miliona evra.

Najskuplji stan prodat je na Savskom vencu, ima 90 kvadrata i postignuta cena je 1,4 miliona evra, dok je najskuplji kvadrat iznosio 15.298 evra. Najskuplja kuća, takođe na Savskom vencu, prodata je za milion evra, a najskuplje garažno mesto za 60.000 evra.

Na Vračaru je zabeležen najskuplji kvadrat poslovnog prostora od 7.333 evra, dok je najviša ukupna cena za poslovni prostor iznosila 2.750.000 evra za objekat od 732 kvadrata na Starom gradu.

Cene kvadrata u starogradnji su najviše na Vračaru (6.240 evra, prosečno 3.542), dok je na Starom gradu prosečna cena 3.832 evra. Novogradnja je najskuplja na Savskom vencu sa prosečnom cenom od 4.792 evra. Najniže prosečne cene starogradnje su u Rakovici (2.291 evro), a novogradnje na Paliluli (2.560 evra). U Kragujevcu su najniže prosečne cene – starogradnja 1.477, novogradnja 1.555 evra po kvadratu.

Beograd na vodi prednjači među stambenim kompleksima sa prosečnom cenom od 4.685 evra po kvadratu, dok su cene dostizale i 6.000 evra. Sava residance u Voždovcu ima prosečnu cenu od 3.954 evra. Najpovoljniji kvadrat prodat je u Square garden kompleksu u Novom Sadu, po ceni od 2.369 evra.

Na delimično regulisanom tržištu broj ugovora iznosio je 3.926, što je pad od 15,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je promet iznosio 394,8 miliona evra, što je 18,1 odsto manje nego 2024. godine. Udeo ugovora na ovom segmentu tržišta takođe je u padu.

Prema ekonomskim analizama, kraj 2025. označio je prekretnicu u prometu nekretnina, sa najvišim kvartalnim nivoom od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version