Connect with us

Domaće

Svetska tražnja za zlatom porasla 2 odsto, tržište dostiže 380 milijardi dolara

Investiciona tražnja i centralne banke podstiču rast, dok je cena zlata u avgustu skočila za više od 200 dolara po unci

Objavljeno pre

,

Svetska tražnja za zlatom porasla 2 odsto, tržište dostiže 380 milijardi dolara Foto Izvor: Pixabay / soofiatailor

Investiciona tražnja i centralne banke podstiču rast, dok je cena zlata u avgustu skočila za više od 200 dolara po unci

Svetska tražnja za zlatom porasla je za 2 odsto u prvih šest meseci 2026. godine, prema podacima Svetskog saveta za zlato. Ukupna tražnja dostigla je 2.522 tone, sa tržišnom vrednošću od približno 380 milijardi dolara. Ove brojke pokazuju stabilan rast interesovanja za zlato, posebno u segmentu fizičkih investicija i aktivnosti centralnih banaka.

Investiciona tražnja i kretanje ETF fondova

Investiciona tražnja za fizičkim zlatom ostala je značajan faktor u formiranju ukupne tražnje. U periodu april-jun 2026. godine, tražnja za zlatnim polugama i zlatnicima iznosila je 307 tona. Istovremeno, centralne banke su nastavile sa snažnom akumulacijom zlata, povećavši rezerve za 289 tona u istom tromesečju. S druge strane, zlatom pokriveni fondovi kojima se trguje na berzi (ETF), reagovali su suprotno. ETF fondovi su tokom drugog kvartala smanjili zalihe za 45 tona, što ukazuje na promene investicionog sentimenta.

Preokret u ETF fondovima i vrednost tržišta

Prvi znaci preokreta u segmentu ETF fondova pojavili su se u julu. Tada su globalni zlatni ETF fondovi povećali svoje zalihe za 23 tone, uglavnom zahvaljujući prilivima kapitala u evropske fondove. Kao rezultat, ukupna vrednost zlata koje drže ETF fondovi porasla je na približno 530 milijardi dolara. Ovo potvrđuje da investitori povremeno menjaju strategije, prateći promene na globalnim tržištima.

Cena zlata i dugoročni trendovi

Tokom jula, cena zlata ostala je stabilna i kretala se oko 4.027 dolara po trojskoj unci. Međutim, avgust je doneo obnovljeni rast interesovanja investitora i skok cene za više od 200 dolara po unci. Tako je cena zlata u avgustu dostigla raspon od 4.260 do 4.270 dolara po unci. Ipak, cena zlata je još uvek niža u odnosu na najviši nivo s početka godine, sa padom od oko 15 do 16 odsto u poslednjih šest meseci. U poređenju sa avgustom prethodne godine, zlato je skuplje za gotovo 25 odsto. Tokom poslednjih pet godina, cena je zabeležila rast od približno 146 odsto.

Analiza tržišnih kretanja i značaj zlata

Rastuća tražnja za zlatom ukazuje na to da investitori nastoje da diverzifikuju portfelje u uslovima globalne neizvesnosti. Centralne banke i dalje kupuju zlato kao deo strategije očuvanja vrednosti rezervi. Takva kretanja često odražavaju povoljne makroekonomske uslove i potrebu za zaštitom od inflacije i volatilnosti na drugim tržištima. Zlato tradicionalno ima ulogu „sigurne luke“ za kapital, posebno u periodima ekonomske nestabilnosti. Sve ove činjenice potvrđuju da svetska tražnja za zlatom ostaje ključni indikator poverenja investitora u globalne finansijske tokove.

Pročitaj još

Domaće

Ugostiteljske usluge poskupele 5,6 odsto u julu, najviše skuplja gotova jela

Cene hrane u ugostiteljstvu porasle 7,4 odsto, dok su prenoćišta jedina zabeležila pad od 3,4 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ugostiteljske usluge poskupele 5,6 odsto u julu, najviše skuplja gotova jela

Cene hrane u ugostiteljstvu porasle 7,4 odsto, dok su prenoćišta jedina zabeležila pad od 3,4 odsto

Republički zavod za statistiku objavio je da su ugostiteljske usluge u julu ove godine bile za 5,6 odsto skuplje nego u istom mesecu 2025. godine. Ključni rast cena zabeležen je kod hrane, koja je poskupela 7,4 odsto, dok su gotova jela imala najveće povećanje od 10,8 odsto.

Ugostiteljske usluge poskupele 5,6 odsto u julu

Poskupljenje ugostiteljskih usluga u julu ističe se kao jasan indikator inflatornih pritisaka u ovom sektoru. U okviru hrane, variva su skuplja za 9,1 odsto, a hleb za 8,4 odsto. Alkoholna i bezalkoholna pića zabeležila su rast od 6,8 procenata. S druge strane, jedino su prenoćišta pojeftinila, sa padom cena od 3,4 odsto.

Cene po regionima i segmentima usluga

Na području Vojvodine rast cena ugostiteljskih usluga prevazišao je republički prosek, iznoseći 10 odsto. Hrana u ugostiteljskim objektima Vojvodine skuplja je za 11,8 procenata, alkoholna pića za 8,6, a bezalkoholna za 9,7 odsto. Prenoćišta su u ovom regionu zabeležila najmanje povećanje cena, od 3 odsto. Ovi podaci ukazuju na to da je rast cena izraženiji u pojedinim regionima, što može biti posledica lokalnih troškova i potražnje.

Analiza strukture poskupljenja i ekonomski kontekst

Značajan rast cena gotovih jela i variva signalizira promene u strukturi troškova ugostitelja, ali i promene u navikama potrošača. Povećanje cena može biti rezultat viših ulaznih troškova, inflacije na tržištu sirovina i povećanih rashoda za energente. S druge strane, pad cena prenoćišta ukazuje na konkurenciju i potencijalno smanjenu potražnju u segmentu smeštaja. Na tržištu ugostiteljstva, ovakve promene utiču i na krajnje korisnike, koji su u julu morali da izdvoje više novca za isti obim usluga u poređenju sa prethodnom godinom.

Implikacije za sektor ugostiteljstva

Rast cena ugostiteljskih usluga od 5,6 odsto u julu ima direktan uticaj na svakodnevne troškove domaćinstava i turiste. Zbog toga je važno pratiti kretanja u ovom sektoru, jer ona odražavaju šire ekonomske trendove. Uporedo sa tim, povećanje cena u Vojvodini iznad republičkog proseka može signalizirati regionalne razlike u ekonomskim uslovima. Republički zavod za statistiku nastaviće da prati ove pokazatelje, što je od značaja za poslovne odluke ugostitelja i potrošačke navike građana.

Pročitaj još

Domaće

Majevica prodaje četiri kompanije u stečaju za 233,57 miliona dinara

Na prodaju su Majevica Holding, tri zavisna društva i fabrički kompleks u Bačkoj Palanci, početna cena utvrđena

Objavljeno pre

,

Objavio:

Majevica prodaje četiri kompanije u stečaju za 233,57 miliona dinara – prodaja kompanija Majevica

Na prodaju su Majevica Holding, tri zavisna društva i fabrički kompleks u Bačkoj Palanci, početna cena utvrđena

Majevica, poznata industrijska grupa iz Bačke Palanke, oglasila je prodaju četiri svoje kompanije u stečaju. Početna cena za celokupan paket iznosi 233,57 miliona dinara, a javno nadmetanje zakazano je za 10. septembar ove godine. Ova prodaja obuhvata Majevica Holding, Majevica-Pumpe i Cisterne, Majevica-Livnica i Majevica-Mašine Alatke, sve sa sedištem u Bačkoj Palanci. Prema dostupnim podacima, prodaja se organizuje prvi put i sprovodi javnim nadmetanjem.

Prodaja kompanija i imovine Majevica

Najvredniji deo imovine čini fabrički kompleks u Ulici Žarka Zrenjanina 123 u Bačkoj Palanci. Ovaj kompleks sadrži 53 objekta na parceli 475/1 KO Bačka Palanka-Grad. Osim toga, na prodaju su i dva dodatna objekta u Majevčkoj ulici bb, na parceli 67 KO Bačka Palanka-Grad. U ponudu ulaze i prava na individualni žig sa pravom prvenstva od 24. marta 2025. godine, kao i pokretna imovina koja se nalazi na adresi fabrika. Detaljna specifikacija pokretne imovine dostupna je u prodajnoj dokumentaciji. Kao rezultat ove odluke, potencijalni investitori stiču mogućnost preuzimanja celokupnog poslovnog sistema.

Stečajni postupak i značaj za sektor

Sve četiri kompanije iz sistema Majevica nalaze se u stečaju. Prema podacima o trajanju stečajnih postupaka u Srbiji, prosečan period za ovakve procese iznosi između tri i pet godina. Ova prodaja dolazi u trenutku kada je na domaćem tržištu u toku više od 1.500 stečajnih postupaka. Osim toga, prodaja Majevica sistema može imati širi uticaj na prerađivačku i poljoprivrednu industriju, imajući u vidu istorijsku ulogu kompanije u razvoju mehanizacije. U maju prošle godine, Majevica je najavila izlazak na međunarodna tržišta, sa posebnim naglaskom na afričke zemlje gde je srpska industrija nekada bila prisutna.

Proizvodni kapaciteti i planovi za razvoj

Na proslavi povodom 120 godina postojanja, direktor Radovan Komad istakao je da kompanija proizvodi više od 150 različitih priključnih mašina i tri tipa traktora. On je naglasio da je planiran dalji razvoj proizvodnog programa. Dragan Glamočić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, izjavio je da je više od polovine delova za traktore koje Majevica proizvodi izrađeno u Srbiji. Prema njegovim rečima, to kompaniju čini važnim faktorom za ostvarivanje prehrambenog suvereniteta zemlje. Uporedo sa tim, prodaja imovine i žiga može značiti novu fazu reorganizacije za ovu industrijsku grupu.

Implikacije za tržište i investitore

Prva zajednička prodaja kompanija iz sistema Majevica predstavlja značajan događaj za domaće tržište. Potencijalni kupci dobijaju mogućnost sticanja kompletne infrastrukture, proizvodnje i brenda. S obzirom na to da su u pitanju pravna lica u stečaju, kupci preuzimaju i obaveze iz stečajnog postupka. Odluka o prodaji dolazi u trenutku kada se deo domaće industrije suočava sa izazovima likvidnosti i restrukturiranja. Na kraju, prodaja Majevica sistema može otvoriti prostor za nove investicije i potencijalni povratak srpske mehanizacije na međunarodna tržišta.

Pročitaj još

Domaće

Narodna banka Srbije povećala devizne rezerve na rekordnih 30,5 milijardi evra u julu

Bruto rezerve pokrivaju sedam meseci uvoza, dok rezerve zlata premašuju 6,1 milijardu evra i čine 20 odsto ukupnog iznosa

Objavljeno pre

,

Objavio:

Narodna banka Srbije povećala devizne rezerve na rekordnih 30,5 milijardi evra u julu – devizne rezerve Srbije

Bruto rezerve pokrivaju sedam meseci uvoza, dok rezerve zlata premašuju 6,1 milijardu evra i čine 20 odsto ukupnog iznosa

Narodna banka Srbije objavila je da su devizne rezerve Srbije na kraju jula 2026. godine dostigle rekordnih 30.501,9 miliona evra. To je rast od 893 miliona evra u odnosu na kraj juna, što ukazuje na snažnu stabilnost deviznih rezervi Srbije. Prema podacima centralne banke, devizne rezerve Srbije pokrivaju novčanu masu M1 sa 168,3 odsto i sedam meseci uvoza robe i usluga, značajno iznad međunarodnih standarda.

Detaljna struktura deviznih rezervi i rast zlatnih rezervi

Neto devizne rezerve, koje predstavljaju bruto rezerve umanjene za sredstva banaka i obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu, na kraju jula iznosile su 25.986,6 miliona evra. Ovaj nivo je takođe rekordno visok, uz rast od 930,6 miliona evra u poređenju sa prethodnim mesecom. Najveći priliv u devizne rezerve tokom jula ostvaren je putem intervencija Narodna banka Srbije na domaćem deviznom tržištu, neto kupovinom deviza u iznosu od 570 miliona evra. Kupovina od 135 miliona evra dogovorena je krajem juna, ali je efekat ostvarila tokom jula. Dodatni prilivi dolazili su od prodaje državnih hartija od vrednosti na međunarodnom tržištu (488,3 miliona evra), kao i kroz upravljanje rezervama, donacije i druge izvore, ukupno 138 miliona evra. S druge strane, odliv u devizne rezerve zbog izmirenja obaveza države iznosio je 155,2 miliona evra, dok su tržišni efekti bili negativni za 148,1 milion evra. To je posledica slabljenja američkog dolara prema evru za jedan odsto i pada cene inostranih hartija od vrednosti. Blago povećanje cene zlata u američkim dolarima za 0,01 odsto delovalo je u suprotnom smeru.

Rezerve zlata i uticaj tržišnih faktora

Krajem jula rezerve zlata iznosile su rekordnih 54.791,1 kilogram, sa tržišnom vrednošću od 6.163,6 miliona evra, što čini 20,2 odsto bruto deviznih rezervi. Tokom jula, količina zlata povećana je za 225,8 kilograma kupovinom 18 zlatnih poluga na domaćem tržištu od kompanije Serbia Zijin Copper. Tržišni faktori doveli su do smanjenja vrednosti zlatnih rezervi za 36,8 miliona evra, uglavnom zbog slabljenja američkog dolara prema evru. U suprotnom smeru delovalo je blago povećanje cene zlata. Od početka godine kupljene su ukupno 2,3 tone zlata, dok je vrednost zlatnih rezervi smanjena za 32 miliona evra, što je posledica smanjenja vrednosti fine unce zlata u dolarima za oko 6,5 odsto. Jačanje dolara prema evru za oko dva odsto delovalo je pozitivno na ukupnu vrednost.

Trgovina devizama i stabilnost kursa dinara

Obim trgovine devizama na međubankarskom tržištu u julu iznosio je 993,7 miliona evra, dok je od početka godine realizovan promet od 6.094,2 miliona evra. Vrednost dinara u julu je ostala gotovo nepromenjena u odnosu na evro, dok je u prvih sedam meseci dinar nominalno oslabio za 0,1 odsto prema evru. Narodna banka Srbije je tokom jula neto kupila 435 miliona evra na međubankarskom deviznom tržištu. Ipak, od početka godine, centralna banka je neto prodala 320 miliona evra kako bi održala relativnu stabilnost kursa dinara prema evru. Ovakvi podaci potvrđuju visok nivo sigurnosti srpskog finansijskog sistema i sposobnost centralne banke da odgovori na tržišne izazove. Devizne rezerve Srbije na kraju jula 2026. godine predstavljaju ključni oslonac za očuvanje makroekonomske stabilnosti, što je važno u aktuelnim međunarodnim finansijskim okolnostima.

Pročitaj još

U Trendu